Pod privremenim spre?avanjem trudno?e neki u?enjaci podrazumijevaju spre?avanje spajanja muškog i ženskog sjemena upotrebom kontracepcijskih sredstava. Dok drugi dio u?enjaka relativizira ulogu kontracepcijskih sredstava, pa kažu da je privremeno spre?avanje trudno?e upotreba kontracepcijskih sredstava za koje se misli da spre?avaju trudno?u.

Ovaj pojam ?e biti mnogo jasniji ako ga uporedimo sa pojmovima koji su mu sli?ni, poput ograni?enja poroda i planiranje poroda. Ograni?enje poroda je vid trajnog spre?avanja trudno?e odre?ivanjem broja djece koju ?e žena roditi, npr. dvoje ili troje, a mimo toga se koriste kontracepcijska sredstva za spre?avanje i abortus za otklanjanje trudno?e. Ograni?enje poroda može biti zakonom odre?eno od strane države, kao što je slu?aj u Kini, ili slobodan izbor pojedinca. Usput da napomenem da su u?enjaci jednoglasni na zabrani ograni?avanja poroda kao vida trajnog spre?avanja trudno?e, jer se suprostavlja jasnim tekstovima Kur'ana i Sunneta. (pogledaj: Fikhul-nevazil 4/9-22).

Iz ovoga se vidi jasna razlika izme?u privremenog spre?avanja trudno?e i ograni?enja poroda, jer privremeno spre?avanje trudno?e je  u odre?enim vremenskim periodima bez ograni?enja na odre?en broj djece. A što se ti?e planiranja poroda, pod njim se podrazumijeva raspored trudno?a na odre?ene periode bez zaustavljanja kod odre?enog broja djece, te je tako sinonim za privremeno spre?avanje trudno?e.

Neki smatraju da nema razlike izme?u ograni?enja poroda i planiranja poroda, jer i jedno i drugo zna?i raspored poroda i spre?avanje trudno?e na odre?eno vrijeme. A ispravno je da me?u njima postoji razlika, jer ograni?avanje poroda podrazumijeva stavljanje granice u broju djece, dok je planiranje raspored trudno?a u odre?ene periode bez odre?ivanja granice u broju djece. (pogledaj: Ebhasu hejeti kibaril-ulema 2/422, i Kadijjetu tahdidin-nesl, Ummu Kulsum str.128, Tenzimun-nesli, Et-Turejki str,17)

Razlozi spre?avanja trudno?e

Allah, subhanehu ve teala, je u?inio milost svojim robovima kada im je dao supruge od njih samih i opskrbio ih djecom i unucima, pa kaže Uzvišeni: "Allah za vas stvara žene od vaše vrste, a od žena vaših daje vam sinove i unuke, i ukusna jela vam daje. Pa zašto u laž oni vjeruju, a Allahove blagodati pori?u." (En-Nahl 72)

Najbitniji ciljeva braka su polno nasla?ivanje, ra?anje djece i pove?anje potomstva. Od Enesa, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, nare?ivao ženidbu a žestoko  zabranjivao neženstvo, i rekao bi: "Ženite one koje su vam drage, koje su  rotkinje, jer ja ?u se ponositi vašom brojnoš?u pred poslanicima na Sudnjem danu" (bilježi ga Ahmed 3/158 i Ibn Hibban broj 1228, Bejheki 7/81, Ibn Hadzer ga je ocijenio vjerodostojni u Fethul-bari 9/111). Zbog toga kažu u?enjaci da je mustehab da se žene rotkinje, jer se time pove?ava porod.

Od opravdanja i motiva, koje navode neki u?enjaci, zbog kojih supružnici nastoje da privremeno spre?avaju trudno?u i prave razmak izme?u djece, su sljede?i: (pogledaj: Tenzimun-nesli ve tahdiduhu, Hasen eš-Šazli 1/140)

1)        Motivi koji su vezani za supruga: siromaštvo zbog kojeg se boji, ako se pove?a broj djece, da ne?e mo?i ispuniti obaveze prema njima kao što hrana, stan, odje?a, i ostalog što se podrazumijeva pod obaveznom brigom o djetetu.

2)        Motivi koji su vezani za suprugu:

1.      Ako trudno?a izaziva kod žene dodatne poteško?e mimo uobi?ajenih, kao sto je slu?aj da žena ne može da rodi osim putem operacijskog zahvata, pa joj je zbog toga potrebno da napravi razmak izme?u trudno?a.

2.      Ako je žena lošeg ahlaka i muž ho?e da se rastane od nje, pa zbog toga ne želi da ima sa njom djecu.

3.      Briga žene o svom izgledu, ?uvanju ljepote i zdravlja kako bi njen muž sto duže uživao u njoj.

4.      Zauzetost supruge poslom izvan ku?e ili studiranjem, što joj otežava brigu o djeci i njihov odgoj.

3)  Motivi koji su vezani za dijete:

1.      Ako se strahuje za dojen?e da ?e oslabiti ili umrijeti zbog  maj?ine trudno?e, jer sa njom se prekida dojenje.

2.      Ako je pokvareno vrijeme pa se boji za potomstvo da ?e se iskvariti.

3.      Ako žena živi u neislamskoj sredini (u zemljama kufra) pa se boji kufra za svoje dijete, ili se boji pokvarenog ahlaka zbog neislamske sredine.

Vrste kontracepcijskih sredstava za privremeno spre?avanje trudno?e

Kontracepcijska sredstva djeluju na jedan od dva na?ina:

a.    Spre?avanje sastajanja muških i ženskih sjemenki putem ubijanja muških sjemenki, njihovog slabljenja, ili spre?avanje njihovog izlaska u osnovi. Na ovaj na?in djeluje ve?ina kontracepcijskih sredstava.

b.   Spre?avanje oplo?ene ženske sjemenke da se zaka?i za zid maternice zbog postojanja prepreke na zidu maternice.

Sredstva za kontracepciju se mogu podijeliti u grupe:

1. Sredstva koja koriste samo žene.

2. Sredstva koja koriste samo muškarci.

3. Sredstva koja koriste muškarci i žene.

Sredstva koja koriste samo žene

Ova sredstva je mogu?e podijeliti u ?etiri skupine:

A.    Prirodna sredstva, a najvažnija od njih je izra?unavanje plodnih i neplodnih dana.

B.     Hormonska sredstva koja sadrže tablete za spre?avanje trudno?e, obi?ne injekcije, podkožne injekcije, injekcije u vene.

C.     Mehani?ka sredstva, a to su ona koja se oslanjaju na stavljanje sredstava u rodnicu ili maternicu koja spre?avaju dolazak  muškog sjemena ili spre?avaju da se ženska jajna ?elija zaka?i za zid maternice, kao što je spirala.

D.    Hemijska sredstva, poput krema koje se koriste u rodnici.

Sredstva koja koriste samo muškarci

1.      Azl - pod kojim se podrazumijeva da muž izvadi polni organ kada se približi vrijeme ejakulacije (izbacivanja sjemena) tako da izbaci sjeme izvan polnog organa žene.

2.      Prezervativ.

3.      Tablete za spre?avanje trudno?e.

Sredstva koja koriste muškarac i žena

Pod njima se podrazumijeva privremena neplodnost, koja u slu?aju muškarca podrazumijeva vezivanje kanala koji je povezan sa oba testisa da bi se sprije?ilo izlaženje sjemena, a to se postiže hirurškim zahvatom ili ubrizgavanjem sredstva koja dovode do zatvaranja jajovoda. Ova neplodnost ne spre?ava polni odnos muškarca ali sadrži veliku opasnost, jer mal procenat onih koji se uspiju vrati u stanje plodnosti poslije odvezivanje jajovoda zbog štete koja se u?ini na njemu. Zbog toga ljekari smatraju ovu vrstu neplodnosti jednom od vrsta stalne neplodnosti.

Što se ti?e žene, to se postiže vezivanjem jajovoda bilo operacijom ili ubrizgavanjem sredstva u jajovode koja spre?avaju izlazak jajašceta ili spre?avaju njegovo spajanje sa muškim sjemenom. Ovaj zahvat je složeniji i opasniji od onog kod muškarca, jer je vra?anje žene u stanje plodnosti teže, te ga zbog toga ljekari ne preporu?uju osim u nuždi.

Šerijatski status upotrebe sredstava za privremeno spre?avanje trudno?e

Današnji u?enjaci smatraju da se propis upotrebe kontracepcijskih sredstava vra?a na propis azla zbog sli?nosti me?u njima. Ta sli?nost se ogleda u dvome: prvo u tome što je sam azl vrsta spre?avanja trudno?e, drugo - što azl i druga kontracepcijska redstva, svejedno da li ih koristi žena ili muškarac, imaju isti cilj a to je spre?avanja spajanja muškog i ženskog sjemena kako bi se izbjegla trudno?a.

Islamski u?enjaci po pitanju azla imaju tri mišljenja: (pogledaj: El-Mugni 7/226, Ihkamul-ahkam 2/207)

Prvo: dozvola azla uz saglasnost žene.

Ovo je mišljenje džumhura islamskih u?enjaka od hanefija, malikija i hanabila.

Drugo: apsolutna dozvola.

Ovo je stav šafijskog mezheba i mišljenje kod hanabila.

Tre?e: apsolutna zabrana.

Ovog stava su zahirije, i to je mišljenje kod hanabila i Ruvejanija od šafija.

Ispravno je da je azl uop?eno dozvoljen našto ukazuju sljede?i dokazi:

1.      Hadis Džabira ibn Abdullaha, radijallahu anhuma, prenosi da je došao ?ovjek Poslaniku, salallahu alejhi ve selem, i rekao mu: "Imam robinju koja služi kod nas i ja joj prilazim, a ne bih volio da ostane trudna", pa re?e Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem: "?ini azl ...". (prenosi ga Muslim, broj hadisa 1439).

2.      Hadis Džabira, radijallahu anhu, tako?e, u kojem kaže: "?inili smo azl, a Kur'an je objavljivan". (prenosi ga Buhari pod brojem 4911).

3.      Hadis Džabira, radijallahu anhu, kaže: "?inili smo azl za vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je to došlo do njega pa nam nije zabranio". (prenosi ga Muslim pod brojem 1440).

Dzumhur u?enjaka dovoljava azl pod šartom saglasnosti žene, a to argumentiraju sa sljede?im dokazima:

1. Idzma' u?enjaka da je azl zabranjen bez saglasnosti slobodne žene, kojeg prenosi Ibn Abdul-berr (Et-Temhid 3/148) i El-Kasani od hanefija (Bedaiu'-s-sanai' 5/126).

Komentar: spomenuti idzma' je upitan, jer je poznat stav šafijskog mezheba da se ne traži dozvola žene.

2. Hadis Omera ibn Hataba, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio azl sa slobodnom ženom osim s njenom dozvolom". (prenosi ga Ibn Madže, Ahmed i Bejheki).

Komentar: u senedu ovog hadisa je Ibn Lehi'a a on je daif (slab), s tim da hadis neki u?enjaci ocijenjuju dobrim podupiru?i ga rije?ima Ibn Abbasa i Ibn Omera, radijallahu anhuma, koje su u istom zna?enju. (Bejheki i Musannef Abdur-rezzaka)

3. Racionalni dokaz: azl podrazumijeva prekidanje užitka kod žene, na koji ona ima pravo, a isto tako ima pravo na djecu pa je s toga potrebna njena saglasnost.

Komentar: ovaj dokaz je neprihvatljiv, jer prekidanje užitka je izrazenije kod muža, a njeno pravo na djecu ne zna?i da mu nije dozvoljeno u?initi azl bez njene dovole, te da je griješan ako ga u?ini bez dozvole.

Iz prilozenog se vidi da uslovljavanje dozvole zene nema jaku potporu sa strane dokaza. U prilog ovome ide i stav dzumhura da u slu?aju da postoji potreba ili opravdanje za azl, da je dozvoljen bez saglasnosti žene.

Zbog svega spomenutog dozvoljena je upotreba sredstava za privremeno spre?avanje trudno?e kod ve?ine islamskih u?enjaka. Tako?e, to je stav Muhammeda ibn Ibrahima, Abdulaziza ibn Baza i Muhammed ibn Usejmina, kao i Udruženja velikih u?enjaka iz Saudijske arabije i Kolegija islamskog prava pri Rabiti. (pogledaj: El-Fetava el-muteašllika bit-tib ve ahkamil-merda 1/306)

U odluci Udruženja velikih u?enjaka se kaže: "Ako je spre?avanje trudno?e zbog stvarne nužde, kao što je da žena ne ra?a osim operacijskim zahvatom, ili da se odga?a trudno?a zbog koristi koju procijene supružnici, onda nema smetnje da se spre?ava trudno?a ili odga?a". (Karar broj 42 na osmom skupu)

Isto tako u odluci Kolegija islamskog prava se kaže: "Dozvoljeno je privremena kontrola u ra?anju s ciljem da se razmaknu periodi trudno?e, ili obustavi ra?anje na odre?eni period ako za to postoji šerijatski opravdan razlog shodno procjeni supružnika, pod uslovom da to ne prouzrokuje štetu i da sredstvo bude šerijatski dozvoljeno". (Karar broj 1 na petom skupu)

Me?utim ova dozvola nije apsolutna nego je uslovljena sa tri šarta:

1.      Postojanje istinske potrebe za tim, svejedno da li je u tome pribavljanje koristi ili otklanjanje štete.

2.      Saglasnost supružnika i njihovo zadovoljstvo s tim, jer oboje imaju pravo na to.

3.      Da se njihovom upotrebom ne dogodi ve?a šteta od koristi, a odre?ivanje te štete i koristi se vra?a na pravednog doktora muslimana.

U odre?enim okolnostima privremeno spre?avanje trudno?e postaje obavezno, kao na primjer da trudno?a nanosi sigurnu štetu zdravlju žene ili postoji bojazan da se to može desiti.

A kada prestane potreba za korištenjem kontracepcijskih sredstava obaveza je prestati sa njihovim korištenjem, jer nije dozvoljena njihova stalna upotreba. A Allah zna najbolje.

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites