Doprinos Islama nauci
"IKRE BISMI RABBIKELLEZI HALEK. HALEKAL-INSANE MIN 'ALEK..."
"Uci u ime Gospodara tvoga koji sve stvara. Koji stvara covjeka od kapi tekucine. Citaj, Gospodar tvoj je Plemenit, koji poucava peru, koji covjeka poucava onome to ne zna."
Alek 1-5
Ovo su prve rijeci koje je Allah subhanehu ve te'ala objavio Svome posljednjem Poslaniku, Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem. Iz ovih ajeta se vidi koliku vanost islam pridaje nauci. Medutim, i pored toga postoji mnogo onih koji tvrde da je islam nazadan i da se ne moe uklopiti u savremeni svijet. Takvi su, naravno, u velikoj zabludi jer ne znaju, ili se prave da ne znaju, koliki je bio doprinos islama u razvoju nauke. Ipak, pored toga to su u polju nauke muslimani dali najvie, za njih se govori da su nazadni. Osim toga na racun islamskih ucenjaka, mnogi zapadnjaci su postali "slavni" fizicari, matematicari, hemicari i drugo, dok se islamski ucenjaci i ne spominju.
PRAVO
Zahvaljujuci sveobuhvatnom karakteru Kur'ana, pravna nauka se brzo razvila kod muslimana. Pisani ustav potice od muslimana. Prvi takav ustav je sastavio sam Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, kada je osnovao prvu islamsku dravu u Medini, koji je i do danas sacuvan.
HISTORIJA
Doprinos muslimana proucavanju historije je veliki, posebno u utvrdivanju autenticnosti dokumenata. Roden u punom svjetlu historijskog doba, islam nema potrebe za legendama i pretpostavkama u svojoj vlastitoj historiji. Biografski leksikoni su jedna od karakteristika historijske literature kod muslimana.
GEOGRAFIJA I TOPOGRAFIJA
Hodocace u Mekku i trgovina uticali su na razvoj komunikacija kroz prostrano islamsko carstvo. Najstarije muslimanske geografske karte predstavljale su Zemlju u krunom obliku. Ibn Madid, koji je bio kormilar na brodu Vaska da Game do Indije, vec tada spominje kompas, kao poznatu stvar. Rijeci "admiral", "arsenal", "kabl", "tarifa" itd. koje su izvorne arapske, jasno govore o uticaju muslimana na modernu zapadnu civilizaciju.
ASTRONOMIJA
Astronomija je nauka kojoj su muslimani dali veliki doprinos. Mnoge zvijezde i danas u evropskim jezicima imaju arapska imena. Reforma kalendara koju je izvrio drugi halifa Omer ibn Hatab radijallahu anhu prevazilazi po svom savrenstvu reformu gregorijanskog kaledara. Za vrijeme halife Me'muna, izmjeren je opseg Zemlje, sa iznenadujucim stepenom tacnosti. Pisana su djela o plimi i oseki, o izlasku i zalasku Sunca, o sutonu, a narocito o kretanju Sunca i Mjeseca. Allah subhanehu ve te'ala je istinu rekao:"I sve u kosmosu plovi." Jasin 40 Do otkrica da se u svemiru sve krece dolo je tek krajem sedamnaestog stoljeca. Kada se vratimo kroz historiju naci cemo da je crkva spaljivala naucnike zbog toga to su govorili: "Zemlja se krece!" Bili bi ovo samo neki od primjera koji govore o doprinosu muslimana drutvenim znanostima.Karakteristika prirodnih znanosti u islamskoj nauci je u tome to je teite stavljeno na oglede i istraivanja. Dakle, i na polju prirodnih znanosti muslimani su ostvarili velike rezultate, ali je zapad vecinu tih otkrica pripisao svojim "naucnicima".
BOTANIKA
Botanika je kod muslimana bila posebno istraivana. Izuzev imena nekih biljaka, koje nisu rasle u tadanjem muslimanskom svijetu, nije bilo nijednog naziva stranog porijekla. Botanicka enciklopedija od Dinaverija (umro 899.), u est velikih tomova, sacinjena je cak prije nego to je na arapski prevedeno prvo grcko djelo o botanici. Dinaveri je opisivao ne samo izgled biljki, nego ih je i klasificirao, te opisivao njihove hranjive kvalitete, farmakoloke i druge osobine.
MEDICINA
Medicina je kod muslimana doivjela veliki napredak u anatomiji, farmaciji, organizaciji bolnica, obucavanju medicinskih kadrova itd. Medicinska djela islamskih lijecnika ostala su temelj cjelokupne medicine, ukljucujuci i zapadnu. Kae Allah subhanehu ve te'ala: "Izlazi iz utroba njihovih (utroba pcela) pice razlicitih boja, u kome je lijek ljudima. To je uistinu dokaz za ljude koji razmiljaju." Nahl 69 Ako hocete da sacuvate komad mesa, stavite ga u med i nece se pokvariti, zato to med ima svojstvo unitavanja bakterija, u njemu je lijek ljudima, a poznata je upotreba meda od davnina u svrhu lijecenja. Kae Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: "Da se ne bojim potekoce mojim sljedbenicima, naredio bih im uz svaki namaz (pet puta dnevno) da peru zube (i to misvakom)." (Sahih). Misvak ima viestruko jace svojstvo cicenja i dezinfekcije nego ono to se nalazi u mnogim pastama za zube.
OPTIKA
Optika ima narocito mjesto u islamskoj nauci. Poznato je djelo Knjiga o zracima od El-Kindija, koja je uveliko prevazilazila u tom podrucju grcku nauku.
MINERALOGIJA I MEHANIKA
Mineralogija je privlacila panju naucnika, koliko zbog medicinskih svrha, toliko zbog poznavanja dragog kamenja koje je bilo veoma traeno. Djela Birunija i drugih se koriste na tom polju. Ibni Finas je izumio aparat za letenje. Poginuo je nesretnim slucajem, ne ostavljajuci nasljednika, koji bi usavrio njegovo djelo. Drugi naucnici su u okviru mehanike izumili sprave za vadenje nasukanih brodova, cupanje velikih stabala itd. U oblasti istraivanja mora napisana su mnoga djela o ribama i o obradi bisera.
HEMIJA I FIZIKA
Kur'an trai da ljudi razmiljaju o stvaranju svemira i da proucavaju kako su nebo i zemlja podredeni covjeku. Muslimani su se vrlo rano poceli baviti ozbiljnim proucavanjem na podrucju hemije i fizike. Karakteristika njihovog rada jeste eksperiment. Svojim proucavanjem i posmatranjem oni su sakupili ogroman broj cinjenica. Njihovim uticajem i stara alhemija se preobrazila u nauku zasnovanu na cinjenicama koje se mogu dokazati. Dabir je poznavao hemijske procese kalcinacije i redukcije. On je, takoder, razradio metode evaporizacije, sublimacije i kristalizacije. Mnogi latinski prevodi Dabira i drugih mogu pokazati koliko moderna nauka duguje muslimanskim naucnicima i kako za svoj razvoj moe prvenstveno zahvaliti arapsko-islamskoj metodi eksperimenta.
MATEMATIKA
Matematicke znanosti imaju neizbrisive tragove arapsko-islamskog doprinosa. Rijeci "algebra", "zero", "cifra", "ifra", "ta'rifa", itd. arapskog su porijekla. Zasluga za otkrivanje trigonometrije pripada muslimanskim matematicarima. Na kraju treba znati da su ovo samo neki od brojnih primjera koji govore o zasluzi muslimana u razvoju i napretku ljudske civilizacije. "Civilizovani" Zapad ih je omeo u njihovom daljem napretku. Barbarska razaranja pogodila su dva islamska glavna intelektualna centra: Bagdad na istoku i Kordovu-Granadu na zapadu. Mnoge biblioteke sa stotinama hiljada knjiga i rukopisa, zajedno sa ovim gradovima, su spaljene. Pokolji nisu potedili ni naucnike. Ono to je stvarano stoljecima, barbari su unitili za nekoliko dana. Ovaj primjer nam oslikava stvarnost istoka i zapada. I to nije sve. Naprotiv, zapadnjaci se danas ponose onim to su dali u razvoju civilizacije. Po njima sva zasluga pripada samo njihovim naucnicima, a muslimani se i ne pominju. Koliko su oni zaista dali govori i cinjenica da je njihov filozof Engels izjavio da je spaljivanje biblioteka u Bagdadu i Kordovi-Granadi unazadilo ljudsku civilizaciju za 1000 godina. Na kraju, s pravom moemo istaci da predstavnici islamske nauke nisu zaostajali ni za jednim od velikih imena u historiji nauke, mada se to i dan danas pokuava, i u dobroj mjeri uspjeva, prikriti. S pravom moemo reci da je Istok prednjacio nad Zapadom, kako na polju nauke tako i na polju kulture. XX-to stoljece Zapadnjaci nazivaju stoljecem tehnologije, ali se moe nazvati i stoljecem u kojem su oni "zahvaljivali" muslimanima Cecenije, Bosne, Kosova, Eritreje, Filipina, Palestine... na svemu onome to su im njihovi prethodnici dali na polju nauke i kulture.
Naa posljednja dova je: "Reci, Gospodaru moj, znanje moje proiri!"
Ta-ha 114
< « | » > |
---|