Utorak, MARCH 19, 2024
pitanja

Zikr u dzematu ?


Pitanje: Da li su Muhammed,sallallahu alejhi vesellem, i njegovi ashabi ovako u dematu, uz komandu mujezinovu, u?ili tespih (tespihali) poslije namaza?


Odgovor: Ne, oni nisu tako u dematu, zajedni?ki tespihali, dakle mujezin nije komandovao pri tespihanju. Ashabi su u?ili tesbih koji i mi u?imo, dakle po trideset i tri puta izgovarali subhanallahi, elhamdu lillahi, Allahu ekber, ali su to radili svako za sebe, pojedina?no. Interesantno je da na?in na koji to prakticiraju balkanski muslimani i Turci, te muslimani indijskog potkontinenta (u pogledu zajedni?ke dove nakon sunneta), nije u skladu sa hanefijskim mezhebom, iako se muslimani na Balkanu, Turskoj, i na Indijskom potkontinentu, uglavnom, smatraju hanefijama. ?udno je da se to ukorijenilo u tradiciju muslimana hanefijske pravne kole iako knjige, koje se smatraju izvorom hanefijskog prava, nigdje o tome ne govore.

O tome ne govore ni nai ilmihali iz kojih smo u mektebu u?ili klanjati. To izgleda jo ?udnije ako znamo da je hanefijska ulema pokuavala da tu praksu iskorijeni, tako da su govorili da je po, hanefijskom mezhebu, u?enje tesbiha zajedni?ki, uz mujezinovo komandovanje, dakle onako kako se i kod nas prakticira, zabranjena novotarija (bida muharreme). Govore?i o novotarijama poslije namaza Tehanevi, u poznatom hanefijskom djelu Ilaus-sunen, u poglavlju o onome ta se u?i nakon klanjanja farza, kae: Neka se Allah smiluje novatorima koji su u nekim dijelovima Indije uveli praksu da imam i muktedije ustaju odmah nakon farza, kad prou?e allahumme entes-selamu, i klanjaju sunnete ili nafile, pa imam nakon Fatihe, koju u?i naglas, u?i dovu a dematlije izgovaraju amin. To to ?ine oni rade u smislu stalne obaveze I obi?ni svijet smatra da takva dova nakon sunneta ili nafila, u dematu sa imamom, je dunost u namazu. Oni ?ak zamjeraju imamu, ako malo due klanja sunnete, govore?i: Vidi ga, mi ?ekamo na zavrnu dovu, a on rastegao sa sunnetima... Mutevelije trae od imama koji slubeno obavljaju tu dunost da obavezno u?e tu dovu poslije sunneta.

U protivnom, oni ih optuuju i razrjeavaju dunosti. Oni ne?e da klanjaju za onima koji ne rade po njihovom obi?aju. Tako mi Allaha, to to rade je, zaista, novotarija u vjeri! Vidio si iz hadisa br. 12 navedenog u glavnom tekstu ove knjige (tj. Ilaus-sunena): Da je Alejhisselam dva rekata poslije dume i akama uvijek klanjao kod ku?e. To je dobar hadis. A iz hadisa br. 13 vidio si da je Alejhisselam upitan koji je namaz vredniji: kod ku?e ili u damiji? Zar ne vidi kako je moja ku?a blizu damije? Da klanjam kod ku?e drae mi je nego da klanjam u damiji, osim, ako se radi o farzovima, odgovorio je. Ovo je vjerodostojan ili dobar hadis.

U svemu tome je dokaz da je on (tj. Poslanik,sallallahu alejhi vesellem), uglavnom, imao obi?aj klanjati sunnete i nafile kod ku?e, a ni u jednom hadisu nije navedeno da se on poslije (sunneta) vra?ao u damiju da bi u?io dovu. U tome bi bila i poteko?a, to je razumljivo. Isto tako, ranije je navedeno, da ono to je preporu?ljivo (mendub) postaje poku?eno (mekruh), ako se digne na stepen koji mu ne pripada. Npr, desnoj strani je lijepo davati prednost u svemu to se odnosi na ibadet, pa je Ibn Mesud, poto se pobojao da se ne pomisli da je to stroga dunost, rekao da je poku?eno-mekruh (uvijek joj davati prednost). ta tek re?i za osobu koja je ustrajna u novotariji ili onome to je poku?eno!? Ta grupa nema potpun dokaz u nekim predanjima u kojima stoji da je Alejhisselam ponekad nafile klanjao u damiji, kao to biljei Tahavi u erhu meanil-asar od Ibn Abbasa: Da je Allahov Poslanik,sallallahu alejhi vesellem, klanjao jaciju (kad se govori o nekom namazu uvijek se podrazumjevaju farzi, op. pr.), a zatim poslije nje klanjao toliko da je u me?uvremenu sam ostao u damiji., i kao to biljei Ebu Davud od istog prenosioca: Da je Allahov Poslanik,sallallahu alejhi vesellem, toliko dugo u?io poslije akama da su se u me?uvremenu svi koji su bili u damiji razili. Klanjanje sunneta u damiji, uistinu, niko ne negira.

Ovdje se govori o onome to je bolje i o u?enju dove zajedno u dematu, nakon sunneta. Da ih je bolje klanjati kod ku?e potvr?eno je rije?ima hadisa, a ono to je (Poslanik, sallallahu alejhi vesellem) rekao ima prednost u odnosu na ono to je uradio, tako da se njegov postupak (u konkretnom slu?aju) tuma?i kao objanjavanje dozvoljenosti (tj. da je sunnete dozvoljeno klanjati i u damiji). Ni u tim hadisima, a niti u drugim, nema naznake da je Alejhisselam, nakon to je klanjao nafile (tj. sunnete, pr. pr.) zajedno sa dematlijama u?io dovu. Nego, njihovo vidljivo literarno zna?enja upu?uje da je on klanjao namaz i u?io toliko da su se oni, koji su bili u damiji, u me?uvremenu razili. Na osnovu ?ega se moe, to oni ho?e, uerijatiti dova poslije nafila u damiji!? Naprotiv, poto u tome ima vid prisiljavanja imama i muktedija da klanjaju sunnete i nafile u damiji, a to u sebi sadri mijenjanje onoga to je propisano i to je bolje, i poto je u tome ograni?avanje u onome u ?emu je Allah dao izbor, to ima status novotarije u vjeri koja je haram. U glavnom tekstu (ove knjige) je navedeno od Ebul-Ahvesa koji prenosi od Ibn Mesuda da je rekao: Kada imam zavri (s namazom), pa ne ustane niti se okrene, a neko ima potrebu (da ide), neka ide i neka ga ostavi.

Njegov namaz je zavren. Prenosioci ovog hadisa su povjerljivi. Jo eksplicitnije je to to je zabiljeeno u Medmeuz-zevaid (1-200), gdje je re?eno da su prenosioci tog hadisa vjerodostojni, da je Ibn Mesud rekao: Kad imam preda selam, a neko ima neku potrebu, neka ne ?eka da mu se poslije selama okrene licem pa makar rastavio namaz I predavanje selama. U svemu tome postoji dokaz da muktedija moe oti?i za svojim poslovima, nakon to imam zavri (farz) namaz i preda selam. Obvezivanjem u?enja dove nakon sunneta I nafila je izmjena ove dozvole i oteavanje imamu i narodu bez razloga. Oni, uistinu, imaju po erijatu slobodan izbor da nafile klanjaju u damiji ili kod ku?e, ili bilo gdje drugdje i mogu nakon klanjanja farza i?i za svojim poslovima. Uzvieni Allah kae: A kada se namaz zavri, onda se po zemlji razi?ite i Allahovu blagodat traite... (El-Dumua, 10)

Za njih nema dokaza u onome to je preneseno u smislu op?enitog poticanja da se u?i dova poslije svakog namaza, farza i nafile. U tome se ne odre?uje da ta dova bude zajedni?ka i da jedni druge ?ekaju (da bi zajedni?ki dovili). Isto tako, nije valjan dokaz to to je rekao E-irinbilali u Nurul-idahu i komentaru, nakon njegovih rije?i: Ustajanje radi obavljanja sunneta poslije farza, a koji su vezani za farz, je sunnet. Naime, on je rekao: Mustehabb je imamu, nakon to preda selam da se pomakne ulijevo radi klanjanja nafile nakon farza. Mustehab je da se nakon toga, tj. nakon nafile, okrene muktedijama i da triput izgovore estagfirullah, da prou?i sure El-Felek i En-Nas, zatim Ajetulkursiju, te da kau subhanallah, elhamdu lillah i Allahu ekber po trideset tri puta, zatim da u?e dovu za sebe i muslimane podignutih ruku... Prethodno re?eno ne ukazuje da se to sve i dova u?e u dematu (zajedni?ki) i da se sve to radi u damiji.

To zbog toga to gramati?ki oblik mnoine, u osnovi, ne iziskuje sastajanje I pridruivanje. To su, eksplicite, istakli u?enjaci u usuli-fikhu. To to je on rekao zna?i da muslimani trebaju poslije farz-namaza prou?iti dove koje se u tradiciji prenose, da ih svako prou?i pojedina?no, i da svako poslje njih dovu ?ini za sebe i muslimane. To zaklju?ujemo na osnovu toga to je sam E-irinbilali, prije toga, eksplicitno rekao da je vrednije sunnete klanjati tamo gdje ?e se mo?i biti dalje od rijaluka (pretvaranja) i gdje ?e se mo?i biti iskrenije i ?istije, bilo u ku?i ili negdje drugdje. (str. 182) Poto je sunnete, po njemu, vrednije klanjati kod ku?e, kako se onda njegov govor: Istigfar ?ine Allahu i hvale Ga..., moe tuma?iti da se to radi u damiji, zajedni?ki? Isto tako, E-irinbilali je prije toga eksplicitno rekao, prenose?i iz djela Medmeur-rivajat, da kada neko zavri namaz moe, ako ho?e, zikr i dove prou?iti sjede?i, a ako ho?e, moe ih u?iti stoje?i. Njegove rije?i: Mustehab je imamu da se poslije nafile okrene licem prema dematu... ne zna?e da se on prema njima okre?e da bi u?ili dovu, nego zna?e da mu je mustehab da prestane biti dematu okrenut le?ima, kako je bilo dok ih predvodio kao imam na farzu, bilo da im se okrene u sjede?em poloaju na svom mjestu ili ode za svojim poslom. On je eksplicitno naglasio da imam u tome svemu ima izbor (str. 182).

To zbog toga to se sa svim tim prekida biti okrenut le?ima. Razumi to! Allah upu?uje na Pravi put koga ho?e. (Tehanevi, Ilaus-sunen, 3/205-207) Iz svega navedenog o?ito je da zajedni?ko tespihanje nema utemeljenja i da to nije hanefijski mezheb. Bilo bi dobro kada bi imami skinuli odgovornost sa sebe i objasnili svojim dematlijama ovaj propis. Ukoliko su i prisiljeni da zajedni?ki tespihaju imami nisu prisiljeni da pravilno tuma?e islam. I na kraju, elim da naglasim da nai muslimani ispravno obavljaju namaz, jer je namaz ono to je izme?u po?etnog tekbira i selama na desnu stranu, a tu nema nita to je novotarija, hvala Allahu, d.. to se ti?e novotarija koje se ?ine prije i poslije namaza, nadam se da ?e, vremenom, taj problem, uz Allahovu, d., pomo?, a zatim uz aktivan napor u?enih muslimana, biti prevazi?en.


Na pitanje odgovorio: prof.dr.ukrija Rami?



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

PITANJA I ODGOVORI

Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



Slika



POSJETITE MINBER.BA