Utorak, MARCH 19, 2024
pitanja


vatra-498Uvaeni ejhu, da li je dovoljno da vjernikova dobra djela budu brojnija od loih, da bi se spasio od vatre? Razlog zbog kojeg ovo pitam su dva kur'anska ajeta, koja mi nisu ba najjasnija, zapravo stvaraju mi nedoumicu, prvi je: Ko uradi i koliko je trun zla, vidje?et ga, a drugi: To ne?e biti ni po vaim eljama ni po eljama sljedbenika Knjige; onaj ko radi zlo bi?e kanjen za to i ne?e na?i, osim Allaha, ni zatitnika ni pomaga?a.? Kako pomiriti ova dva ajeta sa ajetima u kojima se jasno kae da ?e dobra i loa dijela biti vagana, pa koja prevagnu?

ejh Sulejman el-Eska, www.almoslim.net

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu ?asnu porodicu i ashabe. Da, za spas od dehennemske vatre dovoljno je da dobra djela prevagnu loa, i zato ?emo vidjeti da se na mnogim mjestima u Kur'anu uporedo spominju dobra i loa djela, kao to su rije?i Uzvienog, u prijevodu zna?enja: Allah ne?e nikome ni trunku nepravde u?initi. Dobro djelo On ?e umnogostru?iti i jo od Sebe nagradu veliku dati. (En-Nisa, 40.); Ko uradi dobro djelo, bi?e desetorostruko nagra?en, a ko uradi hr?avo djelo, bi?e samo prema zasluzi kanjen, i ne?e im se u?initi nepravda. (El-En'am, 160.). Prenosi Ibn-'Abbas od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: Allah, delle enuhu, je zapisao dobra i loa djela, a zatim je pojasnio: Ko naumi u?initi dobro djelo pa ga ne u?ini, Allah mu pie jedno potpuno dobro djelo, a ko naumi i u?ini dobro djelo, Allah mu pie od deset do sedamsto dobrih djela, i vie od toga.

Ko naumi u?initi loe djelo, pa ga ne u?ini, Allah mu pie jedno potpuno dobro djelo, a ko naumi i u?ini loe djelo, Allah mu pie samo jedan grijeh. (Buharija, 6491., Muslim, 131.). U Muslimovoj verziji se dodaje: Ili ?e mu ga obrisati, a kod Allaha su propali samo oni koji sami sebe upropaste. Muslim, tako?er, biljei od Ebu-Zerra, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Uzvieni Allah je objavio: Ko do?e sa dobrim djelom, bit ?e desetorustruko nagra?en, a moda mu i pove?am nagradu, a ko do?e sa loim djelom, bi?e samo prema zasluzi kanjen, a moda mu i oprostim. (Br. 2687.). Hadisi na ovu temu su mnogobrojni, a mi ?emo, za ovu priliku, navesti jo samo jedan.

Prenosi Abdullah ibn Amr, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Imaju dvije lahke stvari, koje malo ko od ljudi ?ini, a one ?e onoga, ko ih bude ustrajno ?inio, uvesti u dennet. Koje su to dvije stvari, Allahov Poslani?e? upitali su ashabi. Da poslije svakog propisanog namaza, po deset puta kaete subhanallah, Allahu ekber i el-hamdu lillahi, i da, kada krenete u postelju, iste ove rije?i prou?ite 100 puta (33, 34, 33), to je ukupno 250 dobrih djela, a na vagi ?e vrijediti kao 2500. Ko od vas moe, u toku jednog dana i no?i, uraditi 2500 loih djela (pa da mu to pobrie njegova dobra djela), odgovorio je on. A kako to da mali broj ljudi radi ove dvije stvari, iako su lahke? upitali su ponovo. Pa tako to vas ejtan poslije namaza i prije spavanja zaposli raznim stvarima i zaboravite ih uraditi. odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Ahmed, 6498., Buharija u Edebu-l-mufredu, br. 1216., Ebu-Davud, 1502., Ibn Made, 926.,

a Tirmizi ga je ocijenio vjerodstojnim). Iz citiranih ajeta i hadisa se jasno razumije da, u islamu, postoji vaganje i usporedba dobrih i loih djela, koji ?e, u kona?nici, odrediti ?ovjekov status na budu?em svijetu. I pored ?injenice da Allah, delle enuhu, iz Svoje dobrote i milosti, viestruko nagra?uje za dobra djela i brie hr?ava djela, kod nekih ljudi ?e ipak loa djela prevagnuti. U tom kontekstu, navodi se da je Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu anhu, rekao: Teko onome ?ije jedinice (grijesi), budu ja?e od njegovih desetica (viestruko nagra?enih dobrih djela)  (Ibn Derir, 10/213.). Allah, delle enuhu, je pojasnio u Kur'anu da ?e onaj, ?ija dobra djela budu lahka,  nastradati, a onaj ?ija dobra djela prevagnu, spaen biti. Mjerenje toga dana bi?e pravedno: oni ?ija dobra djela prevagnu, oni ?e ta ele posti?i; a oni ?ija dobra djela budu lahka, oni ?e, zato to dokaze Nae nisu priznavali, stradati. (Prijevod zna?enja, El-E'raf, 8.-9.). Onaj u koga njegova djela budu teka u ugodnu ivotu ?e ivjeti, a onaj u koga njegova djela budu lahka boravite ?e mu bezdan biti. (Prijevod zna?enja, El-Kari'a, 6. 9.). Prema tome, ljudi se dijele u dvije skupine: spaene, to su oni ?ija ?e dobra djela prevagnuti, i nastradale, oni koji ?e imati vie loih nego dobrih djela.

to se ti?e drugog djela pitanja, kako pomiriti ajete koji govore o preciznom vaganju dobrih i loih djela sa ajetima koji potvr?uju odgovornost i kaznu za svaki u?injeni grijeh, za to postoji vie pojanjenja.

Prvo je da kao to ?e ?ovjek vidjeti zlo kojeg je uradio i za njega odgovarati, isto tako ?e vidjeti i dobro i za njega nagra?en biti. Zato se u Kur'anu ove dvije ?injenice uporedo spominju. Onaj ko bude uradio koliko trun dobra vidje?e ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla vidje?e ga. (Prijevod zna?enja, Ez-Zilzal, 7.- 8.). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je ova dva ajeta nazvao jednom neraskidivom, sveobuhvatnom i potpunom cjelinom. (Buharija, br. 4962.). Kada, uz to, jo znamo da Allah, delle enuhu, za dobra djela, daje viestruku nagradu, a loa kanjava samo po zasluzi, tj. onoliko koliko su ona stvarno teka, ili ih prata, biva nam jasno da izme?u spomenutih ajeta nema nikakve opre?nosti, nego da su u potpunom skladu.

Drugo, ajeti koje si naveo govore nam da grijeh mora biti kanjen, na ovaj li onaj na?in, a ta kazna se prije svega ogleda u raznim dunjalu?kim iskuenjima i belajima, kao to su bolest, briga, tuga i brojni drugi mukeffirati (neda?e i iskuenja koja briu grijehe).  Svakim iskuenjem vjerniku bude otpisan jedan dio grijeha, a upotpunjavaju mu se dobra djela. Ovu ?injenicu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je pojasnio Ebu-Bekru, kada ga je on, nakon to mu je prou?en spomenuti ajet, uplaeno upitao: Allahov Poslani?e, zar ?u na Sudnji dan do?i sa svakim loim djelom kojeg u?inim? O Ebu-Bekre, trunke zla su neugodnosti koje te sna?u na ovom svijetu, a trunke dobra je ono to ?e ti Allah isplatiti na Sudnjem danu za dobro kojeg si ?inio na ovom svijetu. (Tefsir Ibn Derir, 24/264, Ed-Durru-l-mensur, 15/585.). Allah najbolje zna!



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

PITANJA I ODGOVORI

Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



POSJETITE MINBER.BA