Piše: dr.Sulejman TOPOLJAK

 

Ne?ist i prljav imetak može do?i muslimanima putem darivanja i dobrovoljnih priloga kako od pojedinaca tako i od države ili razli?itih asocijacija i institucija. Naprimjer, u nekim zapadnim zemljama muslimanima se daje imetak od kamate ili lota prvenstveno za izgradnju džamija ili mesdžida i zabranjuje im se da ga koriste u druge svrhe. Prije nekoliko godina to se desilo u Britaniji. Razli?ite informativne agencije1 su prenijele vijest pod naslovom: Muslimani Britanije odbijaju a jevreji i anglikanci pozdravljaju poziv princa ?arlsa da se imovina od lota specificira za izgradnju džamija i bogomolja

 

?esto se mnogi muslimani pitaju da li je haram imetkom dozvoljeno graditi džamije i mesdžide? Ili,. da li je dozvoljeno onome koji se želi osloboditi haram imetka - da od njega sagradi džamiju, mesdžid ili školu Kur'ana itd?

Ili su džamije specifi?ne gra?evine, bogomolje, pa ih zbog toga nije dozvoljeno praviti takvom vrstom imovine? Savremena civilizacija priznaje na?elo da cilj opravdava sredstvo, pa su mnogi ljudi, da bi donekle zasitili svoju požudu, upotrijebili nelegalna sredstva: prostituciju, drogu, kocku, loto, bingo, alkohol itd. da bi se što prije obogatili i postali poznati u svijetu biznisa. Mnogi od njih se nikada ne pokaju a mnogi se pokaju. I kada se vrate Allahu žele da se iskupe za svoje grijehe i oslobode haram imetka pa naprave, naprimjer, muslimanima džamiju u kojoj ?e obavljati propisane namaze.

 

Razli?iti stavovi islamskih pravnika
Ne?ist i prljav imetak može do?i muslimanima putem darivanja i dobrovoljnih priloga kako od pojedinaca tako i od države ili razli?itih asocijacija i institucija. Naprimjer, u nekim zapadnim zemljama muslimanima se daje imetak od kamate ili lota prvenstveno za izgradnju džamija ili mesdžida i zabranjuje im se da ga koriste u druge svrhe. Prije nekoliko godina to se desilo u Britaniji. Razli?ite informativne agencije2 su prenijele vijest pod naslovom: Muslimani Britanije odbijaju a jevreji i anglikanci pozdravljaju poziv princa ?arlsa da se imovina od lota specificira za izgradnju džamija i bogomolja.
Nakon izloženog postavlja se pitanje da li je mišljenje kojeg su odabrali muslimani u Britaniji op?eprihva?eno kod svih islamskih pravnika, ili postoje i druga mišljenja i idžtihadi koji dozvoljavaju gradnju džamija i mesdžida haram imovinom?
Islamski pravnici po ovom pitanju nemaju jedinstven stav. Uzrok njihova razilaženja leži u tome što se postavljeno pitanje može posmatrati kroz nekoliko pravnih pretpostavki od kojih su:
1. Pretpostavka da je haram imetak nepoznata vlasnika i da zbog toga pripada isklju?ivo i samo op?em dobru analogno na el-fej3, koji se isklju?ivo troši samo za op?i interes i ne daje se siromasima i nevoljnicima. Prema tome, i džamije su institucije od op?eg interesa.
2. Pretpostavka da je haram imetak vlasništvo siromaha i nevoljnika a ne institucija op?eg interesa pa zbog toga nije dozvoljeno nikome osim njih da koristi takvu vrstu imovine.
3. Pretpostavka da haram imovina pripada u istoj mjeri i siromasima i nevoljnicima i institucijama op?eg interesa.
4. Pretpostavka da haram imetak nije sam po sebi prljav i ne?ist, tj. haram, nego da je on haram samo onome ko ga je stekao. Prema tome, ukoliko se on da siromahu, za njega ?e takav imetak biti halal a ne haram. Ista je stvar i kada se takva vrsta harama da za izgradnju džamije, to više ne?e biti haram imetak.
5. Pretpostavka da je haram imetak ne?ist imetak i zbog toga nije dozvoljeno koristiti ga za izgradnju džamije.
Dakle, na osnovu koje pretpostavke je mogu?e donijeti stav o izgradnji džamija od haram imetka? Po ovom pitanju islamski pravnici zastupaju dva mišljenja. Prvo mišljenje zastupaju ve?ina hanefijskih i neki šafijski pravnici i Ibn Rušd od malikijskih pravnika. Oni dozvoljavaju gradnju džamija haram imetkom ukoliko je njegov vlasnik nepoznat. Me?utim, ako je vlasnik haram imetka poznat, u tom slu?aju nije dozvoljeno njime graditi džamije, jer u ovakvom slu?aju je dužnost (vadžib) takav imetak vratiti njegovu vlasniku i nije dozvoljeno drugomga davati ma ko on bio.4

 

Haram imetak pripada siromasima i nevoljnicima
Dakle, u slu?aju da je vlasnik haram imetka nepoznat, dozvoljeno je od njega graditi džamije jer takav imetak pripada bejtul-malu, budžetu islamske države, koji preuzima na sebe da ga troši u op?e dobro i siromahe. A džamije su institucije od op?eg dobra. Protagonisti ovoga mišljenja svoj stav temelje na sljede?im dokazima:
1. Haram imetak ?iji je vlasnik nepoznat postaje vlasništvo siromaha, nevoljnika i institucija op?eg dobra o kome se brine budžet islamske države. Dakle, takva vrsta imetka je vlasništvo bejtul-mala kao i svaka druga imovina koja nema vlasnika. Bejtul-mal ne pita o izvoru takve vrste imovine a niti o na?inu na koji je ste?ena. Prema tome, kada takav imetak iza?e iz vlasništva onoga ko ga je stekao i u?e u vlasništvo bejtul-mala, on se više ne smatra zabranjenim. Nakon toga bejtul-mal uzima takvu imovinu i troši je u korisne stvari za islam i muslimane, poput škola, puteva, džamija, bolnica, mostova itd., ili ga dijeli siromasima i nevoljnicima.
2. Haram je šerijatska kategorija koja u ovom slu?aju poga?a onoga koji je stekao imetak na nelegalan na?in, dok se ona ne odnosi na sam imetak. Dakle, haram imetak je samo metafora putem koje se želi ukazati na opasnost ?ina kojeg radi vlasnik haram imetka i da ga se u isto vrijeme odvrati od stjecanja imetka na nelegalan na?in. Prema tome, pošto se haram odnosi samo na onoga koji ga je stekao a ne i na imetak, on se u tom slu?aju ograni?ava samo na njega i nemogu?e je da se transferira na drugog.
Drugo mišljenje zastupaju neki hanefijski pravnici5 i Ibn Kasim6 od malikijskih pravnika. Oni smatraju da nije dozvoljeno haram imetkom praviti džamije, jer takva vrsta imetka ?iji je vlasnik nepoznat prvenstveno i samo pripada siromasima i nevoljnicima, i zbog toga ga nije dozvoljeno trošiti u druge svrhe. Ibn Kasim, od malikijskih pravnika opet smatra da nije dozvoljeno klanjati u džamiji koja je sagra?ena od haram imetka. Asbag prenosi da je u Ibn Kasimovoj blizini bila džamija koja je sagra?ena od haram imetka i da on nije klanjao u njoj nego je išao u drugu koja mu je bila dalja.7
Svoj stav temelje na sljede?im dokazima:
1. Haram imetak je prljav imetak i nije dozvoljeno da se od njega prave džamije, jer džamije treba zaštititi od svake prljavštine i svakog harama.
2. Haram imetak pripada siromasima i nevoljnicima a ne institucijama od op?eg interesa i zbog toga takvu vrstu imovine nije dozvoljeno trošiti u op?e dobro kako se ne bi uzurpiralo njihovo pravo.

 

Odabrano mišljenje
Smatramo da je mišljenje koje ne dozvoljava gradnju džamija od haram imetka prihvatljivije i bliže šerijatskim pravilima i na?elima zbog sljede?ih razloga:
1. Džamije su Allahove i On ih je iz po?asti i njihove važnosti pripisao Sebi. „Allahove džamije održavaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji molitvu obavljaju i zekat daju i koji se nikoga osim Allaha ne boje; oni su, nadati se, na pravom putu.“ (Et-Tevbe, 18.) A ono što pripada Allahu treba da bude samo ?isto i lijepo, jer On takav i ne prihvata samo takve stvari. Haram imetak je prljav imetak, pa kako da se od ne?ega što je prljavo gradi što je ?isto?! Poznato je da su džahilijetski Arapi kada su gradili Kjabu pazili od kakvog ?e je imetka sagraditi. Ibn Hišam u svojoj Siri navodi da kada su Kurejšije odlu?ile da obnove Kjabu, da je Ebu Vehb, Poslanikov, a.s., daidža, uzeo kamen od Kjabe, potom ga vratio na mjesto i rekao: „Kurejševi?i, pravite je samo od vaše halal zarade (imetka) i nemojte u nju ugra?ivati imetak ste?en od prostitucije, kamate i na nepravedan na?in.“8
Prema tome, ako su Arapi u džahilijjetu pazili da ne sagrade Allahov hram haram imetkom, onda je to nama pre?e, jer nam je nare?eno da jedemo halal a zabranjeno da stje?emo i jedemo haram. Haram imetak neka ide za izgradnju dobrotvornih ustanova, poliklinika i drugih institucija od op?e koristi.
2. Allah je zabranio stjecanje imetka na nedozvoljen na?in, pa kada bi se dozvolila gradnja džamija haramom imetkom, u tom slu?aju bi to za takav imetak bila po?ast i dobro?instvo. Me?utim, op?epoznato je da zabranjene stvari ne mogu biti uzrok za to, nego samo za sankcije i osude. Zbog toga, džamije treba zaštiti od takvog imetka, kako se takvom imetku ne bi ukazivala po?ast i kako ne bi dobio po?asno mjesto.
3. Isto tako, nije ispravna tvrdnja da se haram odnosi samo na onoga koji ga sti?e a ne i na imetak, jer je Allah naredio Poslaniku, a.s., i vjernicima da ne dozvole idolopoklonicima ulazak ili približavanje mekasnkom hramu (Kjabi). Uzvišeni je rekao: O vjernici, mnogobošci su sama pogan, i neka više ne dolaze na hadždž ?asnom hramu poslije ovogodišnjeg hadždža. A ako se bojite oskudice, pa Allah ?e vas, ako ho?e, iz obilja Svoga imu?nim u?initi. – Allah zaista sva zna i mudar je. (Et-Tevbe, 28.) Po mišljenju ve?ine mufessira, u ovom ajetu se misli na apstraktnu (ideološku) a ne stvarnu ne?isto?u tijela i odje?e.9 Dakle, idolopoklonik je prljav u svojoj duši i prirodi a na tijelu i obliku, a haram imetak je prljav po na?inu sticanja i uzimanja a ne sam po sebi.
Ako se ipak desi da se haram imetak ponudi muslimanima bez ikakvog uvjeta, kao, naprimjer, da se mora iskoristiti za gradnju džamije ili mesdžida, u tom slu?aju ga je bolje uzeti nego ne uzeti, jer njegovo neuzimanje zna?i njegovo ostavljanje neprijateljima muslimana i u isto vrijeme to je zabrana muslimanima da se okoriste njime. Mnogo puta je objavljivano da kamate koje ne uzimaju neki muslimani na svoju ušte?evinu - odlaze Svjetskom udruženju crkava koji ga troše u borbi protiv muslimana i njihova odvra?anja od islama.
Ako se utvrdi ta ?injenica, onda je apsolutno vadžib da se takav imetak uzme, kao što je vadžib i da se klanja, jer je interes da se on uzme a šteta da se ne uzme. A op?epoznato je pravilo u slu?aju kada se po nekom pitanju na?u interesi i štete balansiranje i preferiranje manje štete za islam i muslimane. A kada se na?u dvije štete, onda se u obzir uzima ve?a a zanemaruje manja.
Uzimanje haram imetka je bez sumnje, šteta, ali njegovo korištenje od strane nemuslimana za borbu protiv muslimana i njihovo odvra?anje od vjere je ve?a šteta. A u slu?aju kada se ponudi muslimanima haram imetak uvjetovan da se njima napravi džamija ili mesdžid, bolje je takav imetak ne uzeti kako bi se zaštitile džamije i sa?uvale od svake haram marke. Allah opet najbolje zna.

< «		» >