U sunnetu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nalazimo pojanjenje koja su to ?etiri sveta mjeseca. Tako nam Ebu Bekrete, radijallahu anh, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Dvanaest je mjeseci u godini, a ?etiri su sveta, tri dolaze jedan za dru-gim: zul-ka'de, zul-hidde i muharrem, i redeb koji pada izme?u dva dumadeta i abana. (Buharija i Muslim)
Lingvisti?ari arapskog jezika uz mjesec muharrem dodaju i odre?eni ?lan pa se kae el-muharrem i ovo je slu?aj jedino sa mjesecom muharremom. Kae En-Nuhas: Elif i lam su pridodati samo muharremu i nijednom drugom mjesecu.
Ovaj mjesec nazvan je muharremom zbog tahrima-stroge zabrane nasila i prolijevanja krvi u njemu. Arapi u predislamsko doba poigravali su se sa svetosti ovoga mjeseca, pa su jedne godine nasilje u njemu smatrali zabranjenim dok su druge godine smatrali dozvoljenim.
Vrijednosti mjeseca Muharrema
Prvo: Spominjanje muharrema uz Allahovo ime
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je za mjesec muharrem da je on ehrullah - Allahov mjesec. I ovo spominjanje mjeseca muharrema uz Allahovo ime jeste spomnjanje iz po?asti i posebnosti, kao to Uzvieni Allah iz po?asti uz Svoje ime spominje Ka'bu, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem i sl.
Islamski u?enjaci kau da je od ?etiri sveta mjeseca najbolji mjesec muharrem upravo zbog njegova spomena uz Allahovo ime.
Hasan el-Basri, rahimehullahu te'ala, rekao je: Uzvieni Allah otpo?eo je godinu sa svetim mjesecom i zavrio sa svetim mjesecom. I nema boljeg mjeseca u godini kod Uzvienog Allaha od mjeseca muharrema, nakon mjeseca ramazana.
Drugo: Hidretski kalendar otpo?inje s mjesecom muharremom
Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vije?ali su kojim mjesecom da otpo?ne hidretska godina, pa su Omer, Osman i Alija, radijallahu anhum, odabrali da to bude mjesec muharrem jer on slijedi nakon mjeseca zul-hiddeta u kojem muslimani obavljaju hadd i time upotpunjavaju temelje islama, i to se u mjesecu muharremu upravo donijela ?vrsta odluka na ?injenje hidre.
Tre?e: Uzvieni Allah zabranio je nasilje i nepravdu u mjesecu muharremu
Kako je Uzvieni Allah i rekao: I ne ?inite nasilje u njima (svetim mjesecima) jedni drugima! Katade, rahimehullahu te'ala, rekao je: Iako je nasilje i prolijevanje krvi veliki grijeh, on postaje ve?i u svetim mjesecima nego to je mimo njih. Uzvieni Allah uve?ava ono to ho?e. (Tefsir Ibni Kesira, 4/89-90; skra?eno.)
?etvrto: Vrijednost posta u mjesecu muharremu
Od Ebu Hurejre, radijallahu anh, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Najbolji post poslije mjeseca ramazana je post Allahovog mjeseca muharrema. Najbolji namaz poslije obaveznog je no?ni namaz.'' (Muslim)
Peto: Dana Aure je u mjesecu muharremu
Dan Aure je dan u kojem je Uzvieni Allah spasio Musaa a potopio faraona. Ovaj dan su postili i idovi i kurejije u predislamsko doba i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je muslimanima da ga poste zbog njegove posebne vrijednosti o kojoj je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Post Aure brie grijehe iz protekle godine. (Muslim)
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: ''Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stigao u Medinu, zatekao je idove da poste dan Aure, pa ih je upitao: 'ta je to?' Kazali su: 'Ovo je veli?anstven dan (u rivajetu: dobri dan), u njemu je Uzvieni Allah spasio Musaa i njegov narod (u rivajetu: Benu Israil) od faraona i njegova naroda (u rivajetu: od njihovog neprijatelja) pa ga je Musa, alejhis-selam, postio iz zahvale Allahu.' Kazao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Mi smo pre?i Musau od vas', pa ga je Allahov Poslanik postio i naredio da ga poste.'' (Buharija i Muslim)
Od Aie, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: ''Kurejije su postile Auru u dahilijjetu, kao to je postio i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u dahilijjetu. Kada je doao u Medinu, postio ga je i naredio je da ga drugi poste. Nakon to je strogo propisan post mjeseca ramazana, post Aure je ostavljen, pa ko je htio, postio ga je, a ko nije htio, nije ni postio.'' (Buharija)
U hadisu Selem b. El-Ekve'a, radijallahu anh, spominje se da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je jednom ?ovjeku iz plemena Eslem da povi?e me?u ljudima: 'Onaj koji je neto jeo neka nastavi postiti preostali dio dana, a onaj koji nije nita jeo, neka i on posti jer je danas Dan Aure.' (Buharija i Muslim.)
Ibnu Abbas, radijallahu anhuma, je bio upitan o postu Dana Aure, pa je rekao: Ne znam da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posebno tragao za odre?enim danom da bi postio u njemu kao to je to ?inio s ovim danom, niti za mjesecom kao to je to ?inio s mjesecom ramazanom. (Buharija i Muslim.)
Dabir b. Semure, radijallahu anh, rekao je: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nare?ivao bi da se posti Dan Aure, podsticao i oporu?ivao nam da ga postimo. (Muslim.)
Ebu Musa, radijallahu anh, rekao je: Dan Aure je bio dan kojeg su idovi veli?ali i uzeli ga za praznik, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Vi ga postite!' (Buharija i Muslim.)
U predanju kod Muslima se navodi: Stanovnici Hajbera su postili Dan Aure i uzeli ga za praznik pri kojem su se njihove ene ukraavale, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Vi ga postite!'
Naredba na post u Danu Aure i neuzimanje istog dana za praznik jedan je od na?ina razlikovanja od sljedbenika Knjige.
Drugi na?in razlikovanja s njima kod ovoga propisa jeste i post dana prije Dana Aure. Rekao je Ibn Abbas, radijallahu anhuma: ''Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, po?eo postiti dan Aure i drugima naredio da ga poste, re?eno mu je: 'Allahov Poslani?e, to je dan koji veli?aju idovi i kr?ani', pa je rekao: 'Kada do?e sljede?a godina, ako Allah da, posti?emo i deveti dan.' U drugom predanju stoji da je rekao: 'Ako budem ivio do sljede?e godine, sigurno ?u postiti i deveti dan.' I nije do?ekao sljede?u godinu.'' (Muslim.)
Dakle, od sunneta je postiti deveti deseti dan muharrema. Pojedini islamski u?enjaci spominju da je najbolje postiti deveti, deseti i jedanaesti dan dokazuju?i svoj stav hadisom: Postite Dan Aure i u njemu se razlikujte od idova. Postite dan prije njega i dan poslije njega. (Ahmed, Ibnu Huzejme i Tahavija)
Ispravno je da je ovaj hadis slab jer se u lancu prenosilaca nalazi Muhammed b. Abdurrahman b. Ebi Lejla koji je bio loeg pam?enja kako kae Hafiz u Takribu. I tako?er u lancu prenosilaca je Davud b. Alija el-Haimi za kojeg je Zehebi u djelu Sijer e'alami nubela rekao da se njegovim hadisima ne moe dokazivati. Stoga ne moe se re?i da su ovo rije?i Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ve? su to rije?i Ibnu Abbasa, radijallahu anhum, jer se iste prenose od njega s daleko boljim lancem prenosilaca: Ibnu Durejd od Ata'a a on od Ibnu Abbasa, radijallahu anhuma.
Uzvieni Allah najbolje zna!
Neka je sva hvala samo Njemu i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu ?asnu porodicu i sve njegove ashabe!
Hajrudin Tahir Ahmetovi?
< « | » > |
---|