U zapadnja?kom društvu je u nekoliko zadnjih desetlje?a postalo iznimno popularno proslavljanje Halloweena ili No?i vještica. Radi se o no?i posljednjeg dana mjeseca oktobra (31.10), i uo?i katoli?kog praznika Svih svetih koji se proslavlja 1. novembra. Ime Halloween je zapravo skra?enica od All Hallow's Eve ili Hallow Eve.

Ova se no? tradicionalno obilježava u SAD-u, Kanadi, Irskoj, Australiji, Novom Zelandu i Portoriku. Odatle se je (prije svega zahvalju?i jakoj propagandi ameri?kih medija) proširila diljem svijeta, pa se tako odnedavno proslavlja i u BiH-a i susjednim zemljama.

Nažalost, mnogi ljudi ovu no? doživljavaju samo kao bezazlenu zabavu, te nažalost nisu svjesni njene opasne okultne i paganske poruke. Porijeklo, simboli, današnji vid proslave, kostimi i maske, pa ?ak i sama hrana u No?i vještica, su direktno vezani za okultne obi?aje starih Kelta, obilježenih širkom, praznovjerjem i prizivanjem zlih duhova (džinna).

Veza praznika Svih svetih i paganskih (mušri?kih) obi?aja

Mali broj ljudi zna da su brojni krš?anski praznici direktno preuzeti iz paganskih obi?aja (što priznaju i objektivni histori?ari ove religije). Uzrok tome možemo potražiti u pojavi da se ljudi nisu željeli 'prekrstiti', osim ako ne bi dobili pravo da nastave obilježavati svoje najvažnije obredne ceremonije, prepune praznovjerja, širka i crne magije.

Širenje krš?anstva je tako dovelo do asimilacije brojnih neznaboža?kih obi?aja me?u krš?ansko u?enje i njihovo prikrivanje brojnim tzv. 'krš?anskim' praznicima. U biti se radilo samo o pokušaju pridobijanja neznaboža?kih naroda i plemena, te se na tom polju nisu birala sredstva.

Stoga, možemo re?i da je primjer No?i vještica i praznika Svih svetih sli?an primjeru Uskrsa, Boži?a i drugih krš?anskih praznika ?iji datumi i simbolika vode porijeklo upravo iz – paganizma i mušri?kih obi?aja prošlih naroda, a ne u izvornom u?enju Isaa, alejhi-s-selam, niti njegovih apostola (havarijjuna).

Blagdan Svih svetih (Sisveti ili Sisvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) je svetkovina u Rimokatoli?koj crkvi, a njome se slave svi krš?anski sveci, kako oni koji su ve? kanonizirani, tako i oni koji to još nisu. Spomen krš?anskih mu?enika, zajedni?ki razli?itim crkvama, po?eo se slaviti od 4. stolje?a.

Ono što je ovdje bitno ista?i jeste da su se po crkvenom kalendaru, Svi sveti slavili 13.05., sve do 835. kada je papa Grgur III. (731. - 741.) na zahtjev irskih monaha premjestio ovaj praznik na 1. novembar kako bi se 'poklopio' s drevnim keltskim praznikom Samhain koji je ozna?avao Novu godinu.

U vrijeme Karla Velikog blagdan Svih svetih je ve? bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. kanonskim blagdanom. Proglas o tome izdan je 'na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa'.

Druidi i No? Vještica

Histori?ari se generalno slažu da No? vještica vodi porijeklo od jednog posebnog dana koji su slavili drevni Druidi. Druidi su bili edukovana ili svešteni?ka kasta drevne keltske religije. Sami Kelti su bili prvi arijski narod koji je iz Azije naselio prostore Europe. Kelti su nastanjivali sjevernu Francusku, Veliku Britaniju i Irsku. Vjerovali su u okultno, praktikovali crnu magiju, obožavali prirodu, i pridavali joj nadprirodne, animisti?ke kvalitete. Pojedinim su drve?ima i biljkama, poput hrasta i imele, pridavali veliki duhovni zna?aj.

U stvarnosti, postoje velike sli?nosti izme?u druidizma i današnjeg hinduizma, kao i samih Kelta i Indijaca po pitanju jezika i kulture. Keltska religija, predvo?ena druidima, je vjerovala u razli?ita prirodna 'božanstva' i njegovala sli?ne ceremonije i obrede sli?ne hinduisti?kim. Naprimjer, indijska paganska božanstva Siva Pasupati (Bog životinja) and Savitr (Big Sunca) su sli?ni keltskim 'bogovima' Cernunnosu, rogatom 'božanstvu' koje sjedi u yoga položaju, i Lugu ili Lugus. Poput današnjeg hinduizma , i druidi su vjerovali u reinkarnaciju, i transmigraciju duša, tj. vjerovanju da se ljudi mogu u drugom životu preobratiti u životinjski oblik.

Praznik Samhaina i No? vještica

Kao što smo istakli, po crkvenom kalendaru je papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio praznik Svih svetih na 1. novembar kako bi se 'poklopio' s drevnim keltskim praznikom Samhain. O ?emu se tu radi? Samhain je bio najvažniji bog keltskih plemena, bog Sunca, i gospodar Smrti. Bukvalan prijevod njegova imena sa staro-irskog jezika je „kraj ljeta“.Kelti su slavili 1. Novembar (današnje Sisvete) kao po?etak nove godine, a proslava je bila posve?ena upravo Samhainu.

Budu?i da je smješten izme?u jesenjeg ekvinocija i zimskog solisticija, Samhain je postao važan praznik iz više razloga – vješticama je predstavljao novu godinu, najavljivao prve dane zime i dan kada vile hodaju zemljom i pomažu pripremi zimnice. Stari Kelti, Egip?ani i Meksikanci su ovaj dan slavili kao Dan mrtvih, a slavljen je i kao praznik reinkarnacije – pokazivao je nedostatak Sunca (božanstva) i najavljivao njegovo skoro reinkarniranje za vrijeme zimskog solisticija. U astrologiji, praznik Samhain ozna?ava izdizanje Plejada.

Sa dolaskom Rimljana, praznik dobija stalni datum, a prema novom vjerovanju Samhain, crni bog lova, biva identificiran sa Plutonom, rimskim bogom podzemlja. Vjerovalo se da on svake godine na No? mrtvih (31.10) preuzima vlast nad svijetom ubivši srnda?a, boga Sunca, a boginju vegetacije (Persefonu), odvodi u podzemlje, gdje ona do prolje?a bdije nad miruju?im sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj no?i su se simboli?no gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih ku?a ostavljali hranu, a drugi su ostavljali izdubljene repe, cvekle ili krompir sa upaljenom svije?om kako bi se griješne duše uplašile, a dobre našle put ku?i.  Samhain se smatra i za vrlo mo?nu no? za sve magijske obrede – tarot, proricanja budu?nosti, seksualne magije, itd.

Nekoliko dana prije No?i vještica, mladi bi dje?aci obilazili komšiluk, mole?i za materijal kojim bi pravili velike loma?e, za koje se vjerovalo da tjeraju zle duhove, te podmla?uju i vra?aju život Suncu. Sve do novijih vremena, takve su loma?e Škoti nazivali Samhnagan, evociraju?i uspomenu na drevni keltski festival.

Vjerovalo se da se na No? vještica zli duhovi poigravaju s ljudima i dovode do paranormalnih pojava. Kao dio proslave, ljudi bi se obla?ili u groteskne i zastrašuju?e likove i plesali oko loma?a, ?esto se puta pretvaraju?i da ih progone zli duhovi. Tako?e, donošena je hrana kako bi se duhovi ili duše umrlih koje je Samhain oslobodio osje?ale dobrodošlim.

Pošto je praznik Samhain ozna?avao i po?etak nove godine, važan dio ovog praznika je ?inilo proricanje sudbine i magijske rituale. Tako su, recimo, Druidi vjerovali da odre?eni oblici vo?a i povr?a mogu pomo?i da se predvidi budu?nost. U istu su svrhu prinošene ?ak i ljudske svrhe, s cilje udobrovoljavanja zlim duhovima. Nakon što su Rimljani zauzeli Britaniju, neki od njihovih obi?aja su dodani druidskoj tradiciji, dok je prinošenje ljudskih žrtava zabranjeno.

Kod Druida je No? vještica bila – no? straha. Naime, oni su obožavali zle duhove (džinne) do te mjere da su strahovali od njihove kazne ukoliko ih ne bi zadovoljili. Ukoliko u toku obrednih rituala No?i vještica duhovi ne bi bili zadovoljeni, vjerovali su da ?e snositi teške posljedice.

Obi?aji i simboli No?i vještica

Izdubljena bundeva (Jack O'Lantern)

Kada pomislimo na No? vještica, odmah pomislimo i na izdubljenu bundevu. Obi?aj dubljenja bundeva zasniva se na irskoj legendi o kova?u Jacku, poznatom po njegovoj domišljatosti ali i škrtosti. Jedna od pri?a govori kako je prevario šejtana tako što mu je ponudio dušu u zamjenu za pi?e i nakon što se šejtan pretvorio u nov?i? kako bi platio pi?e, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio krst, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obe?ao da ne?e tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario šejtana tako što ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla, a na kori stabla je brzo nacrtao krst, tako da ga šejtan ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen u Raj zbog svog griješnog života, a na vratima Pakla do?ekao ga je šejtan i poslao natrag u mrak, a da ga se rješi dao mu je žeravicu.

Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put ku?i, luta mrakom nose?i izdubljenu repu u ruci. S vremenom je bundeva zamijenila repu, a Jack O'Lantern (Jack Fenjer) je postao simbol duše koja je prokleta i koja luta izme?u svjetova, ali i simbol No?i vještica.

Obi?aj 'smicalica ili ?aš?enje' (Trick-or-treat)

Obi?aj, da prerušeni dje?aci i djevoj?ice, obilaze ku?e i tom prilikom izgovaraju ?uvenu frazu: „Trick-or-treat“ (U zna?enju: ili ?ete nas po?astiti slatkišima, ili ?emo vam se mi s vama 'neslano' poigrati) vodi porijeklo od više drevnih paganskih rituala. Jedan od njih je da su vještice morale krasti 'materijale' potrebna za vradžbine, a ve? smo naveli da su uo?i No?i vještica, mladi dje?aci obilazili komšiluk, mole?i za materijal kojim bi pravili velike loma?e, za koje se vjerovalo da tjeraju zle duhove, te podmla?uju i vra?aju život Suncu. Ovaj obi?aj ima uporište i u katoli?kom vjerovanju u ?istilište, tj. proces iskupljenja i pro?iš?enja nakon kojeg dolazi oprost.

Tako?e, ovaj se obi?aj vezuje za duhove mrtvih u paganskoj i katoli?koj historiji. Druidi su imali obi?aj da duhove koji su naseljavali ljudske ku?e do?ekaju s bogatom trpezom, na taj na?in pokušavši da se spasu njihovog uznemiravanja. Na kraju gozbe su maskirani seljani glumili duhove umrlih, i u ceremoniji ih ispra?ali do izlaza iz sela.

Kao što smo ve? naveli, za No? vještica se vjerovalo da je to no? u kojoj zli i nestašni duhovi slobodno lutaju. Oni bi se poigravali s ljudima, pa su se ljudi od nih skrivali ili ih pokušali otjerati, obla?e?i razne kostime. U Irskoj su ljudi vjerovali da duhovi slobodno lutaju na No? vještica. Palili bi svije?e ili lampe kako bi ih otjerali, a ako bi morali i?i vani obla?ili bi kostime i maske kako bi se sa?uvali njihovog zla.

Zna?enje maski i kostima u No?i vještica

Pored ve? spomenutih razloga, maske i kostimi za No? vještica su nošeni s ciljem prikrivanja prisustva paganskim festivalima ili da bi se promjenom odje?e olakšala komunikacija s svijetom zlih duhova ( sli?no kao u tradicionalnom šamanizmu i drugim oblicima animizma (vjerovaju u bogove u životinjskom obliku).

Tako?e, nosilac kostima ga je mogao iskoristiti kako bi privukao i 'upio' mo? životinje koju predstavlja ta maska ili kostim. Prema ovom tuma?enju, kostimi u No?i vještica vode porijeklo od u?esnika u druidskim povorkama i ceremonijama, koji su nosili životinjske glave i kože kako bi 'upili' njihovu snagu.

Na ovaj su na?in nastale i današnje tradicionalne crkvene povorke, potom 'maškare' ili 'poklade'. Naime, u srednjem su vijeku katoli?ke crkve imale obi?aj da na dan Svih Svetih izlažu svoje relikvije. Siromašnije crkve nisu imale dovoljno sredstava da kupe relikvije i tako su došli na ideju procesija u kojima bi se župljani obla?ili u odore svetaca zaštitnika, an?ela (meleka)  i vragova (šejtana).

Vo?e i povr?e u No?i vještica

Proslava No?i vještica ?esto puta uklju?uje razne vrste vo?e, uklju?uju?i jabuke i lješnjake. Tri sveta ploda starih Kelta su bili žirovi, jabuke i orasi, a posebno mjesto je pripadalo lješnjaku, za kojeg se ?ak vjerovalo da je božanstvo. Vo?e i jezgrasto vo?e su tako?e povezani s rimskom proslavom žetve i boginje vo?e Pomone.

No? vještica i praznovjerje

Bez spoznaje istinskog Boga i slije?enje Njegovih uputa, savremeni ?ovjek i dalje grca u ponorima zabluda, što potvr?uje i sama No? vještica, koja direktno i indirektno ljude 'u?i' praznovjerju, strahovanju od zlih duhova,?injenju obreda radi udovoljavanja džinnima, a samim time i ruši osnove tevhida u ljudskim srcima.

Postoji mnogo praznovjerja vezanih za No? vještica, ali ?emo navesti samo nekoliko osnovnih. Vjerovali ili ne, i u savremeno doba ?ovjek vjeruje u slijede?e stvari:

-          Šutnja za stolom za vrijeme ve?ere ohrabruje duhove da do?u sa sto.

-          Ukoliko neudata djevojka pod jastuk stavi žalfiju i srebrni nov?i?, te no?i ?e sanjati svog budu?eg muža.

-          Ukoliko ?ujete korake iza sebe u No?i vještica, ne smijete se okretati jer to vrlo lako može biti duh. Ukoliko se okrenete, vrlo brzo ?ete mu se pridružiti.

-          Ako djevojka ode u No?i vještica na izvor sa lampom u ruci, vidjet ?e u odrazu svog budu?eg muža, a ako sa sobom ponese i razbijeno jaje u ?aši i pomiješa ga sa vodom iz izvora, može vidjeti i svoju budu?u djecu.

-          Ljudi smatraju Iblisa skuplja?em oraha, te se u No?i vještica orasi koriste kao jedan od osnovnih magi?nih predmeta.

-          Ako u No?i vještica izvrnete odje?u naopako i hodate unatrag, u pono? ?ete vidjeti vještice na nebu.

-          Ukoliko vam se na proslavi No?i vještica ugasi plamen svije?e, to zna?i da je pored vas duh.

-           Zvuk zvona rastjeruje zle duhove.

-          Smatra se da sove kupe duše umiru?ih na No? vještica, ako izvrnete džepove vani i pustite ih da vise, bit ?ete sigurni.

-          Ukoliko vam na No? vještica u ku?u uleti slijepi miš, to zna?i da su duhovi veoma blizu ili ve? u ku?i, jer su ga oni pustili unutra.

-          Smatra se da ako za No? vještica slijepi miševi iza?u ranije i lete razigrano uokolo, nailazi dobro vrijeme.

-          Da zadržite zle duhove dalje od ku?e zakopajte životinjske kosti u dvorištu ili ostavite sliku životinje u blizini praga.

-          Smatra se da ako unatraške tri puta pro?ete oko ku?e prije zalaska sunca na No? vještica, riješit ?ete se svog zla.

-          Duša mrtve voljene osobe vas može posmatrati u vidu pauka

< «		» >