Imuni sistem ima zada?u da se  bori protiv raznih  materija i klica stranih  našem organizmu  koji velikim dijelom dospijevaju u naš organizam putem hrane, pa za vrijeme posta  tako re?i imuni sistem nema posla sa tim materijama ve? preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.

Piše: Dr. Adem Zalihi?

Sa fiziološkog aspekta post nastupa sa po?etkom korištenja masti kao izvora energije, a to je otprilike 8-10 sati nakon prekida unosa hrane, tj. nakon jela. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan postom, u krvi  smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, a time se štedi guštera?a što bi predstavljalo efikasnu i jeftinu metodu prevencije dijabetesa.

Sistem organa za varenje za svoje vlastite aktivnosti probave hrane koristi velike koli?ine energije iz tijela! U toku posta ta energija se preusmjerava za druge potrebe organizma, a sam probavni sistem se regeneriše: popravljaju se eventualna ošte?enja sluznice koja su podloga ulkusima, guštera?a i jetra smanjuju lu?enje i regenerišu svoje kapacitete za lu?enje probavnih sokova.

Post štedi srce

Srce je popre?no prugasti miši?, organ koji neumorno obavlja svoju funkciju 24 sahata dnevno, 365 dana u godini. Izme?u sistole i dijastole srce hvata kratki interval za odmor. To zna?i  da se srce jednog sedamdesetogodišnjaka  odmara oko sedam godina.  Taj najoptere?eniji organ u tijelu kuca oko 70 puta u minuti, a oko 100.000 puta u samo 24 sata, za vrijeme posta srce kuca oko 60 puta u minuti, oko 85.000 puta dnevno, što zna?i   da se sa?uva više od 15.000 otkucaja srca u 24 sahata. Srce prosje?no pumpa 5 litara krvi u minuti a to zna?i da kroz sr?ani miši? pro?e 300 litara krvi na sat, 7200 litara na 24 h. Dok za  vrijeme posta 260 litra krvi na sat, 6200 na 24 h što zna?i manje za 1000 litra na 24 h.

Da bismo shvatili važnost uticaja posta na rad srca, trebamo znati da su metaboli?ke potrebe odre?enog tkiva  neuporedivo ve?e u  fazi aktivnih metaboli?kih procesa nego što je to slu?aj u fazi mirovanja, a materije neophodne za te metaboli?ke procese tkivo dobija krvlju, koju kao što znamo pumpa srce. Uze?emo za primjer crijeva. 10%  krvi pumpane od strane srca ide u gastrointestinalni trakt za vrijeme varenja. Ovaj iznos je smanjen za vrijeme posta.

Poslije obroka raste motorna, sekretorna, i apsorptivna aktivnost crijevnih resica ?ija je površina  oko 250 m², tj. otprilike površina teniskog igrališta. U svakoj resici postoji dovodni i odvodni krvni sud kroz koji srce u aktivnoj fazi varenja hrane treba da pumpa krv. Protok u narednim satima polahko opada da bi poslije nešto više od 6 sati poslije obroka uglavnom zaobilazio resice. Nije teško zaklju?iti kako poslije, recimo deset sati posta svaki dan u ramazanu, srce u stvari nema potrebe da pumpa krv u tu ogromnu mrežu sitnih krvnih sudova u milionima crijevnih resica. To zna?i manji umor i više odmora za  sr?ani mišic?.

Tako?e je važno naglasiti da sve preuzete hranjive materije iz krvi od strane crijevnih resica  sada idu u jetru koja je najve?i unutrašnji organ, tako?e sa svojim mnogobrojnim sitnim krvnim prostorima gdje ?e se te tvari prera?ivati, što predstavlja aktivnu fazu jetre, a to opet zamara srce.

Ja?anje vlastitih odbrambenih  snaga

Imuni sistem ima zada?u da se  bori protiv raznih  materija i klica stranih  našem organizmu  koji velikim dijelom dospijevaju u naš organizam putem hrane, pa za vrijeme posta  tako re?i imuni sistem nema posla sa tim materijama ve? preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.

U toku posta pove?ano je lu?enje kortikosteroida, hormona nadbubrežne žlijezde, a poznat je njihov zna?aj danas u medicini. Oni predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja. Može  se re?i da ostvarivanje samo ove dobiti, dovoljna je stimulacija za post. Tako?e je dokazano pove?ano lu?enje interferona,  posebne supstance koja se stvara u specijalnim ?elijama a zna?ajan je u borbi protiv virusnih infekcija.

Prevencija gojaznosti

Detoksikacija i smanjenje tjelesne težine je još jedna dobit koju ostvarujemo putem posta. Gojaznost je u sadašnjim relevantnim medicinskim knjigama osu?ena kao riziko faktor (faktor koji pospješuje nastanak) mnogih opasnih i smrtonosnih oboljenja, a prije svega srca (angina pectoris i infarkt miokarda) i krvnožilnog sistema (ateroskleroza, povišen krvni pritisak), ali i organa za disanje, varenje, izlu?ivanje mokra?e, endokrinih žlijezda (žlijezda sa unutrašnjm lu?enjem- dijabetes melitus), osteomuskularnog sistema, i svakako nepobitan je uticaj gojaznosti na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jesr su to uglavnom osobe koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom.

Naime, gojaznost u SAD-u  je državni problem, a uzrokovan je svakako nepravilnom ishranom. Unos hrane u organizam mora obezbjediti metaboli?ke potrebe organizma, ali ne i prekomjerne da uzrokuje gojaznost.

Gojaznost je bez sumnje uzrokovana  prekomjernim unosom energije u odnosu na njenu potrošnju. U lije?enju gojaznosti dizajnirane su razli?ite vrste dijeta, ali kod svih autora neizostavno je prisutno, u ve?em ili manjem stepenu ustezanje od hrane.

Svakako ?emo se složiti da odrasla osoba, koja je po islamu dužna postiti, svake godine pro?e neku vrstu dijete i time prevenira  ili lije?i gojaznost.

Smanjenjem koli?ine masnog tkiva smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne lipofilne materije kojih je u ishrani savremenog ?ovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prera?ena hrana, konzervansi itd) koji su nerijetko uzrok pojavi malignih i drugih oboljenja. Tako?e se smanjuje nivo masno?a u krvi , holesterola i triglicerida koji su osnova ili najzna?ajniji riziko faktor pojave ateroskleroze, oboljenja krvnih sudova koje je preduslov nastanka infarkta kako sr?anog tako i  moždanog.

Smanjuje opasnost od epilepti?nog napada

Podloga epilepsije je pove?ana razdražljivost nervnih stasnica, a dokazano je smanjenje njhove podražljivosti tokom posta putem tranzitornog pove?anja nivoa ketonskih tijela u krvi, koji smanjuju iritabilnost neurona.

Post podmla?uje organizam

Do starenja organizma može do?i prijevremeno, ponekad se starenje jako ubrzava, nakupljanjem otpadnih tvari u stanicama, što optere?uje stanicu i ometa njeno normalno obnavljanje i prehranjivanje. Uslijed slabog i nedovoljnog kretanja, manjka zraka, sunca i fizi?ke aktivnosti sve stanice po?inju ja?e i ja?e degenerirati i stariti, odnosno propadati, jer u njima nema stimulansa za življenje. One umorne i zasi?ene, preoptere?ene - umiru.

Za sprije?avanje starenja, gladovanje je put koji izaziva stanicu, tkivo i organizam, da se "probude" prema životu, da se aktiviraju, a to zna?i da se stanice ponukaju na odbacivanje tvari koje su smetnja i optere?enja. Gladovanjem se otvaraju putevi za odbacivanje štetnih tvari i stanici se tako otvara put rastere?enja.  Stare i istrošene ?elije se uklanjaju, a mla?e ih nadomještaju - spremne za život pun aktivnosti. Volja za životom pobudena gladovanjem, osje?ajem gladi, duboko zahva?a cijeli organizam.

Osobitosti islamskog posta

Islamska definicija posta  glasi: '' Post je uzdržavanje od jela, pi?a, spolnog op?enja i svega onoga što kvari post od zore do zalaska sunca'' U novije vrijeme sve je više ozbiljnih medicinskih studija koje potvr?uju koristi islamskog posta kako za tijelo tako i za psihu,  budu?i da je  islamski post puno više od pukog gladovanja.  Naime, islamski post je jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih metoda lije?enja,  a dugotrajan post prevencija je mnogim oboljenjima. Post bi ?ovjeku trebao biti dodatni motiv u ostavljanju onoga ono što je, po islamu, strogo zabranjeno, prije svega, ogovoranja, laži, prenošenja tu?ih rije?i s ciljem sijanja neprijateljstva me?u ljudima, nepravde, nasilja a zatim i ostalih velikih grijeha, jer svrha posta nije puko gladovanje i apstinencija od hrane, pi?a i strasti, nego sticanje bogobojaznosti.

Kaže Uzvišeni Allah: “O vjernici propisuje vam se post kao što je bio propinan i onima prije vas , da bi bili bogobojazni.“ (Prijevod zna?enja, El-Beqare, 183) Zna?i svrha posta i glavni njegov cilj je bogobojazbost, a to je opet  uslov ?ovjekovog uspjeha na dunjaluku i na ahiretu. Allah nije rekao propisuje vam se post da biste blili zdravi, ve? bogobojazni. Me?utim to ne isklu?uje i druge blagodati pored osnovnog cilja. Polaze?i od jednog od osnovnih principa islama,  da je u svemu onom što je Allah dž.š. naredio dobro i u svemu onom što se Allah dž.š. zabranio loše, ramazanski post kao stroga islamska vjerska obaveza ima i zdravstveno korisne posljedice po posta?a, ako se post provodi u okvirima i granicama propisanim za post. Poznato je da ?ovjek može živjeti oko 40 dana samo od vode. Kod takvog posta u tijelu dolazi do razli?itih procesa koji dovode do nervnih poreme?aja ishrane  mozgu, što uti?e na endokrine žlijezde, ponašanje i razdražljivost. Može do?i do tzv. trovanja vodom.

Ovdje se vidi važnost ograni?avanja posta na period od zore do zalaska sunca. Važno je da se nastavlja s raznovrsnom ishranom tokom iftara, što podrazumijeva namirnice iz svih prehrambenih skupina, kako bi se  unijele tvari od vitalne važnosti (vitamini i minerali) i neophodne koli?ine kalorija, ?ega nema u samoj vodi. Pogled na kategorije koje islam izuzima od obaveze posta sasvim je dovoljan dokaz iskrenim i pametnim osobama da islam itekako pazi da svoji propisima ne nanese štetu ljudima: djeca (pretpubertetske dobi), starije osobe, bolesnici,   putnici, trudnice, dojilje i žene s menstruacijom, svaka osoba koja bi poš?enjem svoje zdravlje dovela u ozbiljnu opasnost, npr. dijabeti?ari na insulinskoj terapiji, teški  bubrežni bolesnici i sl. Njima  može biti sa medicinskog gledišta post kontraindiciran, što je  u islamu tako?e  poznato i regulisano kroz mogu?nost naknadnog posta ili hranjenja...

(Saff)

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites