Petak, AUGUST 22, 2014
tekstovi_logo

Vrijednosti učenja Kur'ana


Imam Šafija, rahimehullahu te'ala, svakog bi dana u ramazanu proučio Kur'an i svake bi noći proučio Kur'an, tako da bi u mjesecu ramazanu 60 puta proučio Kur'an. Imam Malik, rahimehullahu te'ala, zatvorio bi svoje hadiske knjige u mjesecu ramazanu i posvetio se učenju Allahove Knjige. Katade, rahimehullahu te'ala, izvan mjeseca ramazana proučio bi Kur'an za svakih sedam dana. Kada bi nastupio ramazan, Kur'an bi proučio za svaka tri dana, a kada bi nastupila zadnja trećina ramazana, Kur'an bi proučio svaki dan...

Svevišnji Allah kaže: "Oni koji Allahovu Knjigu čitaju i molitvu obavljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu da se nadaju nagradi koja neće nestati. Da ih On prema onome što su radili nagradi i još im iz obilja Svoga da, jer On mnogo prašta i blagodaran je." (Prijevod značenja Fatir, 29.-30.) Učenje Allahove Knjige može biti dvojako: čitanje Kur'ana, tj. izgovaranje kur'anskih ajeta, i proučavanje Kur'ana i rad po njemu.

Čitanje Kur'ana

Mnogobrojni su šerijatski tekstovi koji govore o vrijednosti čitanja, kako cijelog Kur'ana, tako i pojedinih kur'anskih sura, pa čak i pojedinih ajeta.U Buharijinom Sahihu bilježi se od Osmana b. Affana, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolji od vas je onaj koji nauči Kur'an – poduči se Kur'anu – a zatim druge podučava njemu."U Dva Sahiha – kod Buharije i Muslima – bilježi se od Aiše, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Onaj koji vješto uči Kur'an, bit će u društvu plemenitih i čestitih meleka pisara, dok onome koji uči Kur'an pa zastaje i osjeća pri tome poteškoću, pripadaju dvije nagrade: jedna nagrada za učenje Kur'ana, a druga nagrada za teškoću koju osjeća učač."Muslim bilježi od Ebu Umame, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Učite Kur'an, jer će, uistinu, on (Kur'an) doći na Sudnji dan kao šefadžija (zagovornik) onima koji ga budu učili."Također, Muslim bilježi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nikada se neće okupiti ljudi u nekoj od Allahovih kuća da uče Allahovu Knjigu i da je međusobno proučavaju a da se na njih neće spustiti smiraj, obaviti ih milost, natkriliti ih meleki i Allah ih spomenuti kod onih koji su kod Njega!"Tirmizi bilježi od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko prouči harf iz Allahove Knjige, njemu pripada dobro djelo koje se vrednuje do deset puta. Ja ne kažem da je 'elif-lam-mim' jedan harf, već je elif harf, lam je harf i mim je harf."Ovo su neki od šerijatskih tekstova koji govore o vrijednostima učenja, čitanja Kur'ana i ova nagrada zasigurno pripada onima koji uče Kur'an tražeći Allahovo zadovoljstvo i nagradu od Njega Uzvišenog. Slušajući ove riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i čvrsto vjerujući u njih, s pravom možemo reći da oni koji zapostavljaju učenje Allahove Knjige, oni koji se ne podučavaju kur'anskom pismu, ili oni koji svojim učenjem Kur'ana traže nečije drugo zadovoljstvo i nagradu od nekoga drugog mimo Allaha, subhanehu ve te'ala, da svi oni propuštaju ogromnu nagradu, ogroman broj sevaba.

Vrijednost učenja određenih sura

U sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, spominju se i vrijednosti pojedinih sura, zasebno.Tako imam Buharija bilježi u svome Sahihu od Ebu Seida b. El-Mualle, radijallahu anhu, da mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Podučit ću te najveličanstvenijoj suri u Kur'anu! To je 'Elhamdulillahi Rabbil-'alemin'. To je sedam ajeta koji se ponavljaju i veličanstveni Kur'an koji mi je dat." Zbog važnosti i vrijednosti sure El-Fatiha, ona je učinjena ruknom – sastavnim dijelom namaza. Bez nje, nema ni namaza. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Nema namaza onome koji ne prouči 'Fatihatul-Kitab', tj. 'Početak Knjige', odnosno El-Fatihu." (Muttefekun alejhi)Imam Muslim bilježi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uistinu, šejtan ne ulazi u kuću u kojoj se uči sura El-Bekare." To je zbog toga što se u suri El-Bekare nalazi najuzvišeniji ajet, a to je ''Ajetul-Kursijj''. Vjerodostojno se prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da će onaj koji prouči ''Ajetul-Kursijj'' navečer imati od Allaha, subhanehu ve te'ala, zaštitnika i neće mu se približiti šejtan sve dok ne osvane.Imam Buharija bilježi od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, za vrijednost sure Ihlas, tj. ''Kul huvallahu ehad'' rekao: "Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša! Uistinu, ona (sura Ihlas) je jednaka trećini Kur'ana (po vrijednosti)."

Vrijednost učenja Kur'ana u ramazanu kod selefa

Nastojmo da što više učimo Allahovu Knjigu – naročito u ovom mjesecu ramazanu. Ako se već do sada nismo podučili kur'anskom pismu, nastojmo da to učinimo u ramazanu kada su šejtani povezani u lance i kada se najčešće uči Allahova Knjiga, proučava i podučava njoj. Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u mjesecu ramazanu svake noći bi dolazio Džibril, alejhis-selam, i s njim učio Kur'an, tako da bi proučili cijeli Kur'an u mjesecu ramazanu.Također, naši ispravni prethodnici u mjesecu ramazanu mnogo su učili Kur'an.Imam Šafija, rahimehullahu te'ala, svakog bi dana u ramazanu proučio Kur'an i svake bi noći proučio Kur'an, tako da bi u mjesecu ramazanu 60 puta proučio Kur'an.Imam Malik, rahimehullahu te'ala, zatvorio bi svoje hadiske knjige u mjesecu ramazanu i posvetio se učenju Allahove Knjige.Katade, rahimehullahu te'ala, izvan mjeseca ramazana proučio bi Kur'an za svakih sedam dana. Kada bi nastupio ramazan, Kur'an bi proučio za svaka tri dana, a kada bi nastupila zadnja trećina ramazana, Kur'an bi proučio svaki dan.Ibrahim en-Nehai, rahimehullahu te'ala, svaka tri dana u ramazanu proučio bi Kur'an, dok bi u zadnjoj trećini ramazana proučio Kur'an svaka dva dana.Slijedimo ova predanja! Jačajmo svoje ambicije ovim kazivanjima da bismo na Sudnjem danu – uz Allahovu dozvolu – bili u društvu plemenitih i časnih meleka pisara. Iskoristimo dane i noći u onome što nas približava našem Gospodaru, jer vrijeme brzo prolazi.

Adabi učenja Kur'ana

Učenje Kur'ana ima svoje adabe, lijepe postupke prilikom učenja. Od njih su i sljedeći adabi:

●  Prije samog učenja Kur'ana potrebno je zatražiti utočište kod Allaha, subhanehu ve te'ala, od prokletog šejtana, jer je Uzvišeni Allah rekao, kako stoji u prijevodu značenja: "Pa, kada hoćeš Kur'an da učiš, ti zatraži kod Allaha zaštitu od prokletog šejtana." (Prijevod značenja En-Nahl, 98.)

●  Iskrenost – čist nijjet, traženje samo Allahovog zadovoljstva i nagrade od Njega Uzvišenog, jer je učenje Kur'ana ibadet, zapravo, jedan od najvećih i najvrednijih ibadeta, a svaki vid ibadeta mora se iskreno upućivati samo Allahu, subhanehu ve te'ala. Svevišnji Allah je rekao, kako stoji u prijevodu značenja: "I Allaha obožavaj iskreno Mu ispovijedajući vjeru." (Prijevod značenja Ez-Zumer, 2.) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Učite Kur'an i tražite time Allahovo zadovoljstvo prije negoli se pojave ljudi koji će loše postupati prema Kur'anu. Tražit će nagradu za njegovo učenje na ovom svijetu, a ne na onom drugom svijetu." (Ahmed; lanac prenosilaca je dobar.)

●  Prisutnost srca, tj. da učač prilikom učenja Kur'ana razmišlja o onome što prouči i da bude svjestan da mu se Uzvišeni Allah obraća putem Kur'ana, jer je Kur'an Allahov govor.

●  Učiti Kur'an s čistoćom, tj. pod abdestom.

●  Izbjegavati učenje Kur'ana na nečistim mjestima ili na bučnim mjestima, u skupovima gdje se priča, gdje se ne bi stišali glasovi prilikom učenja Kur'ana.

●  Od adaba učenja Kur'ana jeste i da učač uljepša svoj glas prilikom učenja Kur'ana.

●  Da uči Kur'an po tertilu, po tedžvidu, lijepo, sporo, razmišljajući o onome što prouči izgovarajući harfove ispravno sa svim njihovim svojstvima.

●  Praksa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bila je da je učio polahko odvajajući ajet od ajeta.

●  Također, od adaba učenja Kur'ana jeste i da učač – kada prouči ajet u kojem se nalazi spomen sedžde – učini sedždu Allahu, subhanehu ve te'ala, tako što će izgovoriti tekbir, tj. riječi ''Allahu ekber'', otići na sedždu i izgovoriti na njoj ''Subhane Rabbijel-E'ala'' ili drugu dovu, a zatim se podići sa sedžde bez tekbira i selama.

Ovo su neki od adaba učenja Kur'ana, pa, nastojmo da ih praktikujemo prilikom učenja Allahove Knjige.

Proučavanje Kur'ana i postupanje po njemu

Ovo je glavni cilj objavljivanja Kur'ana kako kaže Uzvišeni Allah u prijevodu značenja: "Ova Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je Knjiga da bi oni razmišljali o njenim ajetima i da bi razumni uzeli pouku." (Prijevod značenja Sad, 29.) Naši ispravni prethodnici, kao što su mnogo učili i čitali Kur'an, također su ga proučavali i radili po njemu. Ebu Abdurrahman es-Sulemi, rahimehullahu te'ala, rekao je: "Pričali su nam oni koji su nas podučavali Kur'anu, poput Osmana b. Affana, Abdullaha b. Mes'uda i drugih, da su se oni podučavali od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, deset ajeta. Ne bi uzimali više od deset ajeta, sve dok ih ne bi naučili i saznali sve što je vezano za njih od znanja i rada po tome. Govorili su: 'Tako smo učili i znanje i rad po njemu.'" Razlog sretnog ili nesretnog života na oba svijeta jeste rad, odnosno nerad po Kur'anu. Allah, subhanehu ve te'ala, rekao je: "Od Mene će vam uputa dolaziti, i onaj ko bude slijedio uputu Moju neće zalutati i neće nesretan biti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu Mi ćemo ga slijepim oživjeti. 'Gospodaru moj,' – reći će – 'Zašto si me slijepa oživio kada sam vid imao?' 'Evo zašto' – reći će On - 'dokazi Naši su ti dolazili, ali si ih zaboravljao, pa ćeš danas ti isto tako biti zaboravljen.' I tako ćemo Mi kazniti sve one koji se pohotama previše odaju i u dokaze Gospodara svoga ne vjeruju. A patnja na onom svijetu bit će, uisitnu, bolnija i vječna." (Prijevod značenja Taha, 123.-127.) A Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Kur'an je dokaz za tebe ili protiv tebe." (Muslim, 223.) Allaha Uzvišenog molimo da nas učvrsti u učenju i proučavanju Njegove Knjige i da nas pomogne u sprovedbi svega onoga što nam je On Uzvišeni naredio i ostavljanju onoga što nam je On Svevišnji zabranio. Molimo Ga, subhanehu, da Kur'an učini proljećem naših srca! Vel-hamdu lillahi Rabbil-'alemin, ve sallallahu ve selleme ve bareke 'ala nebijjina Muhammed, ve 'ala alihi ve sahbihi edžme'in.

 



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

AKIDA