Piše mr.Safet Kuduzovi?

Islam kao savršeni koncept življenja ure?uje ljudska društva na najidealniji na?in, od njihovih primarnih do sekundarnih potreba, pa, ?ak, u ljudskim o?ima i nebitnih stvari. Me?uljudski odnosi definirani su šerijatskim tekstovima i dužnost je svakog muslimana da postupa shodno na?elima koja nalaže naša vjera. U današnje vrijeme muslimanski ummet iskušan je "ulemom" koja daje fetve ukrašene lijepim mašnama koje odgovaraju ve?ini ljudi. ?esto se takve izjave pravdaju okruženjem, društvenim potrebama, neminovnostima, kulturom itd. Dakle, prema mišljenju ovih kvaziu?enjaka, šerijatska je nužnost i potreba udovoljiti ljudima, iako to rezultiralo nepokornoš?u Stvoritelju!

Rukovanje sa ženom strankinjom, u mnogim muslimanskim društvima, postalo je normalno i svako osu?ivanje u tom kontekstu predstavlja radikalnost u vjeri. Me?utim, istina se ne poznaje po ljudima, ve? ljudi po istini. Najžalosnije je vidjeti kako vjerski službenici ili "u?enjaci" koji slove kao autoriteti me?u ljudima krše ova na?ela da bi pokazali kako se islam uklapa u sve što odgovara ljudskim prohtjevima, i da elasti?nost islama, koju svakako ne možemo pore?i, gotovo da nema svojih granica. Ako pogledamo u hadise Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na?i ?emo jasne predaje koje zabranjuju rukovanje sa ženom strankinjom. A strankinjom se tretira svaka osoba koja ne potpada pod kategoriju stalnih zabrana za bra?nu vezu.

Dokazi o zabrani rukovanja sa strankinjom
1 . Uzvišeni Allah kaže: “I ne približavajte se nemoralu…” (Prijevod zna?enja El-Isra, 32.) Citirani ajet aludira na zabranu rukovanja sa ženama strankinjama. Naime, Uzvišeni Allah u ovome ajetu nije rekao: “Ne ?inite nemoral”, ve?: “I ne približavajte se nemoralu…”, a dodir strankinje nedvojbeno je put ka nemoralu.

2. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “...i ruka ?ini nemoral, a njezin je nemoral dodir.” (Muslim, 16/176/2657.)

3. Buharija i Muslim zabilježili su da je Aiša, radijallahu anha, izjavila: “Allaha mi, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nikada nije dodirnuo strankinju.”

4. Makal b. Jasir prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Da ti probodu glavu željeznim šilom, bolje ti je nego da dotakneš strankinju.” (Et-Taberani, 20/211-212/486, a imam El-Hejsemi tvrdi da su prenosioci ovog predanja pouzdani. Vidjeti: El-Medžmea, 4/326. Šejh El-Albani ovo predanje smatra dobrim. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 1/447/226)

5. Aklija bint Ubejd prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: “Ja ne doti?em ruke strankinja.” (Taberani, u djelu El-Evsat, 6/293/6229, sa ispravnim lancem prenosilaca, tvrdi šejh Albani, u djelu Sahihul-džamia, 2/1205/7177). U drugom, tako?er vjerodostojnom hadisu stoji: “Ja se ne rukujem sa ženama.” ( Vidjeti: Sahihul-džamia, 1/494/2513

Ibn Abdulberr u komentaru ove predaje kaže: “U ovome hadisu je dokaz da muškarac ne smije dota?i strankinju niti se sa njom rukovati.“ (Vidjeti: Et-Temhid, 12/243.)
Hafiz El-Iraki rekao je: “Ako se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pored svoje ?istote i nepogrešivosti u vjeri, nije rukovao sa ženama, drugi su pre?i da se ne rukuju.’’ (Vidjeti: Tarhut-tesrib, 7/43.)
Savremeni ekspert hadiskih znanosti šejh Nasiruddin el-Albani napominje: “Nema nijednog vjerodostojnog hadisa koji ukazuje da se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ikada rukovao sa strankinjama.” (Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 2/65.)

Mišljenja islamskih u?enjaka hanefijskog mezheba

1. Imam El-Serhasi (umro 490. god. po H.) kaže: "Nije mu halal (dozvoljeno) dodirivati njeno lice (tj. lice strankinje) niti njenu ruku (dlan)." (Vidjeti: El-Mebsut, 10/154.)

2. Imam Es-Semerkandi (umro 539. god. po H.) kaže: "Što se ti?e dodira, to je haram, bez obzila bio popra?en požudom ili ne." (Vidjeti: Tuhfetul-fukaha, 3/333.)

3. Poznati hanefijski pravnik El-Kasani (umro 587. god. po H.) zapisao je: “Ni u kom slu?aju nije dopušteno dodirnuti lice ili ruku strankinje.” (Vidjeti: Bedaius-sanaia, 4/297.)

4. Imam El-Merginani (umro 593. god. po H.) kaže: "Nije dopušteno dodirivati lice i šake strankinje, iako ne postojala opasnost od bu?enja strasti." (Vidjeti: El-Hidaje, 4/368.)

5. Imam Ebul-Fadl el-Mevsili (umro 683. god. po H.) kaže: "Nije mu dozvoljeno da ih dodiruje (lice i šake strankinje) iako bio siguran da ne?e do?i do bu?enja strasti." (Vidjeti: El-Ihtijar, 4/417.)

6. Imam Fahruddin ez-Zejlei (umro 743. god. po H.) kaže: "Nije dopušteno dodirivati lice i šake strankinje, iako ne postojala opasnost od bu?enja strasti." (Vidjeti: Tebjinul-hakaik, 6/40.)

7. Imam El-Haskefi (umro 1088. god. po H.) tvrdi: "Nije dozvoljeno (halal) dodirivati lice i šake strankinje, iako ne postojala bojazan od bu?enja strasti." (Vidjeti: Ed-Durrul-muhtar, 6/367.)

8. Imam Ibn Abidin (umro 1252. god. po H.) kaže: "Kao što muškarcu nije dozvoljeno da dodiruje njeno lice i šake, iako bio siguran da ne?e do?i do bu?enja strasti." (Vidjeti: Hašijetu Ibni Abidin, 2/97.)

Štaviše, neki hanefijski autoriteti smatrali su da je rukovanje sa zimmijom (sljedbenik Knjige koji islamskoj državi pla?a glavarinu) poku?eno. (Vidjeti: Ed-Durrul-muhtar, 6/412). Šta onda re?i za rukovanjem sa  ženom strankinjom!!!

Mnogi hanefijski u?enjaci napravili su razliku izme?u starih i mladih žena, pa su dozvolili rukovanje sa starijim ženama koje muškarac ne bi nikada poželio, niti bi one poželjele muškarca. Me?utim, ovaj uvjet nije osnovan ni Kur'anom, ni sunnetom, ni mišljenjem u?enjakâ iz odabranih stolje?a. Potom, jedna te ista žena bit ?e iskušenje mnogim muškarcima a ne?e pojedincima! Muškarac zna da mu je odre?ena žena iskušenje i da je probudila njegove strasti nakon što osjeti toplinu ili nježnost njene ruke, ne prije toga, pa kako onda ocijeniti da li je rukovanje u doti?noj situaciji dozvoljeno ili zabranjeno?!!! Tako bi ovaj uvjet bio više teoretske nego prakti?ne prirode.

Nema sumnje da je rukovanje sa mladom ženom ve?i grijeh nego rukovanje sa starijom osobom, ali u principu i jedan i drugi postupak su zabranjeni i podliježu hadisima koji nisu napravili razliku u tom pogledu, a Allah najbolje zna.

U?enjaci hanefijske pravne škole pozivaju se na postupak Ebu Bekra, radijallahu anhu, gdje navode da se ovaj ashab rukovao sa staricama. Tako?er navode predaju u kojoj stoji da je Abdullah b. Ez-Zubejr unajmio staricu koja ga je njegovala, dodirivala i ?istila njegovu kosu dok je bio bolestan. (Vidjeti: El-Ihtijar, 4/417, i Tebjinul-hakaik, 6/40)

Me?utim, ove predaje koje se pripisuju Ebu Bekru i Ibnuz-Zubejru nisu zabilježene u zbirkama hadisa niti im je poznat lanac prenosilaca.

Najpoznatiji hadiski stru?njak hanefijske pravne škole hafiz Džemaluddin ez-Zejlei (umro 762. god. po H.) nakon što je citirao ove dvije predaje, rekao je: "Garib" (tj. nemaju lanca prenosilaca, niti se tim kontekstom prenose u hadiskim zbirkama). (Vidjeti: Nasbur-raje, 4/240.)
Imam hafiz Ibn Hadžer el-Askalani (umro 852. god. po H.) nakon što je citirao ove predaje od Ebu Bekra i Ibnuz-Zubejra, rekao je: "Nisam ih uspio prona?i (u hadiskim zbirkama)." (Vidjeti: Ed-Diraje, 2/225.)

Možemo kategori?ki tvrditi da predanje koje ne mogu prona?i hafiz Ez-Zejlei i Ibn Hadžer ne vrijedi ni spomena. Ova ?injenica jasna je svakome ko iole poznaje stepen ovih u?enjaka u velikoj hadiskoj plejadi.

Islamski u?enjaci ostalih pravnih škola tako?er zabranjuju rukovanje sa ženama strankinjama. Imam Ahmed upitan je o rukovanju sa strankinjama pa je to žestoko osudio, ?ak i rukovanje preko odje?e.  (Vidjeti: El-Adabuš-šeraijje, 1/693.)

Kada tzv. "vehabije" dižu ruke u namazu, ili aminuju povišenim glasom, ili, ili... (dakle, kada ?ine ono što nije sunnet u hanefijskoj pravnoj školi), tada prave smutnju, nered, razdor i potiru mezheb. S druge strane, kada se izdaju fetve o dozvoli rukovanja sa ženama strankinjama (što je haram u hanefijskom mezhebu, bez ikakvih razilaženja), tada nije obaveza slijediti hanefijski (niti bilo koji drugi mezheb), ve? ono što odgovara ?ovjekovoj duši. Dakle, hanefijski mezheb nam služi kao podštapalica, a ne kao izvor našeg fikha. Pojedinci imaju pravo raditi suprotno hanefijskom mezhebu iako bila rije? o halalu i haramu, dok drugi nemaju pravo uraditi ?ak ni ono što oponira boljem i pre?em po hanefijskom mezhebu!!! Zbog ?ega dupli aršini i nepravda prema ljudima? Zar samo zato što se njihov fizi?ki izgled razlikuje od ''tradicionalnih'' muslimana?! Nijemi jezici kao da govore: Neka, tako im i treba, ko ih je tjerao da budu "vehabije".

minber.ba

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites