Samim pogledom golim okom možemo primjetiti nekoliko stotina zvijezda na nebu. Ako se poslužimo teleskopom, uo?i?emo još više zvijezda. Ako odemo još dalje, pa recimo koristimo teleskope na Zemlji i teleskope u orbiti oko zemlje (kao što je observatorij Hubble Space Telescope) shvatamo da je broj zvijezda jednostavno ogroman. Samo u našoj galaksiji postoji 100-400 milijardi zvijezda. A u kosmosu kojeg možemo vidjeti cifra galaksija kre?e se na oko 100 milijardi. 100 milijardi galaksija puta 100 milijardi zvijezda je veliki broj, te je normalno za o?ekivati da u našem kosmosu postoji tako?er veliki broj planeta u orbitama oko zvijezda. Pa gdje su one, da li ih vidimo teleskopima?

Koliko postoji planeta u kosmosu, osim onih u našem Sun?evom sustavu? Kako one izgledaju? Možemo li i?i tamo? Možemo li živjeti na njima? Ovo su pitanja koja danas mnoge ljude zaokupljaju. Kroz ovaj tekst ?emo se dota?i ove teme, žele?i time približiti ?itaocu sliku drugih planeta u Svemiru i na?in njihovog otkrivanja. Planete oko Sunca Upoznati smo da u Sun?evom sustavu imamo 8 planeta i jednu takozvanu patuljastu planetu, a to je Pluto (do neke godine i do promjene definicije planete, Pluto se smatrao ravnopravnom planetom kao i ostale). Najbliža Suncu je Merkur, te onda dolaze Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, te Neptun.

Nakon njih dolazi patuljak Pluto, te još neke novo otkrivene patuljaste planete. Postoje neke velike razlike me?u ovim planetama. Prvenstveno su razlike u njihovim sastojcima i izgledu, njihovim veli?inama, te njihovim udaljenostima od Sunca. Prve ?etiri navedene su kamene planete (terestrijalne), odnosno tvrdih su sastojaka u smislu da posjeduju površinu na kojoj bi ?ovjek mogao stojati. Sljede?e ?etiri, po?evši od Jupitera, su gasovite planete, odnosno sastoje se od gasova, tako da nema neke definirane površine na koju bi ?ovjek mogao sletiti i njome hodati. Prve ?etiri su nedvojbeno male u odnosu na druge ?etiri.

Prve ?etiri su bliže Suncu nego druge ?etiri. Sve ove osobine su povezane. Danas znamo da je pri njihovom stvaranju veliku ulogu igrala aktivnost Sunca koje zagrijava bliže objekte puno više nego one udaljene – efekat koji povla?i za sobom razli?ito razvijanje planeta, što možemo vidjeti u ove dvije navedene i opisane grupacije terestrijalnih i gasovitih planeta. Prikaz na slici 1. su planete oko našeg Sunca, a Sunce je zvijezda kao i ostale zvijezde koje vidimo na nebu. Samim pogledom golim okom možemo primjetiti nekoliko stotina zvijezda na nebu. Ako se poslužimo teleskopom, uo?i?emo još više zvijezda. Ako odemo još dalje, pa recimo koristimo teleskope na Zemlji i teleskope u orbiti oko zemlje (kao što je observatorij Hubble Space Telescope) shvatamo da je broj zvijezda jednostavno ogroman. Samo u našoj galaksiji postoji 100-400 milijardi zvijezda.

A u kosmosu kojeg možemo vidjeti cifra galaksija kre?e se na oko 100 milijardi. 100 milijardi galaksija puta 100 milijardi zvijezda je veliki broj, te je normalno za o?ekivati da u našem kosmosu postoji tako?er veliki broj planeta u orbitama oko zvijezda. Pa gdje su one, da li ih vidimo teleskopima? Daleko, a sitno Astronomi pokušavaju otkriti planete oko drugih zvijezda, takozvane exo-planete (ekstra solarna planeta). Ovo nije nimalo lagan posao, jer planete ne posjeduju svoju svjetlost od nekog zna?aja. Svjetlost planeta je naj?eš?e reflektovana svjetlost sa zvijezde oko koje se planeta kre?e. Ta reflektovana svjetlost je puno slabija nego svjetlost koja dolazi direktno sa zvijezde. Tako?er, teleskopima današnjice još nismo u stanju da razaznamo sve detalje jednog planetarnog sistema koji je udaljen od nas, tako da ono što obi?no vidimo je samo snažna svjetlost zvijezde – svjetlost sa planete je bezazlena i planeta ostaje neprimje?ena. Njena veli?ina je uvijek puno manja od zvijezdine veli?ine, tako da ni tu nemamo neke velike pomo?i ako pokušavamo da otkrijemo planetu.

Jupiter, koji je najve?a planeta u Sun?evom sustavu je samo 30% sun?eve veli?ine. Zbog ovoga su potrebne druge metode za otkrivanje planetarnih sistema, odnosno planeta oko udaljenih zvijezda. Metode za pronalaženje planeta Najuspješnije metode za pronalaženje exoplaneta su metoda tranzita i metoda radijalnih brzina. Metoda tranzita je jednostavna za shvatiti: ako promatramo jednu zvijezdu kroz odre?eno vrijeme, njena svjetlost bi trebala biti konstantna. U slu?aju da se oko ove zvijezde nalazi planeta, i da ova planeta prilikom svoje putanje oko zvijezde nai?e ispred nje u odnosu na nas, odre?eni dio svjetlosti sa zvijezde ?e biti blokiran. Tada pri promatranju primje?ujemo da svjetlost zvijezde opada za malu koli?inu. Koli?ina opadanja svjetlosti zavisi od veli?ine zvijezde i veli?ine planete.

Metoda radijalnih brzina: promjene u brzini kojom se zvijezda kre?e u odnosu na nas. Odnosno, radijalna (prema ili od nas) brzina se otkriva pri analiziranju svjetlosti sa zvijezde, odnosno njenih spektralnih linija. Ove spektralne linije se pomjeraju – ako se zvijezda kre?e prema nama, linije se pomjeraju prema plavom djelu spektre, a ako se zvijezda udaljava od nas, linije se pomjeraju prema crvenom dijelu spektre (pogledaj sliku 2). U slu?aju postojanja planete u putanji oko zvijezde koju posmatramo i koja se kre?e prema nama, ona može imati uticaja na brzinu zvijezde – u jednom periodu planeta je ispred zvijezde "vuku?i" je prema nama tako da zvijezda dobija na ubrzanju, a u drugom trenutku planeta je iza zvijezde "ko?e?i" je. Ovo prouzrokuje pomjeranje spektralnih linija naprijed-nazad, te daje mjeru težine eventualne planete. Postoje i druge metode, ali ove dvije navedene su najbolje i najuspješnije za pronalaženje exo-planeta. Koliko planeta postoji? Do danas je otkriveno 274 planeta oko drugih zvijezda. Velika ve?ina je sli?na Jupiteru – ogromne su, masivne i gasovite. Razlog otkrivanja samo ogromnih planeta leži upravo u metodama otkrivanja. Naime, uspijeh navedenih metoda ovisi o velikim težinama i veli?inama planeta u orbiti.

Manje i puno lakše planete, kao što je naša Zemlja ili Merkur, ne prouzrokuju vidljive promjene u spektralnim linijama, ili ne blokiraju dovoljno zvijezdine svjetlosti, tako da ostaju neprimje?ene. Potrebne su mnogo bolje metode, te mnogo bolji instrumenti i teleskopi sa mnogo ve?om preciznoš?u da bi se otkrile planete koje bi posjedovale uslove kakve nalazimo na Zemlji. Danas, nau?no društvo uveliko radi na tome i u sljede?ih nekoliko godina o?ekujemo rezultate novih istraživanja na osnovu informacija i slika prikupljenih novim teleskopima u orbiti oko Zemlje. Imaju?i na umu raznolikosti planeta u našem Sun?evom sustavu, te da je svaka unikatna u svom izgledu i svojim osobinama, skoro da ne možemo ni zamisliti kakve sve planete postoje u našem kosmosu. Ipak, od osam, odnosno devet planeta u Sun?evom sustavu, samo je jedna toliko specifi?na da ?ovjek na njoj može da živi. Zemljina unikatnost još uvijek zapanjuje nau?nike koji su svjesni tih njenih osobina, pa bili oni vjernici ili ateisti.

Uzvišeni Allah je objavio u svojoj plemenitoj Knjizi: "Zar, zaista, ne?ete da vjerujete u Onoga koji je u dva vremenska razdoblja Zemlju stvorio... On je nepomi?na brda po njoj stvorio i blagosljovljenom je u?inio..." (Prijevod zna?enja Fussilat, 9-10.) i:"Allah vam je u?inio Zemlju prebivalištem..." (Prijevod zna?enja Al-Mu'min, 64.) Slika 1: Prikaz Sun?evog sustava sa ?etiri terestrijalne i male planete najbliže Suncu, sljede?e ?etiri planete koje su gasovite, te patuljak planeta

Slika 2: Situacije od gore prema dole: a) Galaksija (desno) u odnosu na Zemlju miruje – spektralna linija (crna linija na obojenoj podlozi) je na odre?enoj talasnoj dužini. b) Galaksija se udaljava, što prouzrokuje crnu liniju da se pomjeri prema crvenom dijelu spektruma. c) Galaksija se pokre?e prema Zemlji, što prouzrokuje crnu liniju da se pomjeri prema plavom dijelu spektruma. U našem slu?aju ulogu galaksije igra zvijezda.

Slika 3: Exo-planeta

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites