Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu ?asnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

Dobra djela u mjesecu ramazanu vrednuju se mnogo više, a jedno od takvih dobrih djela, koja je posebno preporu?eno ?initi u mjesecu ramazanu, jeste i umra, tj. posjeta Kabe, ?injenje tavafa oko nje i sa‘ja izme?u Safe i Merve. Imaju?i ovo u vidu, svaki posta? treba nastojati:

 Obaviti umru u ramazanu. Ukoliko mu Allah olakša da u?ini umru u bilo kojim danima ramazana, na po?etku mjeseca ramazana, u sredini, ili na kraju, u zadnjoj tre?ini mjeseca ramazana, tu priliku posta? treba obavezno iskoristi, nimalo se ne dvoume?i. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je ensarijki Ummu Sinan: “Doista umra u ramazanu vrijedi kao hadž obavljen sa mnom!” (Buharija, 1863.)

ü Obaviti umru u ramazanu sa svojim roditeljima i porodicoma. Ako ti Allah olakša, pa ti omogu?i da odeš sa svojim roditeljima na umru, ili sa svojom porodicom, tada te Allah po?astio ne?im prelijepim i posebnim. Ako su ti pak roditelji umrli, a tebe Allah po?asti umrom, i ostaneš u Mekki duže vremena, tada možeš u?initi umru i za njih, jer umra ne uzima mnogo vremena niti predstavlja napor. Stoga, iskoristi tu priliku imaju?i na umu rije?i Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Umra do umre briše grijehe koji su se po?inili izme?u njih, a za ispravno obavljen hadždž nema druge nagrade osim Dženneta.” (Buhari, 1773; Muslim, 1349.)

 Posta? koji otputuje na umru, na svom putovanju može se na?i u nekoliko situacija:

• Ukoliko post na putovanju vjerniku pri?injava tegobu, narušava zdravstveno stanje, tada ?e preki-nuti post. Ako bi nastavio postiti i time narušio svoje zdravlje, tada bi bio grješan. Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izašao prema Meki u godini njenog oslobo?enja. Tokom putovanja postio je zajedno s drugim ashabima sve dok nije došao do mjesta Kuraul-gamim. Tada mu je re?eno: “Ljudi teško podnose post i iš?ekuju šta ?eš u?initi!” Nakon ikindije, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zatražio je ?ašu vode i popio je, a ljudi su gledali u njega. Spominje se da su pojedini ljudi i nakon toga nastavili postiti, pa je Vje-rovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Oni su nepokorni! Oni su nepokorni!” (Muslim, 1114.)
• Posta?u kojem post ne utje?e na zdravlje, ali ipak osjeti odre?enu tegobu na putu, zbog dužine pu-ta, vru?ine i sl., bolje je da prekine post. U dva Sahiha tako?er se od Džabira, radijallahu anhu, bilježi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom putovao i ugledao grupu ljudi koji su se okupili oko jednog ?ovjeka prave?i mu hladovinu, pa je upitao: “Šta je to?” Prisutni su rekli: “On je posta?”, na što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,  rekao: “Post na putovanju ne ubraja se u dobro?instvo.” (Buhari, 1946; Muslim, 1115.)
• Ukoliko na putovanju ne osjeti nikakvu tegobu, dakle, ukoliko ne osje?a nikakvu razliku izme?u trenutaka koje provede u postu i onih u kojima ne posti, odnosno ukoliko to podjednako bude podnosio, tada ima mogu?nost izbora: može postiti, a može i ne po-stiti. Prenosi se da je Hamza b. Amr el-Eslemi, radijallahu anhu, upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Da li da postim na putovanju?”, a Hamza je bio poznat po tome što je mnogo postio. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio mu je: “Ako ho?eš posti, a ako ho?eš, prekini post.” (Buhari, 1943; Muslim, 1121.)

 Ukoliko vjernik na putovanju tokom ramazana, ali i mimo ramazana, ne bude u mogu?nosti da obavlja uobi?ajene ibadete, dobra djela od op?enite koristi i sl., ?ak i u tom slu?aju Uzvišeni Allah iz Svoje milosti opet mu piše ta djela kao da ih i ?ini. I isti je takav slu?aj i s bolesnikom. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ukoliko se ?ovjek razboli ili bude na putovanju, piše mu se od djela isto što je radio dok je bio kod ku?e i dok je bio zdrav.” (Buhari, 2996.)

 Vjernik na putovanju treba iskoristiti priliku da klanja koji rekat nafila-namaza, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao na svojoj jahalici bez obzira u kojem pravcu ona bila okrenuta: na njoj bi klanjao i vitr-namaz, ali obavezne namaze ne bi klanjao, ve? bi silazio sa svoje jahalice i klanjao obavezne namaze, skra?eno i spojeno. (Buhari, 1098; Muslim, 700.)

Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites