Pitanje

Šta je žena dužna u?initi ako, vjeruju?i da je menstruacija prestala, po?ne obavljati namaz te zatim otkrije ponovnu pojavu krvi ili druge teku?ine? Po ?emu se razlikuje istihaza od hajza i kako je prepoznati?

Odgovor

Poreme?aj u menstrualnom ciklusu otvara mnoge dileme oko ?isto?e, namaza i drugih vjerskih propisa koji se za to vežu. S obzirom da se mjese?ni ciklus (hajz) mijenja shodno životnoj dobi i tjelesnom stanju žene, potrebno je ukazati na pravila koja regulišu ovaj propis na osnovu kojih žena može znati propise ?isto?e ma kakve promjene se desile.

Prvo: Kod ve?ine žena mjese?nica traje 6 ili 7 dana, a period ?isto?e 23 ili 24 dana, ali dešava se i da traje više ili manje od toga. Mnogi islamski pravnici mišljenja su da mjese?ni ciklus žene traje najkra?e no? i dan, a najduže 15 dana. Ibn Tejmijje smatra da ne postoji najkra?a i najduža granica, nego kad god se pojavi krv hajza sa svojim poznatim osobinama, to se smatra menstruacijom, bez obzira trajala ona dugo ili kratko. Rekao je: “Hajz je naziv za koji je Uzvišeni Allah vezao mnoge propise u Kur’anu i sunnetu, ne odredivši njegov najkra?i i najduži period, niti dužinu perioda ?isto?e izme?u dva hajza, iako je to pitanje u?estalo i ummet je u potrebi za poznavanjem njegovih propisa. Lingvisti?ki, hajzom se naziva, bez razlike, duži ili kra?i period, a ko u tome odredi neku granicu, nije postupio u skladu sa Kur’anom i sunnetom.” (Medžmu‘ul-fetava, 19/237)

Drugo: Završetak ciklusa prepoznaje se po jednom od dva znaka:

?  pojavom bijele teku?ine koju maternica ispušta na kraju ciklusa,

?  potpuni prestanak curenja. 

Žene, ashabijke, pitale su Aišu, radijalahu anhuma, o znakovima po kojima se zna prestanak hajza, te kada bi se na pamuku nakon što ga stave na mjesto hajza vidjeli tragovi žute teku?ine, govorila bi: “Ne požurujte (ne mislite da je hajz završio) sve dok ne vidite bijelu teku?inu.” (imam Malik, Muvetta, br. 128, Bejheki fil-kubra, br. 1486, hadis je sahih po ocjeni Albanija, Irvaul-galil, br. 198)

Ako se nakon završetka uobi?ajenog ciklusa ponovo pojavi žuta ili sme?a teku?ina, pojava te teku?ine ne tretira se hajzom. Na to ukazuje predaja Ummu Atijje, radijallahu anha: “Žutu i sme?u teku?inu, nakon ?isto?e, nismo smatrali ni?im.” (Ebu Davud, br. 307, hadis je sahih po ocjeni Albanija, a Buharija ga bilježi bez rije?i “nakon ?isto?e”, br. 326) “Nismo smatrali ni?im”, tj. nismo smatrali hajzom, me?utim pojava te teku?ine kvari abdest. Ako se ova žuta ili sme?a teku?ina pojavljuje u uobi?ajenom periodu ciklusa, ili prije pojave znakova završetka hajza, tretira se hajzom.

Tre?e: Po pitanju prestanka istjecanja krvi u periodu mjese?nog ciklusa, kao naprimjer da jedan dan postoji curenje, a drugi ne i sl., u?enjaci imaju dva razli?ita mišljenja:

Hanefijski i šafijski mezheb stanovišta je da se ?isto?a koja se pojavi u periodu hajza tako?er tretira hajzom. Ovo mišljenje izabrao je Ibn Tejmijje, jer se u tom slu?aju bijela teku?ina, koja je znak ?isto?e, nije pojavila, te kada bi se tretiralo ?isto?om to bi bila teško?a, jer žena bi bila obavezna kupati se svaki ili svaki drugi dan.

Malikijski i hanbelijski mezheb stanovišta je da se vrijeme u kojem se pojavljuje krv tretira hajzom, a da se vrijeme u kojem nema krvi tretira ?isto?om, osim ako to stanje potraje više od 15 dana, onda je to istihaza o kojoj ?e slijediti detaljniji govor. Po ovom mišljenju, kada curenje prestane, žena je dužna okupati se i tretira se ?istom, te kada se ponovo vrati krv, ponovo je u hajzu. Ovo mišljenje je preferiraju?e, jer krvarenje je znak hajza, a prestanak curenja je znak ?isto?e, osim ako prestanak krvarenja traje kra?e od jednog dana, u tom slu?aju ne?e se tretirati ?isto?om, kao što to isti?e hanbelijski u?enjak Ibn Kudame, jer obaveznost kupanja u kra?em periodu od toga predstavlja teško?u. Prema tome, prekid kra?i od jednog dana ne smatra se ?isto?om osim ako na to ukazuju posebne okolnosti, kao naprimjer da se prekid pojavi na kraju uobi?ajenog perioda mjese?nice ili da se pojavi bijela teku?ina koja je znak završetka ciklusa. (El-Mugni, 1/399, Mevsuatul-fikhijetul-kuvejtije, 18/304, Ibn Usejmin, Ahkamud-dimait-tabiijje, 11)

?etvrto: Menstrualni ciklus može postati duži u odnosu na uobi?ajeno trajanje, kao što može postati kra?i. Sve dok traje curenje krvi tipi?nih osobina, koje ?e kasnije biti pojašnjene, žena je u hajzu. Ako žena vidi znakove ?isto?e i vjeruje da je ciklus prestao te se okupa i tretira se ?istom, zatim ponovo uo?i krv hajza, to se tretira nastavkom prethodnog menstrualnog ciklusa i ponovo ?e ostaviti namaz i sve što je hajzom zabranjeno. Me?utim, ako se krvarenje nakon ?isto?e pojavljuje tokom ve?ine vremena ili na na?in da žena zna da to nije hajz, onda se ta krv tretira istihazom. Stalnoj komisiji za fetve u Saudijskoj Arabiji postavljeno je sljede?e pitanje: “Mjese?ni ciklus kod mene nekad traje devet, a nekad deset dana. Nakon što postanem ?ista i radim ku?ne poslove, ponovo mi se pojavi krvi u isprekidanim intervalima. Kada mi se ponovo vrati krv nakon uobi?ajenog ciklusa, da li mi je dozvoljen post, namaz i ‘umra?

Odgovor: Mjese?ni ciklus kod tebe je u onom periodu u kojem ti obi?no dolazi hajz, a to je deset ili devet dana. Kad krv prestane curiti nakon devet ili deset dana, okupaj se te klanjaj, posti i obavljaj tavaf, a tvom mužu je dozvoljen odnos s tobom. Krv koja se pojavi nakon uobi?ajenog ciklusa zbog kretanja pri poslu ili ne?eg drugog neo?ekivanog, nije krv hajza, nego je to krv koja se pojavljuje zbog odre?ene bolesti i poreme?aja. Ta krv te ne spre?ava da klanjaš, postiš, tavafiš i tome sli?no, nego je o?isti poput ostalih ne?isto?a, zatim uzmi abdest za svaki namaz te klanjaj, tavafi, u?i Kur’an i sl.” (Fetaval-ledžne, 5/388)

Peto: Stalno curenje krvi ili sa kra?im prekidima, kao što je dan ili dva u mjesecu, naziva se istihaza. U pravilu, krv koja se pojavljuje kod žene tretira se hajzom osim ako je curenje kontinuirano i traje ve?inu mjeseca, po mišljenju Ibn Tejmijje ili traje više od 15 dana po mišljenju ve?ine u?enjaka, u tom slu?aju se tretira istihazom. Krv istihaze razlikuje se od krvi hajza u sljede?em:

?  Krv hajza je crne boje, dok je krv istihaze prirodna boja krvi.

?  Krv hajza je gusta, dok je krv istihaze rijetka.

?  Krv hajza je neugodnog mirisa za razliku od krvi istihaze.

?  Krv hajza izlazi iz maternice, a krv istihaze iz vene.

?  Krv hajza se ne gruša kada se pojavi, za razliku od krv istihaze.

Propisi istihaze razlikuju se od propisa hajza u tome da se za vrijeme hajza žena tretira ne?istom i u tom periodu ostavlja namaz, dok se u istihazi tretira ?istom i ne ostavlja namaz. Me?utim, u istihazi žena ?e, ako je curenje konstantno ili se pojavi prije nastupanja sljede?eg namaza, pred svaki namaz o?istiti se i sprije?iti izlazak krvi uloškom i sl., zatim ?e se abdestiti i klanjati. Ako se nakon ?iš?enja i abdesta za vrijeme namaza pojavi krv istihaze, to ne?e pokvariti namaz.

Šesto: Istihaza može imati tri razli?ita stanja:

?  Prije pojave istihaze žena je imala poznat period u kojem je nastupao mjese?ni ciklus. U tom slu?aju ?e taj isti period tretirati hajzom, a ostalo vrijeme istihazom. Kao naprimjer, da žena ima redovan ciklus šest dana na po?etku svakog hidžretskog mjeseca, zatim joj se pojavi istihaza tako da ima konstantno curenje, u tom slu?aju prvih šest dana svakog hidžretskog mjeseca je hajz, a ostalo vrijeme istihaza. Na to ukazuje predaja u kojoj se navodi da je Fatima bint Ebi Hubejš rekla: “Allahov Poslani?e, meni stalno dolazi krv tako da nikad nisam ?ista, da li ?u ostaviti namaz?” “Ne, to je krv iz vene. Ostavi namaz onoliki broj dana koliko ti je trajao hajz, a zatim se okupaj i klanjaj”, odgovorio je Allahov Poslanik, alejhis-salatu ves-selam. (Buharija, br. 325).

?  Prije pojave istihaze žena nije imala kontinuiran mjese?ni ciklus, nego se pojavom menstruacije pojavila i istihaza. U ovom slu?aju mjerilo prepoznavanja hajza je razlika u osobinama krvi. Ako žena može prepoznati krv hajza na osnovu boje, mirisa, bolova koji prate njenu pojavu i sl., period u kojem se pojavljuje takva krv je hajz, a ostalo vrijeme, kada se pojavljuje krv drugih osobina je istihaza. Dokaz su rije?i Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Fatimi bint Ebi Hubejš: “Kada se pojavi krv hajza, to je crna krv, neugodnog mirisa, kada se to pojavi, ostavi namaz, a kada bude druga?ije, abdesti se i klanjaj, jer to je krv iz vene.” (Ebu Davud, br. 286, i Hakim, br. 618, hadis u sebi ima slabosti, ali su u?enjaci prihvatili postupanje po njemu)

?  Prije pojave istihaze žena nije imala kontinuiran mjese?ni ciklus niti je u stanju razlikovati krv hajza od krvi istihaze. U tom slu?aju ravnat ?e se prema ciklusu ve?ine žena tako da se tretira u hajzu šest ili sedam dana po?evši od prvog vremena u kojem je vidjela krv, a nakon toga u istihazi. Naprimjer, ako vidi krv petog u mjesecu, zatim curenje traje a ne uo?ava se razlika na osnovu koje bi se prepoznala krv hajza, u tom slu?aju žena je u hajzu šest ili sedam dana po?evši od petog dana svakog mjeseca. Dokaz su rije?i Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Hamni bint Džahš, radijallahu anha, ashabijki kojoj se pojavila istihaza: “U hajzu si šest ili sedam dana, u Allahovom znanju, a zatim se okupaj...” (Ahmed, br. 27514, Ebu Davud, br. 287, Tirmizi, br. 128, hadis je hasen po ocjeni Albanija) Rije?ima Poslanika: “Šest ili sedam dana”, misli se da treba vidjeti šta je od to dvoje bliže njenom stanju ravnaju?i se prema ženama njene starosti i njenoj rodbini. Uzvišeni Allah najbolje zna!

< «		» >