Subota, DECEMBER 07, 2019
tekstovi_logo


dida1Na Medinskom univerzitetu odbranjen rad na temu:

Doprinos ejha Ahmeda Didata, rhm., i njegova metodologija u raspravljanju sa kr?anima. 

 

Priredio: Mithad R. ?eman, student Medinskog univerziteta

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je govorio o dokazu Allahove ljubavi prema vjerniku, spomenuo je da Allah Uzvieni najprije obavijesti Dibrila, alejhis-selam, o tome, te mu naredi da ga i on zavoli, a zatim se o tome obavijeste stanovnici nebesa pa im se naredi da ga i oni zavole, na ta ga zavole stanovnici nebesa, a zatim se tom robu podari kabul njegovog rada na zemlji. Kada god vidim knjigu, kasetu ili sliku ejha Ahmeda Didata, rhm., ovaj hadis mi je prva asocijacija, a kako i ne bi kada nema muslimana koji iole poznaje i brine za ovu nau vjeru, bez obzira kojem pravcu i mezhebu pripadao, a da nema pozitivan stav i otvoren gard prema ejhu Didatu i njegovom radu.

 

Zbog njegovog doprinosa i zna?aja u ummetu, 20.02.1432.h.g. / 24.01.2011.g. na Islamskom univerzitetu u Medini, student Muhammed Nur Abdullah iz Nigerije odbranio je doktorski rad na temu: Doprinos ejha Ahmeda Didata, rhm., i njegova metodologija u raspravljanju sa kr?anima. Tim povodom, naim ?itaocima, predstavljamo osnovne ivotne podatke ovog velikana.

 

Njegovo djetinjstvo 

Uvaeni ejh Ahmed Husejn Didat ro?en je u Indiji 1918. godine od oba roditelja muslimana, oca Husejna i majke Fatime. Otac mu se bavio zemljoradnjom u ?emu mu je pomagala supruga sve dok ejh Ahmed nije navrio devet godina kada se zajedno sa roditeljima seli u junu Afriku, u grad Dirban.

 

Odrastao je u okrilju u?enja ehlis-sunneta tako da je poha?ao nastavu u Islamskom centru u Dirbanu gdje je u?io Kuran i kuranske znanosti kao i propise vezane za islamsko zakonodavstvo.

 

Poto je zavrio esti razred osnovne kole, 1934. god. pomagao je svome ocu rade?i u prodavnici za prodaju soli. Kasnije prelazi na posao u fabrici gdje provodi dvanaest godina, uspinju?i se u svom poslu od voza?a preko prodava?a do poslovo?e. U tom periodu se upisuje na Dravni tehni?ki fakultet, Odsjek za matematiku i ra?unovodstvo.

Misionarski po?eci

Preobrazba i promjena ivotnog poziva u ejhovom ivotu desila se u ?etrdesetim godinama prologa vijeka, i razlog ove promjene bio je dolazak kr?anske misionarske delegacije u posjetu kod njega u prodavnici kada su mu uputili mnoga pitanja o islamu na koje ejh nije uspio odgovoriti. Tada je ejh odlu?io da se posveti izu?avanju Indila (Biblije) u to ve?em broju razli?itih tampi, ?ak i na arapskom jeziku, gdje se trudio da na?e nekoga ko bi mu prevodio. Bio je ustrajan u uporedbi izme?u razli?itih verzija Indila sve dok nije postigao potpunu sposobnost da se posveti misionarstvu, pozivu i suprotstavljanju kr?anskim misionarima. Donosi odluku da ?e ostaviti sav posao vezan za trgovinu i da ?e se posvetiti ovom zadatku.

 

Ranije, dok je ejh Ahmed jo uvijek bio vezan za trgovinu i fabriku, desilo se neto to je, tako?er, uticalo na promjene u njegovom ivotu. Naime, kada je zbog radnih obaveza boravio u Pakistanu susreo se sa knjigom Trijumf istine od ejha Rahmetullaha El-Hindija, rahmetullahi alejhi (umro 1308. h.g.). Ova knjiga govori o nasrtajima kr?anskih misionara na domovinu ejha Ahmeda, Indiju zemlju u kojoj se rodio. Britanci, poto su porazili Indiju, bili su ubje?enja da ?e svi predstoje?i problemi za njihovu vlast i interese u Indiji dolaziti od strane muslimana, poto je priroda muslimana da su ponosni i nepokorivi, za razliku od hindusa koji su skloni predaji tako da im oni nisu predstavljali smetnju.

 

Sa ovim ciljem i pretpostavkom Englezi su napravili plan i program za pokrtavanje, kako bi im to olakalo njihov ostanak u Indiji i narednih hiljadu godina. Radili su na tome da nasele to ve?i broj kr?anskih misionara, kojima su ciljana grupa bili muslimani, a spomenuta knjiga, koja je nastala u tom periodu kao odgovor bezuspjenim pokuajima zalutalih da za sobom povuku upu?ene, bila je jedan od razloga da se ejhu Didatu otvore horizonti i pove?aju sposobnosti u odgovoru na kr?anske nejasno?e i napade. Knjiga Trijumf istine bila je po?etak njegove izgradnje metodologije dijaloga sa sljedbenicima knjige. Ta metodologija uspostavljena je na erijatskim osnovama vode?i se kuranskim principima u pozivu sljedbenika knjige, kao i potrazi za jasnim dokazom i argumentom protiv njih iz njihovih iskrivljenih knjiga.

 

Uzimaju?i upute iz navedene knjige, organizirao je sedmi?na sijela sa kr?anima u njihovim ku?ama i to svake nedjelje poslije njihova povratka iz crkve. U vrijeme kada je naputao grad Dirban ve? je bio poznat kao najve?a li?nost koja se suprotstavila velikom broju kr?anskih misionara vode?i rasprave sa njima.

 

Godine 1949. otputovao je u Pakistan radi obezbje?ivanja materijalnih sredstava za svoje ivotne potrebe koje su ga odvra?ale od misionarstva. U tom periodu radio je u fabrici, ali se nakon tri godine morao vratiti u Afriku kako ne bi ostao bez boravi?ne dozvole, jer nije ro?en u njoj. Po povratku u Dirban nastavlja sa radom u istoj fabrici u kojoj je ranije radio, ali ovaj put kao direktor, i tu ostaje sve do 1956. godine kada se ponovo vra?a misionarskom angamanu.

dida3

ejh Ahmed bio je oenjen i imao je dva sina i k?erku

 

Pedesetih godina u gradu Dirban, Allahovom odredbom i pomo?i desile su se novine koje su mu olakale misionarski rad. Po?eo je sa redovnim predavanjem svake nedjelje izutra, na kojem je prisustvovalo od 200 do 300 slualaca sa konstantnim pove?avanjem.

 

Par mjeseci od po?etka ovih doga?anja, Englez Firfaks koji je primio islam, predloio je ejhu da po?nu sa projektom Uporedba izme?u razli?itih vjerovanja. Zamisao je bila da izdvoje 15-20 ljudi od onih koji redovno prisustvuju spomenutom predavanju nedjeljom i da ih podu?e kako da koriste Bibliju za poziv u islam. Predavanja su ila konstantno par sedmica, skoro dva mjeseca poslije ?ega su stala zbog odsustva Firfaksa koji je bio predava?. Ovo odsustvo predava?a izazvalo je kod slualaca razo?arenje i na njihovim licima se primjetilo gubljenje nade i motivacije.

 

U nedjelju, tre?e sedmice od odsustva gospodina Firfaksa, ejh Didat predloio je da on popuni slobodan prostor koji je ostao i da nastavi ondje gdje je Firfaks stao. ejh Didat ve? tada je bio enciklopedija u toj oblasti ali je i sam prisustvovao predavanjima Firfaksa radi duhovnog uzdizanja. Tada je ejh proveo tri godine dre?i redovna predavanja svake nedjelje. Stvarne koristi ovih predavanja su isplivale tek kasnije, a ejh Didat je ovaj period i ovaj na?in smatrao najboljim sredstvom za irenje znanja, a to ga je istovremeno tjeralo da se, zbog obaveze prenoenja informacija, stalno nadogra?uje i nadopunjuje.

 

ejh Ahmed Didat postao je poznat po svojoj hrabrosti i odvanosti u odbrani islama i odgovoru na zablude i sumnje koje su irili neprijatelji islama a posebno vezano za Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, a taj njegov rad prouzrokovao je da islam primi na hiljade kr?ana iz razli?itih dijelova svijeta, neki od njih su sada i sami poziva?i u islam.

 

Godine 1959. ejh Didat stao je sa svojim redovnim aktivnostima kako bi iskoristio slobodno vrijeme radi pripreme za ono u ?emu ?e provesti ostatak ivota, a to je organizovanje javnih debata i rasprava. Radi ovih aktivnosti posjetio je zna?ajan broj zemalja, a pro?uo se po raspravama koje je organizovao sa vode?im misliocima kr?anstva, poput: Klark, Dimi Svagart, Enis ru Osnovao je Institut Selam za osposobljavanje daija i Dravni centar za davu u gradu Dirban u junoj Africi.

 

ejh Ahmed Didat napisao je vie od dvadeset knjiga, od kojih su neke tampane i dijeljene u milionskom tirau, a organizovao je na stotine tribina u razli?itim dijelovima svijeta.

dida4

Zbog svog zna?ajnog truda i doprinosa dobitnik je prestine nagrade Kralja Fejsala za doprinos islamu. Nagrada mu je dodijeljena 1986.g. i tada dobija zvanje profesora.

 

Godine 1996., poslije povratka sa puta iz Australije, razbolio se bole?u koja ?e ga paralizirati narednih devet godina. Ina?e, ejh Didat je daleko prije toga bio bolestan od povienog e?era u krvi tako da mu nisu savjetovali putovanje i izlaganje naporu, na ta se nije osvr?ao. Otputovao je u Australiju radi organizovanja debata i tribina to je izazvalo veliku panju tamonjih medija. ejh nije organizirao debate izuzev sa onima koji javno ispoljavaju neprijateljstvo i netrpeljivost prema islamu, a po povratku sa ovog putovanja obolio je od tumora na mozgu.

 

U ponedjeljak ujutro, 3. redepa 1426.h. / 5. avgusta 2005. muslimani su ostali bez velikog islamskog daije i mudahida, provjerenog borca i intelektualca, ejha Ahmeda Didata.

Da se malo prisjetimo

JavaScript is disabled!
To display this content, you need a JavaScript capable browser.






Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

VELIKANI UMMETA