Pitanje

Moj sin ho?e da se ženi i njegova izabranica ve? sada, u toku zaruka, uvjetuje da ne?e da živi sa nama (ocem i majkom) iako nam je ku?a prostrana i komotna dovoljno. Ona uvjetuje da ne?e da ima brigu oko nas pod starost, što se podrazumijeva ako bi ostali sa nama. Da li je to njoj dozvoljeno?

Odgovor

Svaka zahvala pripada Svevišnjem Allahu i neka su salavati i selami na Allahovog odabranog roba, miljenika i poslanika Muhammeda, njegovoj porodicu, ashabe i sve koji slijede njegovu uputu. Pretjerana želja za lagodnim životom indikator je utjecaja aktuelnog materijalisti?kog trenda na porodicu muslimana. Nevjernik živi svoj ovosvjetski život vjeruju?i da je to sve, da nakon smrti nema ništa, stoga nastoji ovaj život provesti u užitku i lagodnosti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: “Dunjaluk je zatvor za vjernika, a Džennet za nevjernika.” (Muslim, br. 2956) Vjerniku je zatvor jer nije on prepušten svojim prohtjevima da ga vode, nego svoj život ure?uje shodno granicama koje je Allah postavio, jer za vjernika je ovaj život samo sredstvo kojim kupuje ono što istinski vrijedi – Allahovo zadovoljstvo i ku?u vje?ne sre?e.

S druge strane, nevjernik o tome ne vodi brigu, pa je stoga ovaj život, iako je pun tegoba i nedostataka, njemu Džennet u usporedbi sa onim što mu nakon smrti predstoji. Vjernik mora biti svjestan ove temeljne razlike u pogledu na život i ne smije sebi dozvoliti da se povede za onima koji o stajanju pred Allahom ne razmišljaju: “I nikako ne gledaj dugo ljepote ovoga svijeta koje Mi kao užitak raznim sortama nevjernika pružamo, da ih time na kušnju stavimo, ta nagrada Gospodara tvoga je bolja i vje?na.” (Ta-ha, 131) Islamska vjera stavlja svojim sljedbenicima u strogu obavezu ne samo brigu o roditeljima nego vrhunac pažnje prema njima i lijepog opho?enja, odnosno dobro?instvo. Uzvišeni Allah veli?anstvenom retorikom o pravu roditelja, kaže: “Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobro?instvo ?inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost dožive, ne reci im ni: ‘Uh!’ – i ne podvikni na njih, i obra?aj im se rije?ima poštovanja punim. Budi prema njima pažljiv i ponizan i reci: ‘Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!’” (El-Isra, 23–24)

Kada se sklapa bra?ni ili neki drugi ugovor, strane ugovora mogu postaviti odre?ene uvjete, me?utim, nisu svi uvjeti prihvatljivi niti ispravni u islamskom zakonu – šerijatu. Svaki uvjet koji dozvoljava zabranjeno ili zabranjuje dozvoljeno ništavan je. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao je: “Šta je tom svijetu pa postavljaju uvjete kojih nema u Allahovoj Knjizi? Ništavan je svaki uvjet kojeg nema u Allahovoj, azze ve dželle, Knjizi, pa kad bi bilo i stotinu uvjeta.

Allahova Knjiga je istina, a Allahov uvjet je pre?i!” (Muslim, br. 1504) Pod uvjetom kojeg nema u Allahovoj Knjizi podrazumijeva se svaki uvjet koji je suprotan Allahovoj Knjizi, odnosno uvjet iz kojeg proizlazi ?injenje harama ili ostavljanje vadžiba – obaveze. Uvjet spomenut u pitanju pripada ovoj vrsti u slu?aju kada sin nije u stanju hizmetiti roditelje i pružiti im potrebnu brigu i pažnju bez pomo?i supruge. Mladoženja koji prilikom sklapanja braka zna ili osnovano vjeruje da bez pomo?i one s kojom stupa u brak može ispuniti pravo roditelja, iznajmljivanjem posluge i sl., može prihvatiti sli?an uvjet, a u protivnom, to mu je zabranjeno. Jedno fikhsko pravilo kaže: “Sve bez ?ega se obaveza ne može ispuniti tako?er je obavezno, a sve bez ?ijeg se ostavljanja ne može haram ostaviti i samo je haram”.

Prema tome, nije dozvoljeno prihvatiti uvjet iz kojeg ?e nužno proiza?i ?injenje harama ili ostavljanje vadžiba. To zna?i, ako mladi? koji stupa u brak pretpostavlja da bez pomo?i supruge ne može roditeljima pružiti njihovo pravo u brizi i dobro?instvu, takvome je haram prihvatiti uvjet da mu supruga ne?e služiti roditelje. Sa aspekta djevojke, njoj je na?elno dozvoljeno postaviti sli?an uvjet ili odbiti prosca koji joj nije u stanju pružiti ono što želi, ali je to opravdano samo onoj koja pretpostavlja da nije u stanju izvršiti takvu obavezu ili joj zauzetost pre?im tako nešto ne dozvoljava.

Ako je prosac moralan, uzorit vjernik i podesan za brak, ne treba ga odbijati sli?nim uvjetom. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kad vam kao prosac do?e onaj ?ijom ste vjerom i moralom zadovoljni, oženite ga, jer ako tako ne postupite, na zemlji ?e se pojaviti fitna i veliki nered.” (Tirmizi, br. 1084, hadis je hasen po ocjeni Albanija) Kada se na?emo na raskrsnici dva puta: jedan vodi Allahovom zadovoljstvu, a drugi Njegovoj srdžbi, prisjetimo se predaje od Ebu Katade i Ebu Dehmana, u kojoj kazuju da su sreli jednog nomada – stanovnika pustinje, i pitali ga: “Da li si štagod ?uo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?” “Da”, rekao je, “?uo sam ga da kaže: ‘Doista ne?eš nešto ostaviti radi Uzvišenog Allaha a da ti Allah to ne?e zamijeniti ne?im što je za tebe bolje.’” (Ahmed, br. 23124, sahih po ocjeni Šuajba Arnauta) Allaha molima da našu omladinu izvede na Pravi put, omili im iman i dobra djela, a omrzne im nevjerstvo i grijeh!

el-asr.com

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites