Srijeda, NOVEMBER 14, 2018
tekstovi_logo


shijePie: Fahret Kadri?

Primjetno je da mnogi vjernici prakti?ari sa naeg govornog podneblja nisu dovoljno upoznati sa osnovama iitskog vjerovanja. Rijetki su oni koji podrobnije poznaju razlike i sutinu vjerovanja ove sekte koja se polahko ali sigurno iri me?u bosanskim muslimanima. irenju iizma u naoj domovini svakako je doprinijela i neobavijetenost muslimana o osnovama itskog vjerovanja i njihovim najvjerodostojnim knjigama. Osam je glavnih knjiga na koje se ije dvanaestoimamije oslanjaju kada su u pitanju predaje od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njihovih imama. Ove knjige iitska ulema naziva 'Osam sveobuhvatnih'. Mi ?emo se ukratko osvrnuti na njihovu prvu i najvjerodostojniju knjigu. Muhamed b. Jakub el-Kulejni (329. A.H.) u periodu od dvadeset godina, napisao je knjigu poznatu pod nazivom 'El-Kafi' (Dovoljan).

Rije? je o iitskoj hadiskoj zbirci ?iji prvi dio obra?uje akaidske teme i nosi naziv 'Usulul-Kafi' dok je drugi dio posve?en fikhskoj tematici i nazvan je 'Furu'l-Kafi'. Iako se itski u?enjaci razilaze po pitanju broja predaja koje je Kulejni zabiljeio u Kafiju oni se ipak slau na ?injenici da broj predaja nije manji od esnaest hiljada. Hvale?i sopstveno djelo, Kulejni veli da je 'Kafi' predo?io iitskom posljednjem, skrivenom imamu koji je kazao: Ovo je dovoljno (kafi) naim sljedbenicima. (Mukadimetul-Kafi, 1/25)

iitska ulema o Kafiju

iije smatraju da je Kulejnijev Kafi daleko vjerodostojniji od Buharijinog Sahiha. Shodno ovome, Kafi je, prema njihovom tuma?enju, nakon Kur'ana najvjerodostojnija i najveli?anstvenija knjiga ikad napisana.

U samom uvodu Kulejni tvrdi da su sve predaje koje je naveo u Kafiju vjerodostojne (sahih) i zabiljeene od povjerljivih prenosilaca te kao takve dovoljne svakom onome ko traga za znanjem i istinom. (Mukadimetul-Kafi, 1/7) iitski u?enjak Ali b. Ekber El-Gifari, u svome komentaru Kafija spominje jednoglasni konsenzus (idma') po pitanju vjerodostojnosti predaja koje je Kulejni zabiljeio u Kafiju. Pogledajmo ta o Kafiju kau neki od najve?ih iitskih u?enjaka. Hasan b. Fadl et-Tabresi kae: Kafi je me?u ostalim knjigama kao sunce me?u zvijezdama. Onaj ko pogleda iskreno ne?e biti u potrebi da provjerava njegove prenosioce, a ako opet pogleda iskreno bi?e zadovoljan i siguran da su hadisi u njemu vjerodostojni i ispravni. (Mustedrekul-Vesail, 3/532) Abbas el-Kummi kae: Kafi je najbolja islamska knjiga i najveli?anstvenije djelo kod iija dvanaestoimamija kod kojih sli?na knjiga nije napisana. Muhamed Emin El-Istirabadi govore?i o vrijednostima Kafija veli: '?uli smo od naih ejhova i u?enjaka da u islamu nije napisana knjiga sli?na i dostojna Kafiju. (El-Kuna vel-elkab, 3/98)

Abdulhusejn erefuddin El-Musevi kae: Od svih knjiga najbolje su ?etiri na koje se iije imamije oslanjaju u pitanjima vezanim za vjerovanja i propise, a od tih knjiga Kafi je najstarija, najveli?anstvenija, najbolja i najvjerodostojnija. (El-Murade'at, stavka br. 110) El-Hur el-Amili kae: Autori najvjerodostojnih knjiga su ustvrdili da su predaje u njihovim knjigama vjerodostojne, pa ako ima pouzdanje u ove autore onda mora prihvatiti ono to kau i ono to su prenijeli. (Vesailu-'ia, 20/104) Prethodno spomenuti, a i mnogi drugi iitski u?enjaci, slau se da je Kafi njihova najvjerodostojnija knjiga ikad napisana. Ako je Kafi, shodno njihovom svjedo?enju, najvjerodostojnija knjiga, onda nema smetnje da pogledamo ta se u toj knjizi nalazi. U narednim redovima navest ?emo odre?ene dijelove iz Kafija, naravno, rije? je o prevodu ali je original svakako dostupan onima koje ele da podrobnije izu?e ovo djelo. Pro?itajte i razmislite da li zdrav razum prihvata ovakvo neto? Da li je ovo vjera koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem nama dostavio?

Imamet kao sr vjerovanja

Jedno od poglavlja svoje knjige Kulejni je naslovio: 'Poglavlje o tome da imami znaju kada ?e umrijeti i da ne umiru osim svojevoljno.' (Kafi, 1/258) Tako kae Kulejni a Uzvieni Allah kae: ...a ?ovjek ne zna ta ?e sutra zaraditi i ne zna ?ovjek u kojoj ?e zemlji umrijeti. (Lukman, 34) Jedno od narednih poglavlja Kulejni je naslovio: 'Poglavlje o tome da imami znaju ono to je bilo, i ono to biva te da njima nita nije skriveno.' (Kafi, 1/260)

Tako kae Kulejni a Uzvieni Allah kae: Allahu nita nije skriveno ni na Zemlji ni na nebu (Ali Imran, 5) i kae Uzvieni: On skriveno (gajb) zna i On gajb Svoj ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika odabere. (El-Din, 26-27) Kulejni u svojoj knjizi spominje jo jedno veoma diskutabilno poglavlje u kojem stoji da je posjeta Husejnovog, a.s. kabura vrijednija od dvadest hodo?a?a u Mekki. (Kafi, 4/59) U itskom hadisi-kudsiju stoji da je Allah d.. rekao: O Muhammede, Ja sam tebe i Aliju stvorio u svjetlosnoj formi kao dvije due prije nego to sam stvorio nebesa, zemlju i Ar. Zatim sam spojio vae dvije due u jednu.

Nakon toga sam tu jednu duu podijelio na dvoje a zatim te dvije polovice na dvoje pa su to postale ?etiri due. Muhammedova jedna, Alijina jedna te Hasanova i Husejnova po jedna. Zatim je Allah stvorio Fatimu od svjetla kao duu bez tijela. (Kafi, 1/365) ije vjeruju da su Alija, radijallahu anhu i njegovi potomci jedini legitimni nasljednici Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Vjerovanje u imamet Alijinih, radijallahu anhu, potomaka ?ini okosnicu itske sekte.

ta Kulejni kae o imametu i imamima?

Prenosi se od Ebu Abdullaha (Dafer b. Muhammed, esti iitski imam) da je rekao: Ko za imama uzme nekog koga Allah nije odredio da bude imam taj je po?inio irk. (Kafi, 1/305)

Neslije?enje i nevjerovanje u imamet Alijinih, radijallahu anhu, sljedbenika za sobom povla?i teku kaznu. Shodno jednoj predaji u Kafiju, odredite svih onih koji ne budu slijedili imame bit ?e Sekar (dio Dehennema). Ebu Abdullah prenosi predaju u kojoj navodi razlog zbog kojeg ?e ljudi u?i u Sekar. Odgovor na pitanje: ta vas je dovelo u Sekar?, glasi: Nismo bili od onih koji su slijedili imame. (Kafi, 1/347) Na drugom mjestu Kulejni biljei predaju od Ebu Abdullaha u kojoj stoji: Allahove rije?i: '...lijepa rije? je kao lijepo drvo: korijen mu je ?vrsto u zemlji a grane prema nebu.', zna?e da je Allahov Poslanik korijen a Alija stablo dok su grane imami njihovi potomci. (Kafi, 1/355) Shodno onome to stoji u Kafiju jedini legitimni halifa nakon Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem je Alija, radijallahu anhu, i on je ujedno prvi od dvanaest iitskih imama.

ije uop?e ne priznaju Ebu Bekra, radijallahu anhu, Omera, radijallahu anhu i Osmana, radijallahu anhu, kao legitimne halife. Shodno iitskom vjerovanju Alija, radijallahu anhu, je prvi halifa a svi ostali iitski imami dolaze iz njegove loze. Ako pogledamo predaju u kojoj su imami opisani s pravom se moemo zapitati da li su oni uop?e bili ljudi. Naime, Ebu Dafer (Muhammed b. Ali el-Bakir, peti iitski imam) prenosi sljede?u predaju u kojoj stoji: Imam ima deset znakova: ra?a se ?ist, obrezan, zemljom odmah kro?i uzdignute glave izgovaraju?i dva ehadeta, ne odunupi se nikad, oko njegovo spava ali ne i srce, ne zijeva niti se protee, vidi iza sebe kao sto vidi i ispred sebe, njegov vjetar i izmet imaju miris miska. (Kafi, 1/319)

Magarac kao prenosioc

Jedna od naj?udnijih predaja u Kulejnijevoj knjizi svakako je ona ?iji je prenosilac ni manje ni vie nego magarac. Da, rije? je o ivotinji a cijela predaja u ?ijem se lancu nalazi jedan magarac glasi ovako: Od vladara pravovjernih (Alije, radijallahu anhu) se prenosi da je Ufejr Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, magarac rekao: O Allahov Poslani?e, dao bih za tebe i oca i majku, zaista mi je otac pri?ao a njemu njegov otac da je njegovog djeda otac rekao da je bio sa Nuhom a.s. na la?i, pa ga je Nuh a.s. pomilovao po sapinama i kazao: 'Iz ki?me ovog magarca iza?i ?e magarac kojeg ?e jahati najodabraniji i posljednji Vjerovjesnik', pa hvala Allahu koji me u?inio tim magarcem. (Kafi, 1/237) Ovo je kap iz mora predaja koje sadri Kafi. Ako u njihovoj najvjerodostojnijoj knjizi nalazimo ovakve predaje, kakve tek predaje moemo na?i u ostalim iitskim knjigama. Iz ove i sli?nih knjiga ije crpe svoja ubje?enja. Njihova vjera po?iva na temeljima koji su sagra?eni upravo na onome to sadri Kafi i druge knjige. Naa je dunost da se upoznamo sa njihovim vjerovanjem kako ne bismo potpali pod uticaj iitskih misionara i zapali u ralje itske sekte. Asr, br. 41.



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

AKIDA

POSJETITE MINBER.BA