Piše: Fahret Kadri?

Primjetno je da mnogi vjernici prakti?ari sa našeg govornog podneblja nisu dovoljno upoznati sa osnovama šiitskog vjerovanja. Rijetki su oni koji podrobnije poznaju razlike i suštinu vjerovanja ove sekte koja se polahko ali sigurno širi me?u bosanskim muslimanima. Širenju šiizma u našoj domovini svakako je doprinijela i neobaviještenost muslimana o osnovama šitskog vjerovanja i njihovim najvjerodostojnim knjigama. Osam je glavnih knjiga na koje se šije dvanaestoimamije oslanjaju kada su u pitanju predaje od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njihovih imama. Ove knjige šiitska ulema naziva 'Osam sveobuhvatnih'. Mi ?emo se ukratko osvrnuti na njihovu prvu i najvjerodostojniju knjigu. Muhamed b. Jakub el-Kulejni (329. A.H.) u periodu od dvadeset godina, napisao je knjigu poznatu pod nazivom 'El-Kafi' (Dovoljan).

Rije? je o šiitskoj hadiskoj zbirci ?iji prvi dio obra?uje akaidske teme i nosi naziv 'Usulul-Kafi' dok je drugi dio posve?en fikhskoj tematici i nazvan je 'Furu'l-Kafi'. Iako se šitski u?enjaci razilaze po pitanju broja predaja koje je Kulejni zabilježio u Kafiju oni se ipak slažu na ?injenici da broj predaja nije manji od šesnaest hiljada. Hvale?i sopstveno djelo, Kulejni veli da je 'Kafi' predo?io šiitskom posljednjem, skrivenom imamu koji je kazao: “Ovo je dovoljno (kafi) našim sljedbenicima.“ (Mukadimetul-Kafi, 1/25)

Šiitska ulema o Kafiju

Šiije smatraju da je Kulejnijev Kafi daleko vjerodostojniji od Buharijinog Sahiha. Shodno ovome, Kafi je, prema njihovom tuma?enju, nakon Kur'ana najvjerodostojnija i najveli?anstvenija knjiga ikad napisana.

U samom uvodu Kulejni tvrdi da su sve predaje koje je naveo u Kafiju vjerodostojne (sahih) i zabilježene od povjerljivih prenosilaca te kao takve dovoljne svakom onome ko traga za znanjem i istinom. (Mukadimetul-Kafi, 1/7) Šiitski u?enjak Ali b. Ekber El-Gifari, u svome komentaru Kafija spominje jednoglasni konsenzus (idžma') po pitanju vjerodostojnosti predaja koje je Kulejni zabilježio u Kafiju. Pogledajmo šta o Kafiju kažu neki od najve?ih šiitskih u?enjaka. Hasan b. Fadl et-Tabresi kaže: „Kafi je me?u ostalim knjigama kao sunce me?u zvijezdama. Onaj ko pogleda iskreno ne?e biti u potrebi da provjerava njegove prenosioce, a ako opet pogleda iskreno bi?e zadovoljan i siguran da su hadisi u njemu vjerodostojni i ispravni.“ (Mustedrekul-Vesail, 3/532) Abbas el-Kummi kaže: „Kafi je najbolja islamska knjiga i najveli?anstvenije djelo kod šiija dvanaestoimamija kod kojih sli?na knjiga nije napisana. Muhamed Emin El-Istirabadi govore?i o vrijednostima Kafija veli: '?uli smo od naših šejhova i u?enjaka da u islamu nije napisana knjiga sli?na i dostojna Kafiju.“ (El-Kuna vel-elkab, 3/98)

Abdulhusejn Šerefuddin El-Musevi kaže: „Od svih knjiga najbolje su ?etiri na koje se šiije imamije oslanjaju u pitanjima vezanim za vjerovanja i propise, a od tih knjiga Kafi je najstarija, najveli?anstvenija, najbolja i najvjerodostojnija.“ (El-Muradže'at, stavka br. 110) El-Hur el-Amili kaže: „Autori najvjerodostojnih knjiga su ustvrdili da su predaje u njihovim knjigama vjerodostojne, pa ako imaš pouzdanje u ove autore onda moraš prihvatiti ono što kažu i ono što su prenijeli.“ (Vesailu-Š'ia, 20/104) Prethodno spomenuti, a i mnogi drugi šiitski u?enjaci, slažu se da je Kafi njihova najvjerodostojnija knjiga ikad napisana. Ako je Kafi, shodno njihovom svjedo?enju, najvjerodostojnija knjiga, onda nema smetnje da pogledamo šta se u toj knjizi nalazi. U narednim redovima navest ?emo odre?ene dijelove iz Kafija, naravno, rije? je o prevodu ali je original svakako dostupan onima koje žele da podrobnije izu?e ovo djelo. Pro?itajte i razmislite da li zdrav razum prihvata ovakvo nešto? Da li je ovo vjera koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem nama dostavio?

Imamet kao srž vjerovanja

Jedno od poglavlja svoje knjige Kulejni je naslovio: 'Poglavlje o tome da imami znaju kada ?e umrijeti i da ne umiru osim svojevoljno.' (Kafi, 1/258) Tako kaže Kulejni a Uzvišeni Allah kaže: „...a ?ovjek ne zna šta ?e sutra zaraditi i ne zna ?ovjek u kojoj ?e zemlji umrijeti.“ (Lukman, 34) Jedno od narednih poglavlja Kulejni je naslovio: 'Poglavlje o tome da imami znaju ono što je bilo, i ono što biva te da njima ništa nije skriveno.' (Kafi, 1/260)

Tako kaže Kulejni a Uzvišeni Allah kaže: „Allahu ništa nije skriveno ni na Zemlji ni na nebu“ (Ali Imran, 5) i kaže Uzvišeni: „On skriveno (gajb) zna i On gajb Svoj ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika odabere.“ (El-Džin, 26-27) Kulejni u svojoj knjizi spominje još jedno veoma diskutabilno poglavlje u kojem stoji da je posjeta Husejnovog, a.s. kabura vrijednija od dvadest hodo?aš?a u Mekki. (Kafi, 4/59) U šitskom hadisi-kudsiju stoji da je Allah dž.š. rekao: „O Muhammede, Ja sam tebe i Aliju stvorio u svjetlosnoj formi kao dvije duše prije nego što sam stvorio nebesa, zemlju i Arš. Zatim sam spojio vaše dvije duše u jednu.

Nakon toga sam tu jednu dušu podijelio na dvoje a zatim te dvije polovice na dvoje pa su to postale ?etiri duše. Muhammedova jedna, Alijina jedna te Hasanova i Husejnova po jedna. Zatim je Allah stvorio Fatimu od svjetla kao dušu bez tijela.“ (Kafi, 1/365) Šije vjeruju da su Alija, radijallahu anhu i njegovi potomci jedini legitimni nasljednici Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Vjerovanje u imamet Alijinih, radijallahu anhu, potomaka ?ini okosnicu šitske sekte.

Šta Kulejni kaže o imametu i imamima?

Prenosi se od Ebu Abdullaha (Džafer b. Muhammed, šesti šiitski imam) da je rekao: „Ko za imama uzme nekog koga Allah nije odredio da bude imam taj je po?inio širk.“ (Kafi, 1/305)

Neslije?enje i nevjerovanje u imamet Alijinih, radijallahu anhu, sljedbenika za sobom povla?i tešku kaznu. Shodno jednoj predaji u Kafiju, odredište svih onih koji ne budu slijedili imame bit ?e Sekar (dio Džehennema). Ebu Abdullah prenosi predaju u kojoj navodi razlog zbog kojeg ?e ljudi u?i u Sekar. Odgovor na pitanje: „Šta vas je dovelo u Sekar?“, glasi: Nismo bili od onih koji su slijedili imame.“ (Kafi, 1/347) Na drugom mjestu Kulejni bilježi predaju od Ebu Abdullaha u kojoj stoji: „Allahove rije?i: '...lijepa rije? je kao lijepo drvo: korijen mu je ?vrsto u zemlji a grane prema nebu.', zna?e da je Allahov Poslanik korijen a Alija stablo dok su grane imami njihovi potomci.“ (Kafi, 1/355) Shodno onome što stoji u Kafiju jedini legitimni halifa nakon Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem je Alija, radijallahu anhu, i on je ujedno prvi od dvanaest šiitskih imama.

Šije uop?e ne priznaju Ebu Bekra, radijallahu anhu, Omera, radijallahu anhu i Osmana, radijallahu anhu, kao legitimne halife. Shodno šiitskom vjerovanju Alija, radijallahu anhu, je prvi halifa a svi ostali šiitski imami dolaze iz njegove loze. Ako pogledamo predaju u kojoj su imami opisani s pravom se možemo zapitati da li su oni uop?e bili ljudi. Naime, Ebu Džafer (Muhammed b. Ali el-Bakir, peti šiitski imam) prenosi sljede?u predaju u kojoj stoji: „Imam ima deset znakova: ra?a se ?ist, obrezan, zemljom odmah kro?i uzdignute glave izgovaraju?i dva šehadeta, ne odžunupi se nikad, oko njegovo spava ali ne i srce, ne zijeva niti se proteže, vidi iza sebe kao sto vidi i ispred sebe, njegov vjetar i izmet imaju miris miska.“ (Kafi, 1/319)

Magarac kao prenosioc

Jedna od naj?udnijih predaja u Kulejnijevoj knjizi svakako je ona ?iji je prenosilac ni manje ni više nego magarac. Da, rije? je o životinji a cijela predaja u ?ijem se lancu nalazi jedan magarac glasi ovako: “Od vladara pravovjernih (Alije, radijallahu anhu) se prenosi da je Ufejr – Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, magarac rekao: „O Allahov Poslani?e, dao bih za tebe i oca i majku, zaista mi je otac pri?ao a njemu njegov otac da je njegovog djeda otac rekao da je bio sa Nuhom a.s. na la?i, pa ga je Nuh a.s. pomilovao po sapinama i kazao: 'Iz ki?me ovog magarca iza?i ?e magarac kojeg ?e jahati najodabraniji i posljednji Vjerovjesnik', pa hvala Allahu koji me u?inio tim magarcem.“ (Kafi, 1/237) Ovo je kap iz mora predaja koje sadrži Kafi. Ako u njihovoj najvjerodostojnijoj knjizi nalazimo ovakve predaje, kakve tek predaje možemo na?i u ostalim šiitskim knjigama. Iz ove i sli?nih knjiga šije crpe svoja ubje?enja. Njihova vjera po?iva na temeljima koji su sagra?eni upravo na onome što sadrži Kafi i druge knjige. Naša je dužnost da se upoznamo sa njihovim vjerovanjem kako ne bismo potpali pod uticaj šiitskih misionara i zapali u ralje šitske sekte. Asr, br. 41.

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites