Po?etkom decembra krš?ani širom svijeta zapo?inju priprema za obilježavanje jednog od svojih najve?ih blagdana, Boži?a. Prema katoli?kom kalendaru Boži? pada 25. decembra, dok pravoslavci ovaj vjerski praznik obilježavaju 12 dana kasnije, 06. januara. No, da li je Isa, a.s., ro?en 25.decembra? Ako nije od kada i zašto krš?ani obilježavaju njegov ro?endan tog datuma? Odgovore na ova pitanja pokušat ?emo dati na osnovu glavnog izvora krš?anstva, Novog Zavjeta, a zatim ?emo, komparacije radi, konsultirati Kur’an i vidjeti šta u njemu stoji o datumu ro?enja Isa, a.s.

KRŠ?ANSKI KALENEDAR UTEMELJEN JE NA POGREŠNOM PRORA?UNU

Svi svjetski mediji nedavno su prenijeli citate iz nove knjige pape Benedikta XVI Isus Nazare?anin: Pri?a o djetinjstvu u koji papa tvrdi kako je krš?anski kalendar zasnovan na pogrešnom prora?unu, te da je Isus ro?en nekoliko godina ranije nego što se do sada smatralo. Iako za ovaj rad godina ro?enja Isusa nije relevantna, jer se blagdan njegovog ro?enja ne obilježava na osnovu ra?unanja godina, ve? na osnovu konkretnog dana u mjesecu, bitna je ?injenica da je vrhovni katoli?ki poglavar priznao pogrešku u ra?unanju kalendara za koju nau?nici odavno znaju, što nas u kona?nici dovodi do pitanja da li ?e katoli?ka crkva u budu?nosti zatražiti da se koriguje savremeni kalendar, kao što je to u?inio papa Grgur XIII 1582. godine kada je izbrisao 10 dana iz postoje?eg, julijanskog kalendara?

ZVJEZDANA NO?, PASTIRI I NJIHOVA STADA

Nigdje se u ?etiri priznata Evan?elja ne spominje ta?an datum ro?enja Isusa Krista (Muslimani u Bosni i Hercegovini izbjegavaju govoriti rije? Krist, jer ih ta rije? asocira na krst. Me?utim, rije? Krist je gr?ki prijevod aramejske rije?i Mešija, u zna?enju „Pomazani“. Kur’an tako?er Isa, a.s., naziva Mesih ili Pomazani.). To je ?udno, pogotovo ako se ima u vidu ?injenica da današnji krš?ani datum njegovog ro?enja obilježavaju kao jedan od najve?ih vjerskih blagdana. Me?utim u Evan?elju po Luki navodi se niz doga?aja iz vremena Isusovog ro?enja koji indirektno govore o približnom datumu njegovog ro?enja. Luka o tome pripovijeda: „Dogodilo se da je u one dane izašla uredba od cara Augusta da bi se popisao sav svijet. To je bio prvi popis proveden kad je Kvirinje upravljao Sirijom. I svi su se išli upisati, svaki u svoj grad. Tada je i Josip, jer je bio iz doma i roda Davidova, izišao iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju, u Davidov grad koji se zove Betlehem, da se upiše s Marijom, svojom zaru?enom ženom, koja je bila trudna. Dogodilo se, dok su oni bili ondje, da su se joj navršili dani da rodi. I rodila je svojega prvoro?enog sina, te ga umotala u pelene i položila u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u svratištu. A u tom istom kraju bili su pastiri, boravili su u polju i ?uvali no?nu stražu nad svojim stadom. I gle, pristupio im je an?eo Gospodnji i slava ih je Gospodnja obasjala, te su se jako prestrašili. A an?eo im je rekao: “Ne bojte se, jer vam, evo, navješ?ujem dobru vijest o velikoj radosti koja ?e sti?i k svakom narodu; jer vam se danas u gradu Davidovu rodio Spasitelj, koji je Krist, Gospodin. A ovo vam je znak: na?i ?ete novoro?en?e umotano u pelene gdje leži u jaslama.” I odjednom se s an?elom pojavilo mnoštvo vojske nebeske hvale?i Boga i govore?i:“Slava Bogu na najvišoj visini, a na zemlji mir, me?u ljudima dobra volja!” I dogodilo se, ?im su an?eli otišli od njih na nebo, da su pastiri rekli jedan drugomu: “Hajdemo sad do Betlehema i pogledajmo to što se dogodilo, doga?aj koji nam je Gospodin obznanio.” I došli su žure?i se, te našli Marju i Josipa i novoro?en?e gdje leži u jaslama. A kad su to vidjeli, razglasili su unaokolo tu besjedu što im je bila izre?ena o tom djetetu. I svi koji su to ?uli, divili su se zbog onoga što su im govorili pastiri. A Marja je ?uvala sve te rije?i i promišljala o njima u srcu svome. Zatim su se pastiri vratili slave?i i hvale?i Boga za sve što su ?uli i vidjeli, kako im je bilo re?eno.“ (Novi zavjet, Udruga Stablo života, ?akovec, 2010. god., Evan?elje po Luki, 2:1-2:20, str. 73-74.)

U tekstu je markirano nekoliko doga?aja koji impliciraju približno vrijeme Isusovog ro?enja. To su:

1. Popis stanovništva
2. Boravak ?obana u polju i njihovo bdijenje nad stokom no?u
3. Odlazak pastira u Betlehem i
4. Njihov povratak stadima iste no?i.

Dakle, u kojem godišnjem dobu se u Palestini popisivalo stanovništvo? Zašto nije bilo mjesta u svratištu? Kada ?obani ?uvaju svoja stada u poljima? U kojem dijelu no?i je ro?en Isus, ako su ?obani uspjeli do?i u Betlehem, diviti se tek ro?enom Isusu i vratiti se svojim stadima u istoj no?i? Krenimo redom.

Popis stanovništva na koji su Marija i Josip išli doga?ao se nakon jesenje žetve kada su ljudi bili u mogu?nosti putovati u druge gradove, jer su bili slobodni od zemljoradni?kih poslova. Osim toga, u Judeji je bio obi?aj da se porez prikuplja tokom jesen kada dospiju plodovi na koje se davao porez, a radi kojeg se izme?u ostalog i popisivalo stanovništvo.

?injenica da u svatištima nije bilo mjesta, pa su Josip i Marija morali na?i sklonište u staji ili nekom drugom, sli?nom mjestu, tako?er indicira da su Jerusalem, ali i Betlehem koji se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini bili pretrpani hodo?asnicima koji su došli na jesenji festival. Takvog okupljanja hodo?asnika u decembru nije bilo. (Fred R. Coulter, The Appointed Times of Jesus the Messiah, York Publishing Company, Hollister, California, 2012. godine, page. 7-8.)

O boravaku ?obana u polju i ?uvanju stada no?u ?uveni komentator Biblije Adam Klark kaže: „Oni su svoju stoku preko no?i ?uvali od zvijeri, poput vukova i lisica. Me?u židovima je bio obi?aj da pošalju svoja stada ovaca u pustinju oko Pashe, a da ih ku?i vrate kada po?nu kiše. Za vrijeme boravka na pašnjacima stada su neprestano, danju i no?u, ?uvali ?obani. Pasha se obiježava u prolje?e, a prve kiše po?inju po?etkom mjeseca Marhešvana, koji pada u našem oktobru i novembru, tako da su stada ovaca na ispaši bila tokom cijelog ljeta. S obzirom da se pastiri u vrijeme ro?enja Isusa još uvijek nisu bili vratili ku?i, argumentirano se može pretpostaviti da oktobar nije bio po?eo, te da, shodno tome, naš Gospodin nije ro?en 25. decembra kada nema stada ovaca u polju, niti je mogao biti ro?en kasnije od septembra, jer su stada tada još uvijek no?ivala vani. Na osnovu ovih argumenta trebalo bi odustati od obilježavanja ro?enja Isusa u decembru. Boravak stada ovaca na pašnjacima je hrnonološka ?injenica koja u zna?ajnoj mjeri pojašnjava sporne detalje u vezi s odre?ivanjem datuma Isusovog ro?enja.“ (Adam Clarke,Commentary, http://www.studylight.org/com/acc/view.cgi? book=lu&chapter=002, dostupno, 05.12.2012.)

Pripovijest s pasitrima osvjetljava još jedan bitan detalj, a to je ta?no vrijeme ro?enja. Tradiconalno se vjeruje da je Isus ro?en u pono?, a vrijeme njegovo ro?enja slavi se na misi polno?ki. Me?utim, Luka navodi kako je an?eo Gospodnji prenio radosnu vijest o Isusovom ro?enju pastirima koji su odmah otišli u Batlehem, osvjedo?ili se u istinitost rije?i an?ela, a zatim tu vijest razglasili uokolo. Pošto su ljudi u Palestini u to doba rano išli na spavanje i bili su u postelji oko 9 ili 10 sati nave?er, opravdano se može pretpostaviti da je Isus ro?en prije tog vremena. Jer, kome bi pastiri razglasili vijest o Isusovom ro?enju poslije pola no?i i danas, a pogotovo tada!?

Dakle, prema Novom zavjetu, odnosno Evan?elju po Luki, Isus je ro?en krajem ljeta ili po?etkom jeseni, najvjerovatnije u septembru. To je nepobitna ?injenica koju priznaju i krš?anski teolozi i u?eni komentatori Biblije. O tome se u posljednje vrijeme sve ?eš?e govori, a vjetar i jedra istraživanjima u tom smjeru dao je i sam papa Benedikt XVI priznavši da je krš?anski kalendar ustanovljen na pogrešnim prora?unima. Ostaje da se vidi da li ?e Katoli?ka crkva u budu?nosti smo?i snage, promijeniti raniju odluku o obilježavanju Isusovog ro?endana u decembru i po?eti ga obilježavati u vrijeme kada se stvarno desio.

SVJEŽE HURME I PITKA VODA

Nadnaravno ro?enje Isa, a.s., detaljno je opisano u Kur’anu što omogu?uje komparativno promatranje ovog nesvakidašnjeg doga?aja. One koji se rije?e ili nikako ne druže s Kur’anom možda ?e se iznenaditi kada saznaju da u Kur’anu jedna sura, ili poglavlje, nosi naziv po Isaovoj, a.s., majci hazreti Merjemi (Marija). Na po?etku tog kur’anskog poglavlja govori se o dva ?udotvorna ro?enja: ro?enju hazreti Jahjaa, a.s., i ro?enju hazreti Isaa, a.s. Na osnovu ro?enja Jahjaa, a.s., ili Ivana, krš?anski u?enjaci su, uz gore navedene doga?aje, tako?er zaklju?ili da je Isus ro?en u ranu jesen, a ne u decembru. (O tome vidi: Fred R. Coulter, The Appointed Times…, poglavlje „Ro?enje Ivana Krstitelja pruža klju? za utvr?ivanje Isusovog ro?endana“, str. 9-12.) Možda je i to jedan od razloga zbog ?ega se ova dva ro?enja u Kur’anu spominju jedno uz drugo. No, o ro?enju Jahjaa, a.s., nekom drugom prilikom. Pogledajmo sada šta Kur’an kaže o vremenu Isaovog, a.s., ro?enja: „I ona (Merjema) zanese ibremenita se skloni daleko negdje. I poro?ajni bolovi prisiliše je da do?e da stabla jedne palme. ‘Kamo sre?e da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala!’ – uzviknu ona. I melek je, koji je bio niže nje, zovnu: ‘Ne žalosti se, Gospodar tvoj je dao da niže tebe potok pote?e. Zatresi palmino stablo, posu?e po tebi datule svježe, pa jedi i pij i budi vesela! A ako vidiš ?ovjeka kakva, ti reci: ‘Ja sam se zavjetovala Milostivom da ?u šutjeti, i danas ni s kim ne?u govoriti.’“ (Prevod Kur’ana, preveo Besim Korkut, poglavlje Merjem, 22-26., str. 305.) U tekstu su oza?ena tri detalja koji mogu poslužiti za odre?ivanje mjesta i vremena Isaovog, a.s., ro?enja.

1. Daleko mjesto na koje se hazreti Merjema sklonila da rodi Isaa, a.s., je Betlehem kako je to nedvosmisleno spomenuto u hadisu Allahovog Poslanika, a.s. Enes, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., govore?i o no?nom putovanju rekao: „Džibril mi re?e: ‘Si?i i obavi namaz!’ Klanjao sam tu gdje mi je rekao, a zatim me je upitao: ‘Znaš li gdje si klanjao? Klanjao si u Betlehemu, mjestu u kojem je ro?en Isa, sin Merjemin.‘“(An-Nasai, Sunan, vol. 1, Darussalam, Rijad, 2007., hadis br. 451. str. 267.)

2. To što su je poro?ajni bolovi prisili da do?e do stabla jedne palme govori o tome kako hazreti Merjema za vrijeme poroda nije bila ni u ku?i, ni u svratištu, ve? vani što se slaže s navodima iz Evan?elja po Luki. Pošto krajem decembra u Palestini padaju hladne kiše teško je pretpostaviti da bi žena pred porodom boravila vani, ili se pora?ala vani.

3. Klju?ni dio kur’anskog teksta za utvr?ivanje vremena Isaovog, a.s., ro?enja je podrška meleka hazreti Merjemi. Naime, melek sugeriše hazreti Merjemi da proterse stablo palme i da ?e joj pasti svježe datule. Datule u Palestini sazrijevaju u septembru. To je nepobitna i nezaobilazna ?injenica u odre?ivanju vremena Isaovog, a.s., ro?enja, a koja se tako?er slaže s Evan?eljem po Luki.

Ako je, dakle, Isa, a.s., ro?en u septembru zašto krš?ani njegov ro?endan obilježavaju 25. decembra?

RA?ANJE BOGA SUNCA

U Svetom pismu se, kako smo gore vidjeli, nigdje ne spominje ta?an datum Isusovog ro?enja, niti postoje ikakve zabilješke o tome da su prvi krš?ani datumu njegovog ro?enja pridavali nekakav zna?aj. Me?utim, razvojem krš?anstva, u geografskom smislu prelaskom granica Judeje, i religijskom smislu usvajanjem niza dogmi nepoznatih prvim krš?anima, Isusov ro?endan sve više dobija na važnosti, tako da Boži? uskoro postaje drugi najvažniji krš?anski blagdan, odmah nakon Uskrsa. Šutnja Novog zavjeta o ta?nom vremenu Isusovog ro?enja uzrokovala je šarolikost u obilježavanju Boži?a. Adam Klark navodi da su razne sekte i krš?anski teolozi Isusov ro?endan smjestili gotovo u svaki mjesec u godini. (Adam Clarke, Commentary…) Najviše se obilježavao 06. januar kao datum Isusovog duhovnog (krštenje) i fizi?kog ro?enja. Prekretnica u odre?ivanja 25. decembra za Isusov ro?endan desila se prelaskom rimskog imperatora Konstantina na krš?anstvo. Tim ?inom krš?anstvo postaje službena religija Carstva što je za posljedicu imalo masovno širenje nove vjere me?u obi?nim narodom. Istina, stanovništvo je masovno prihvatilo krš?anstvo, ali se teško odricalo svojih uobi?ajenih paganskih svetkovina. Desilo se da krš?ani obilježavaju predkrš?anske svetkovine i blagdane. Sva nastojanja crkvenih otaca da sprije?e takvo ponašanje bila su bezuspješna. ?uveni antropolog George Frazer o tome kaže: „Nesavitljivi protestantizam prvih misionara i njihovi vatreni napadi na neznaboštvo zamjenjeni su savitljivom politikom, lakom tolerancijom, širokogrudom ljubaznoš?u lukavih duhovnika, koji su jasno uvi?ali da je hriš?anstvo moglo osvojiti svijet samo ako olabavi isuviše krute principe svog osniva?a, ako malo proširi isuviše uzana vrata koja su vodila spasenju.“[1] Polovinom IV stolje?a na zahtjev jerusalemskog biskupa, rimski papa Julije I odredio je 25. decembar kao datum za obilježavanje Isusovog ro?endana. Me?utim, uvo?enje 25. decembra nije išlo lako, jer je jerusalemska crkva sve do polovine VI stolje?a Isusov ro?endan obilježavala 06. januara. Jermenska crkva nikada nije usvojila 25. decembra za Isusov ro?endan, ve? ga od po?etka i još uvijek obilježava 06. januara. Postavlja se pitanje šta je rukovodilo papu Julija I da odredi 25. decembar za Isusov ro?endan? Iako u pismu jerusalemskom biskupu spominje kako je do 25. decembra došao prora?unima na osnovu nekih doga?aja iz Novog zavjeta, razlozi su dublje prirode. Papa Julije I nastojao je proglašavanjem 25. decembra za Isusov ro?endan ukinuti me?u obi?nim ljudima duboko ukorjenjene paganske, predkrš?anske obi?aje Saturnalija (17-24. decembra) i Brumalija (25. decembra). Crkveni oci su, pod uticajem mitrizma i manihejstva, poistovjetili Sina Božijeg s fizi?kim Suncem, pa je datum ja?anja novog Sunca 25. decembar (po julijanskom kalendaru kratkodnevnica pada 25. decembra) odre?en za Isusov ro?endan, tj., ro?endan duhovnog Sunca koje rastjeruje tmine paganstva i nevjere. Krš?ansko stanovništvo Rima jedva je do?ekalo da nastavi sa svojim starim svetkovinama, uz neke, formalne izmjene. Me?utim, isto?ni krš?anski teolozi usprotivili su se takvoj odluci, a krš?ani Mezopotamije optužili su svoju zapadnu bra?u za idolatriju i obožavanje Sunca. Ipak, obilježavanje blagdana Isusovog ro?enja 25. decembra postepeno je prihva?eno širom svijeta i u tolikoj mjeri se ukorijenilo u vjersku tradiciju krš?ana da protestanti iz XVI vijeka i kasnije nikada nisu uspjeli da ga potisnu. (The New Schaff-Herzog encyclopedia of religious knowledge, vol.3., str. 47-48).

BOŽI? KOD MUSLIMANA

Možda ?e se ovaj podnaslov mla?im ?itaocima u?initi ?udnim, me?utim, muslimani u Bosni i Hercegovni su donedavno odre?enim ritualnim radnjama i narodnim obi?ajima obilježavali Boži?. Obilježavanje Boži?a me?u muslimanima sastojalo se od apotropejskog (zaštitni?kog) i slavljeni?kog dijela. Oba su bila zasnovana na praznovjerju kako se odre?enim ritualima u novoj godini može obezbijediti rodnost polja i zaštita od zlih duhova i demona. No? uo?i Boži?a doma?ica u hranu pomiješa bijelog luka, a svi uku?ani se namažu bijelim lukom, jer se vjerovalo da on štiti od zlih duhova i demona.

Djeca su, pak, jedva ?ekala da do?e Boži?. Na Boži?no jutro dje?aci i djevoj?ice su rano ustajali, a zatim obilazila ku?e u komšiluku gdje su dobijali prikladne darove. ?im u?e u ku?u dijete kraj ognja malo ugrije promrzle ru?ice, a zatim stane u ?ošak gdje ?eka da doma?ica završi poslove i donese u krilu pšenice, a u desnoj ruci rašak (drveni štap na koji se motala pre?a). Sa pšenicom doma?ica posipa dijete po glavi, a s rašakom ga nježno bode po tijelu. Kada se taj obred završi djetetu se daruju hrana i odje?a. (Alija ?ati?, „Boži? kod muslimana (Prozor u Bosni)“,Zbornik za narodni život i obi?aje Južnih Slavena, knj. 26., 1928. godine, str. 379-380.) Sli?ni obi?aji me?u muslimanima u pojednim krajevima Bosne i Hercegovne o?uvali su se sve do polovine prošlog vijeka, kada su razvojem pismenosti i prosvje?enosti postepeno ukinuti. Na žalost, umjesto ovih obi?aja muslimani u Bosni i Hercegovni su po?eli ?initi još gore. Uz muziku, igru, zabavu i ogromne koli?ine alkohola, po?eli su polovinom prošlog vijeka proslavljati dolazak nove krš?anske kalendarske godine, a krš?anske svece (Sveti Nikola) usvojili su kao dio svoje tradicije.. Na taj na?in zapravo se još jednom potvrdila bolna istinitost rije?i Allahovog Poslanika, a.s.,: „Vi ?ete, doista, slijediti obi?aje onih prije vas, pedalj po pedalj, lakat po lakat, tako da, kad bi oni ušli u gušterovu rupu, vi biste ih i tamo slijedili.“ Ashabi rekoše: „O Allahov Poslani?e, da li misliš na židove i krš?ane?“ „A na koga drugog!“, odgovori Poslanik, a.s.“ (Sahihul-Buhari, Buharijeva zbirka hadisa 2, s arapskog preveli Hasan Škapur …, Visoki saudijski komitet za pomo? Bosni i Hercegvini, Sarajevo, 2008. godine hadis br. 3356. str. 1031.).

Možda je došlo vrijeme da iza?emo iz gušterove rupe.

mr. Elvir Duranovi?

< «		» >