Kao što je poznato, u ovim danima ljudi mnogo pitaju o mjesecu Redžebu; njegovoj vrijednosti, postu u njemu itd. U sljede?ih nekoliko rije?i ?u pokušati da pomenem nešto od propisa vezanih za ovaj mjesec.
Mjesec Redžeb je jedan od ?etiri sveta mjeseca
Rekao je Allah Uzvišeni: 'Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a ?etiri su sveta; to je prava vjera!' (Tewba, 36.), a sveti mjeseci su: Muharem, Redžeb, Zul Ka'de i Zul Hidždže. Prenosi se od Bekreta radijellahu anhu da je Allahov Poslanik sallalahu alejhi ve sellem rekao:
'Vrijeme te?e (kruži) kao onog dana kada je Allah Uzvišeni stvorio nebesa i Zemlju, godina ima dvanaest mjeseci, od njih su ?etiri sveta, tri zaredom: Zul Ka'de, Zul Hidždže, Muharem i mjesec Redžeb Mudar koji je izme?u Džumade i Ša'bana'.[i]
Zašto su ovi mjeseci nazvani Svetim mjesecima?
- Zbog svetosti i zabrane borbe u njima sve dok neprijatelj ne po?ne prvi. Zato je mjesec Redžeb nazvan Esamm (Nijemi) jer se u njemu ne poziva: 'O narode moj!' ili zato što se u njemu ne ?uje zvuk i zveket oružja.
- Zato što su harami u njemu gori i ve?i nego u drugim mjesecima. Mjesec Redžeb je nazvan Redžebom jer je bio uveli?avan.[ii]
Dova prilikom ulaska mjeseca Redžeba
Prenosi se od Enesa radijellahu anhu da je Allahov Poslanik sallalahu alejhi ve sellem imao obi?aj u?iti sljede?u dovu kada bi nastupio mjesec Redžeb: 'Allahu naš, daj nam bereketa u Redžebu i Ša'banu, i daj nam da do?ekamo Ramazan'. Hadis bilježe Ahmed, 1/259, El Bezzar, 616 – dodatci, Et Taberani u Ewsatu, 3939 i El Bejheki u Šu'abu, 3815; i ovaj hadis je od predaje Zaida ibn Ebi Rekkada od Zijada En Nemirija, a Buharija o njemu kaže: 'Neprihvatljivog hadisa!'[iii]
Klanje Atire (Zebihe) u mjesecu Redžebu (Redžebija)
Neki u?enjaci smatraju da je klanje Atire u mjesecu Redžebu mustehab uzimaju?i za dokaz hadis Mihnefa ibn Sulejma gdje kaže: 'Stajali smo na Arefatu sa Allahovim Poslanikom sallalahu alejhi ve sellem kada je rekao: 'O ljudi, obaveza je svakoj porodici i to svake godine klanje kurbana i Atire. Dali znate šta je Atira? To je ona što je nazivate Redžebijom''. Hadis bilježe Ahmed, 5/76, Ebu Davud, 2788, En Nesai, 4224 i Et Tirmizi, 1518. Rekao je Et Tirmizi: 'Ovaj hadis je hasen garib i ne poznajem ga osim ovim putem od ibn 'Avna'. Ibn Hazm ovaj hadis smatra slabim (El Muhalla, 7/356), Abdulhakk kao što je u Tehzibus Sunen, 4/92 i El Hitabi u Me'alimu, 4/94. Rekao je Ibn Kesir: 'Ima govora o njegovom senedu ili lancu prenosilaca!' (Tefsir Ibn Kesira, 3/225)
Ve?ina u?enjaka je na tome da je ovaj propis derogiran hadisom kojeg prenosi Ebu Hurejre radijellahu anhu da je Allahov Poslanik sallalahu alejhi ve sellem rekao: 'Nema Fere'a niti 'Atire!'[iv] Rekao je Ebu Davud: 'Rekli su neki da je Fere' prvoro?eno deve, u džahilijetu su ga klali svojim božanstvima a zatim jeli, a njegovu kožu bi obišljali na drve?e. A Atira' je u prvih deset dana mjeseca Redžeba'. (Sunen, 3/104)
Treba napomenuti da nekoliko u?enjaka poput Ibn Sirina, Ebu 'Ubejda, Ishaka ibn Rahuje i u?enjaci šafijskog mezheba smatraju da ono što je derogirano bilo vadžibom.[v]
Umra u mjesecu Redžebu
Postoji odre?eni broj muslimana koji odabiraju mjesec Redžeb za obavljanje Umre u njemu smatraju?i da je vrijednost i nagrada ve?a, a u stvarnosti, mjesec Redžeb je kao i ostali mjeseci; nije preneseno ništa što bi mu dalo odre?enu posebnost kao obavljanje Umre za razliku od mjeseca Ramazana i mjeseci Hadždža za mutemet'ia. Dakle, ništa vjerodostojno nije došlo do nas da je Allahov poslanik sallalahu alejhi ve sellem obavio Umru u mjesecu Redžebu, šta više, majka vjernika Aiša radijellahu anha je porekla konstataciju (tj. Umra Allahova Poslanika sallalahu alejhi ve sellem u ovom mjesecu).[vi]
Novotarije mjeseca Redžeba
Od ibadeta koje su ljudi 'izumjeli' u mjesecu Redžebu možemo izdvojiti sljede?e:
- Namaz koji se zove Salat Regaiba ili Namaz želja. Ima dvanaest rekata. Klanja se prvog petka u mjesecu poslije akšama. Šest puta se predaje selam. Na svakom rekatu poslije Fatihe u?i suru Kader tri puta i Ihlas dvanaest puta, a nakon završenog namaza donese salavat na Allahova poslanika sallalahu alejhi ve sellem sedamdeset puta te dovi šta ho?e. Ovaj namaz je, bez ikakve sumnje, velika novotarija, a hadis koji je došao na temu ovog namaza pomenuo ga je Ibn Dževzi u Mevdua'tima (Knjiga izmišljenih hadisa) (2/124). Rekao je En Nevevi, neka mu se Allah smiluje: 'Neki u?enjaci su ga uzeli kao dokaz o poku?enosti ovog namaza koji se zove Regaib – neka Allah ubije onog ko ga izmisli – jer je taj namaz od novotarija koje su ljudi uveli i nije ništa drugo do zabluda i neznanje, i u njoj su jasne zabranjene stvari. U?enjaci su napisali brojna djela kako bi pojasnili poku?enost ovog namaza, zabludu onog ko ga klanja kao i inovatora, a dokazi za poku?enost i neispravnost ovog namaza te zabludu onog ko ga klanja se ne mogu nabrojati!'[vii] Rekao je El Hitabi: 'Hadis o namazu Regaiba je skup laži i izmišljotina koje nisu male!'[viii] Rekao je hafiz Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao: 'Što se ti?e namaza u mjesecu Redžebu i davanje odre?ene posebnosti, nije do nas došlo ništa vjerodostojno, a hadisi o vrijednosti namaza koji se zove Regaib su laž i zabluda, te nisu ispravni (vjerodostojni), a pomenuti namaz je novotarija kod ve?ine u?enjaka. Ovaj namaz se pojavio po prvi put nakon 400-e godine poslije Hidžre, zbog toga naše prijašnje generacije nisu o njemu znale niti govorile'.[ix]
- Namaz koji se klanja u polovini mjeseca Redžeba. Hadisi koji su došli na ovu temu su izmišljeni hadisi.[x]
- Namaz Lejletul mi'radž. To je namaz koji je o?ita novotarija, a klanja se u no?i 27-og mjeseca Redžeba. Ovaj namaz nema ispravne osnove niti u Kur'anu niti u sunnetu Allahova Poslanika sallalahu alejhi ve sellem.[xi] Zatim, prizivanje da se Mi'radž desio u mjesecu Redžebu je pusti govor bez ikakvog dokaza. Rekao je Ibn Šameh, neka mu se Allah smiluje: 'Neki od 'onih koji pri?aju pri?e' govore da se Isra desio u mjesecu Redžebu. Ovaj govor kod u?enjaka Džerha i Ta'dila (ocjenjivanja) je ?ista laž.'[xii] Oni koji klanjaju ovaj namaz uzimaju za dokaz govor koji je pripisan Allahovom Poslaniku sallalahu alejhi ve sellem da je rekao: 'U mjesecu Redžebu ima jedna no?, u toj no?i za ura?eno dobro djelo je nagrada sto dobrih djela, i to kada preostanu tri no?i od mjeseca...' Hadis bilježi El Bejheki u Šua'bu, 3/374, a zatim ga ocijenio slabim kao što ga takvim smatra hafiz Ibn Hadžer u knjizi Tebjinul 'adžeb, str. 25. Rekao je Kari' o ovom hadisu: 'Veoma slab!'[xiii] Kažem: 'Znakovi koji upu?uju na neosnovanost ovog hadisa su jasni. Svi u?enjaci su složni da je najvrednija no? u godini no? Lejletul kadr, a ovaj hadis to oponira.' Zatim, od novotarija te no?i je sakupljanje, održavanje vatre i kuhanje hrane. Rekao je šejh Ali el Kari': 'Nema sumnje da je to novotarija i pokvareno djelo, jer se u njoj bezvezno troši imetak i poistovje?uje sa onima koji obožavaju vatru u pokazivanju stanja.'[xiv]
Post u mjesecu Redžebu
Mjesec Redžeb kao i ostali mjeseci. Nije došao ni jedan ispravan hadis koji podsti?e na post u njemu (posebno u njemu), nego se posti kao i u ostalima – ponedjeljak i ?etvrtak kao i dani koji se nazivaju Bijeli dani onom kome je obi?aj da ih posti u ostalim mjesecima, ali post ovim danima samo u mjesecu Redžebu je zabranjen i novotarija.
Što se ti?e onog što pominju 'oni koji pri?aju pri?e' u podsticaju na post u ovom mjesecu pored ostalih mjeseci kao na primjer je hadis u kojem se kaže: 'Doista, u mjesecu Redžebu ima jedna rijeka koja se zove Redžeb. Njegova voda je svjetlija od snijega a sla?a od meda. Ko posti u njemu jedan dan napi?e se iz te rijeke.' Ovaj hadis je izmišljen i potvora na Allahova Poslanika sallalahu alejhi ve sellem. Pomenuo ga je Ibn Dževzi u El Vahijat, str. 912, a kaže Zehebi o njemu: 'Bez osnove! – Batil'[xv]
A hadis: 'Redžeb je veliki mjesec, u njemu Allah udvostu?uje dobra djela, pa ko u njemu posti dan kao da je postio godinu; ko posti sedam dana pred njim ?e biti zaklju?ana sedmero vrata Džehennema; ko posti osam dana bi?e mu otvorena svih osam vrata Dženneta; ko posti deset dana ne?e od Allaha ništa tražiti a da mu ne?e dati, a ko posti petnaest dana pozva?e glasnik sa neba: 'Oprošteno ti je ono što je bilo, pa po?ni svoje djelo iz po?etka!', a onaj ko pove?a i Allah ?e mu uve?ati!' Bilježi ga Bejheki u Šu'abu, 3801, a hafiz Ibn Hadžer ga ubraja od batil hadisa.[xvi] Rekao je Hejsemi: 'U njegovom senedu je Abdulgafur tj. Ibn Seid, a on je ostavljen!'[xvii]
Dva hafiza Ibn Dževzi i Ibn Hadžer su pomenuli skupinu batil i izmišljenih hadisa o vrijednosti mjeseca Redžeba.[xviii]
Na kraju ?u pomenuti govore dva hafiza Ibn Kajjima i Ibn Hadžera kao sažetak onom što smo ve? rekli.
Rekao je Ibn Kajjim: 'Svaki hadis o postu u mjesecu Redžebu i namzu u nekim njegovim no?ima je laž i potvora!'[xix]
Rekao je hafiz Ibn Hadžer: 'O vrijednosti mjeseca Redžeba nije došao do nas ni jedan ispravan hadis koji se može uzeti za dokaz, kao što nije došlo ništa po pitanju posta i posebnosti namaza u njegovim no?ima'.[xx]
Na kraju molim Allaha Uzvišenog da nam iz Svoje milosti podari slje?enje sunneta i da se klonimo novotarija, a on je Plemenit. Allah Uzvišeni od sviju zna najbolje. Neka je salavat i selam na posljednjeg Poslanika sallalahu alejhi ve sellem , njegovu porodicu i ?asne ashabe
[i] Hadis bilježe Buhari(4662) i Muslim(1679).
[ii] Letaiful me'arif, str. 225.
[iii] Šua'bul iman, 3/375, a ovaj hadis smatra slabim dva velikana i dva hafiza Ibn Hadžer i Ibn Redžeb (Pogledaj: Letaiful me'arif, str. 234).
[iv] Bilježe ga Buharija(5474) i Muslim(1976). (Pogledaj: El Muharrer, 1/250, El Mugni, 9/367, El Mubdi', 3/306, Fethul Bari, 9/512, Letaiful me'arif, str. 226, Bedai'u sanai', 5/62, El Bahru er Raik, 8/197).
[v] (Pogledaj: El Medžmu'u, 8/335, Tehzibus sunen, 4/94, Letaiful me'arif, str. 226, El Furu', 3/415, El Mubdi', 3/306, Fethul Bari, 9/511, Nejlul evtar, 5/232, Avnul ma'bud, 7/343, Tuhfetul ahvezi, 5/85).
[vi] Bilježi Buharija, 1175.
[vii] (Pogledaj: Šerh Muslim, 8/20, El Edebu fi Redžebi lil kari', str. 43, Nejlul evtar, 4/337).
[viii] El Bai's – Ebu Šameh, str. 143.
[ix] Letaiful me'arif, str. 228.
[x] El mevdua't – Ibn Dževzi, 2/126.
[xi] (Pogledaj: Hatimetu seferis sea'deh – Fejruz Abadi, str. 150, Et Tenkit – Ibn Hemat, str. 97).
[xii] El Bai's, str. 232 i Mevahibul dželil, 2/408.
[xiii] El Edebu fi redžeb, str. 48.
[xiv] Ibid, str. 46.
[xv] El Mizan, 6/524.
[xvi] Mevahibul dželil, 2/408.
[xvii] Medžmeuz zevaid, 3/188.
[xviii] Mevahibul dželil, 2/408.
[xix] El Menarul menif, str. 96.
[xx] Tebjinul adžeb, str. 11. (Pogledaj: Letaiful mea'rif, str. 228).
< « | » > |
---|