Subota, OCTOBER 05, 2024
tekstovi_logo

Kada je ro?en Isus/Isa, a. s.?


jeruzalemPo?etkom decembra kr?ani irom svijeta zapo?inju priprema za obiljeavanje jednog od svojih najve?ih blagdana, Boi?a. Prema katoli?kom kalendaru Boi? pada 25. decembra, dok pravoslavci ovaj vjerski praznik obiljeavaju 12 dana kasnije, 06. januara. No, da li je Isa, a.s., ro?en 25.decembra? Ako nije od kada i zato kr?ani obiljeavaju njegov ro?endan tog datuma? Odgovore na ova pitanja pokuat ?emo dati na osnovu glavnog izvora kr?anstva, Novog Zavjeta, a zatim ?emo, komparacije radi, konsultirati Kuran i vidjeti ta u njemu stoji o datumu ro?enja Isa, a.s.

KR?ANSKI KALENEDAR UTEMELJEN JE NA POGRENOM PRORA?UNU

Svi svjetski mediji nedavno su prenijeli citate iz nove knjige pape Benedikta XVI Isus Nazare?aninPri?a o djetinjstvu u koji papa tvrdi kako je kr?anski kalendar zasnovan na pogrenom prora?unu, te da je Isus ro?en nekoliko godina ranije nego to se do sada smatralo. Iako za ovaj rad godina ro?enja Isusa nije relevantna, jer se blagdan njegovog ro?enja ne obiljeava na osnovu ra?unanja godina, ve? na osnovu konkretnog dana u mjesecu, bitna je ?injenica da je vrhovni katoli?ki poglavar priznao pogreku u ra?unanju kalendara za koju nau?nici odavno znaju, to nas u kona?nici dovodi do pitanja da li ?e katoli?ka crkva u budu?nosti zatraiti da se koriguje savremeni kalendar, kao to je to u?inio papa Grgur XIII 1582. godine kada je izbrisao 10 dana iz postoje?eg, julijanskog kalendara?

ZVJEZDANA NO?, PASTIRI I NJIHOVA STADA

Nigdje se u ?etiri priznata Evan?elja ne spominje ta?an datum ro?enja Isusa Krista (Muslimani u Bosni i Hercegovini izbjegavaju govoriti rije? Krist, jer ih ta rije? asocira na krst. Me?utim, rije? Krist je gr?ki prijevod aramejske rije?i Meija, u zna?enju Pomazani. Kuran tako?er Isa, a.s., naziva Mesih ili Pomazani.). To je ?udno, pogotovo ako se ima u vidu ?injenica da dananji kr?ani datum njegovog ro?enja obiljeavaju kao jedan od najve?ih vjerskih blagdana. Me?utim u Evan?elju po Luki navodi se niz doga?aja iz vremena Isusovog ro?enja koji indirektno govore o priblinom datumu njegovog ro?enja. Luka o tome pripovijeda: Dogodilo se da je u one dane izala uredba od cara Augusta da bi se popisao sav svijet. To je bio prvi popis proveden kad je Kvirinje upravljao Sirijom. I svi su se ili upisati, svaki u svoj grad. Tada je i Josip, jer je bio iz doma i roda Davidova, iziao iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju, u Davidov grad koji se zove Betlehem, da se upie s Marijom, svojom zaru?enom enom, koja je bila trudna. Dogodilo se, dok su oni bili ondje, da su se joj navrili dani da rodi. I rodila je svojega prvoro?enog sina, te ga umotala u pelene i poloila u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u svratitu. A u tom istom kraju bili su pastiri, boravili su u polju i ?uvali no?nu strau nad svojim stadom. I gle, pristupio im je an?eo Gospodnji i slava ih je Gospodnja obasjala, te su se jako prestraili. A an?eo im je rekao: Ne bojte se, jer vam, evo, navje?ujem dobru vijest o velikoj radosti koja ?e sti?i k svakom narodu; jer vam se danas u gradu Davidovu rodio Spasitelj, koji je Krist, Gospodin. A ovo vam je znak: na?i ?ete novoro?en?e umotano u pelene gdje lei u jaslama. I odjednom se s an?elom pojavilo mnotvo vojske nebeske hvale?i Boga i govore?i:Slava Bogu na najvioj visini, a na zemlji mir, me?u ljudima dobra volja! I dogodilo se, ?im su an?eli otili od njih na nebo, da su pastiri rekli jedan drugomu: Hajdemo sad do Betlehema i pogledajmo to to se dogodilo, doga?aj koji nam je Gospodin obznanio. I doli su ure?i se, te nali Marju i Josipa i novoro?en?e gdje lei u jaslama. A kad su to vidjeli, razglasili su unaokolo tu besjedu to im je bila izre?ena o tom djetetu. I svi koji su to ?uli, divili su se zbog onoga to su im govorili pastiri. A Marja je ?uvala sve te rije?i i promiljala o njima u srcu svome. Zatim su se pastiri vratili slave?i i hvale?i Boga za sve to su ?uli i vidjeli, kako im je bilo re?eno. (Novi zavjet, Udruga Stablo ivota, ?akovec, 2010. god., Evan?elje po Luki, 2:1-2:20, str. 73-74.)

U tekstu je markirano nekoliko doga?aja koji impliciraju priblino vrijeme Isusovog ro?enja. To su:

1. Popis stanovnitva
2. Boravak ?obana u polju i njihovo bdijenje nad stokom no?u
3. Odlazak pastira u Betlehem i
4. Njihov povratak stadima iste no?i.

Dakle, u kojem godinjem dobu se u Palestini popisivalo stanovnitvo? Zato nije bilo mjesta u svratitu? Kada ?obani ?uvaju svoja stada u poljima? U kojem dijelu no?i je ro?en Isus, ako su ?obani uspjeli do?i u Betlehem, diviti se tek ro?enom Isusu i vratiti se svojim stadima u istoj no?i? Krenimo redom.

Popis stanovnitva na koji su Marija i Josip ili doga?ao se nakon jesenje etve kada su ljudi bili u mogu?nosti putovati u druge gradove, jer su bili slobodni od zemljoradni?kih poslova. Osim toga, u Judeji je bio obi?aj da se porez prikuplja tokom jesen kada dospiju plodovi na koje se davao porez, a radi kojeg se izme?u ostalog i popisivalo stanovnitvo.

?injenica da u svatitima nije bilo mjesta, pa su Josip i Marija morali na?i sklonite u staji ili nekom drugom, sli?nom mjestu, tako?er indicira da su Jerusalem, ali i Betlehem koji se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini bili pretrpani hodo?asnicima koji su doli na jesenji festival. Takvog okupljanja hodo?asnika u decembru nije bilo. (Fred R. Coulter, The Appointed Times of Jesus the Messiah, York Publishing Company, Hollister, California, 2012. godine, page. 7-8.)

O boravaku ?obana u polju i ?uvanju stada no?u ?uveni komentator Biblije Adam Klark kae: Oni su svoju stoku preko no?i ?uvali od zvijeri, poput vukova i lisica. Me?u idovima je bio obi?aj da poalju svoja stada ovaca u pustinju oko Pashe, a da ih ku?i vrate kada po?nu kie. Za vrijeme boravka na panjacima stada su neprestano, danju i no?u, ?uvali ?obani. Pasha se obijeava u prolje?e, a prve kie po?inju po?etkom mjeseca Marhevana, koji pada u naem oktobru i novembru, tako da su stada ovaca na ispai bila tokom cijelog ljeta. S obzirom da se pastiri u vrijeme ro?enja Isusa jo uvijek nisu bili vratili ku?i, argumentirano se moe pretpostaviti da oktobar nije bio po?eo, te da, shodno tome, na Gospodin nije ro?en 25. decembra kada nema stada ovaca u polju, niti je mogao biti ro?en kasnije od septembra, jer su stada tada jo uvijek no?ivala vani. Na osnovu ovih argumenta trebalo bi odustati od obiljeavanja ro?enja Isusa u decembru. Boravak stada ovaca na panjacima je hrnonoloka ?injenica koja u zna?ajnoj mjeri pojanjava sporne detalje u vezi s odre?ivanjem datuma Isusovog ro?enja. (Adam Clarke,Commentaryhttp://www.studylight.org/com/acc/view.cgi? book=lu&chapter=002, dostupno, 05.12.2012.)

Pripovijest s pasitrima osvjetljava jo jedan bitan detalj, a to je ta?no vrijeme ro?enja. Tradiconalno se vjeruje da je Isus ro?en u pono?, a vrijeme njegovo ro?enja slavi se na misi polno?ki. Me?utim, Luka navodi kako je an?eo Gospodnji prenio radosnu vijest o Isusovom ro?enju pastirima koji su odmah otili u Batlehem, osvjedo?ili se u istinitost rije?i an?ela, a zatim tu vijest razglasili uokolo. Poto su ljudi u Palestini u to doba rano ili na spavanje i bili su u postelji oko 9 ili 10 sati nave?er, opravdano se moe pretpostaviti da je Isus ro?en prije tog vremena. Jer, kome bi pastiri razglasili vijest o Isusovom ro?enju poslije pola no?i i danas, a pogotovo tada!?

Dakle, prema Novom zavjetu, odnosno Evan?elju po Luki, Isus je ro?en krajem ljeta ili po?etkom jeseni, najvjerovatnije u septembru. To je nepobitna ?injenica koju priznaju i kr?anski teolozi i u?eni komentatori Biblije. O tome se u posljednje vrijeme sve ?e?e govori, a vjetar i jedra istraivanjima u tom smjeru dao je i sam papa Benedikt XVI priznavi da je kr?anski kalendar ustanovljen na pogrenim prora?unima. Ostaje da se vidi da li ?e Katoli?ka crkva u budu?nosti smo?i snage, promijeniti raniju odluku o obiljeavanju Isusovog ro?endana u decembru i po?eti ga obiljeavati u vrijeme kada se stvarno desio.

SVJEE HURME I PITKA VODA

Nadnaravno ro?enje Isa, a.s., detaljno je opisano u Kuranu to omogu?uje komparativno promatranje ovog nesvakidanjeg doga?aja. One koji se rije?e ili nikako ne drue s Kuranom moda ?e se iznenaditi kada saznaju da u Kuranu jedna sura, ili poglavlje, nosi naziv po Isaovoj, a.s., majci hazreti Merjemi (Marija). Na po?etku tog kuranskog poglavlja govori se o dva ?udotvorna ro?enja: ro?enju hazreti Jahjaa, a.s., i ro?enju hazreti Isaa, a.s. Na osnovu ro?enja Jahjaa, a.s., ili Ivana, kr?anski u?enjaci su, uz gore navedene doga?aje, tako?er zaklju?ili da je Isus ro?en u ranu jesen, a ne u decembru. (O tome vidi: Fred R. Coulter, The Appointed Times, poglavlje Ro?enje Ivana Krstitelja prua klju? za utvr?ivanje Isusovog ro?endana, str. 9-12.) Moda je i to jedan od razloga zbog ?ega se ova dva ro?enja u Kuranu spominju jedno uz drugo. No, o ro?enju Jahjaa, a.s., nekom drugom prilikom. Pogledajmo sada ta Kuran kae o vremenu Isaovog, a.s., ro?enja: I ona (Merjema) zanese ibremenita se skloni daleko negdje. I poro?ajni bolovi prisilie je da do?e da stabla jedne palme. Kamo sre?e da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala! uzviknu ona. I melek je, koji je bio nie nje, zovnu: Ne alosti se, Gospodar tvoj je dao da nie tebe potok pote?e. Zatresi palmino stablo, posu?e po tebi datule svjee, pa jedi i pij i budi vesela! A ako vidi ?ovjeka kakva, ti reci: Ja sam se zavjetovala Milostivom da ?u utjeti, i danas ni s kim ne?u govoriti. (Prevod Kurana, preveo Besim Korkut, poglavlje Merjem, 22-26., str. 305.) U tekstu su oza?ena tri detalja koji mogu posluiti za odre?ivanje mjesta i vremena Isaovog, a.s., ro?enja.

1. Daleko mjesto na koje se hazreti Merjema sklonila da rodi Isaa, a.s., je Betlehem kako je to nedvosmisleno spomenuto u hadisu Allahovog Poslanika, a.s. Enes, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., govore?i o no?nom putovanju rekao: Dibril mi re?e: Si?i i obavi namaz! Klanjao sam tu gdje mi je rekao, a zatim me je upitao: Zna li gdje si klanjao? Klanjao si u Betlehemu, mjestu u kojem je ro?en Isa, sin Merjemin.(An-Nasai, Sunan, vol. 1, Darussalam, Rijad, 2007., hadis br. 451. str. 267.)

2. To to su je poro?ajni bolovi prisili da do?e do stabla jedne palme govori o tome kako hazreti Merjema za vrijeme poroda nije bila ni u ku?i, ni u svratitu, ve? vani to se slae s navodima iz Evan?elja po Luki. Poto krajem decembra u Palestini padaju hladne kie teko je pretpostaviti da bi ena pred porodom boravila vani, ili se pora?ala vani.

3. Klju?ni dio kuranskog teksta za utvr?ivanje vremena Isaovog, a.s., ro?enja je podrka meleka hazreti Merjemi. Naime, melek sugerie hazreti Merjemi da proterse stablo palme i da ?e joj pasti svjee datule. Datule u Palestini sazrijevaju u septembru. To je nepobitna i nezaobilazna ?injenica u odre?ivanju vremena Isaovog, a.s., ro?enja, a koja se tako?er slae s Evan?eljem po Luki.

Ako je, dakle, Isa, a.s., ro?en u septembru zato kr?ani njegov ro?endan obiljeavaju 25. decembra?

RA?ANJE BOGA SUNCA

U Svetom pismu se, kako smo gore vidjeli, nigdje ne spominje ta?an datum Isusovog ro?enja, niti postoje ikakve zabiljeke o tome da su prvi kr?ani datumu njegovog ro?enja pridavali nekakav zna?aj. Me?utim, razvojem kr?anstva, u geografskom smislu prelaskom granica Judeje, i religijskom smislu usvajanjem niza dogmi nepoznatih prvim kr?anima, Isusov ro?endan sve vie dobija na vanosti, tako da Boi? uskoro postaje drugi najvaniji kr?anski blagdan, odmah nakon Uskrsa. utnja Novog zavjeta o ta?nom vremenu Isusovog ro?enja uzrokovala je arolikost u obiljeavanju Boi?a. Adam Klark navodi da su razne sekte i kr?anski teolozi Isusov ro?endan smjestili gotovo u svaki mjesec u godini. (Adam Clarke, Commentary) Najvie se obiljeavao 06. januar kao datum Isusovog duhovnog (krtenje) i fizi?kog ro?enja. Prekretnica u odre?ivanja 25. decembra za Isusov ro?endan desila se prelaskom rimskog imperatora Konstantina na kr?anstvo. Tim ?inom kr?anstvo postaje slubena religija Carstva to je za posljedicu imalo masovno irenje nove vjere me?u obi?nim narodom. Istina, stanovnitvo je masovno prihvatilo kr?anstvo, ali se teko odricalo svojih uobi?ajenih paganskih svetkovina. Desilo se da kr?ani obiljeavaju predkr?anske svetkovine i blagdane. Sva nastojanja crkvenih otaca da sprije?e takvo ponaanje bila su bezuspjena. ?uveni antropolog George Frazer o tome kae: Nesavitljivi protestantizam prvih misionara i njihovi vatreni napadi na neznabotvo zamjenjeni su savitljivom politikom, lakom tolerancijom, irokogrudom ljubazno?u lukavih duhovnika, koji su jasno uvi?ali da je hri?anstvo moglo osvojiti svijet samo ako olabavi isuvie krute principe svog osniva?a, ako malo proiri isuvie uzana vrata koja su vodila spasenju.[1] Polovinom IV stolje?a na zahtjev jerusalemskog biskupa, rimski papa Julije I odredio je 25. decembar kao datum za obiljeavanje Isusovog ro?endana. Me?utim, uvo?enje 25. decembra nije ilo lako, jer je jerusalemska crkva sve do polovine VI stolje?a Isusov ro?endan obiljeavala 06. januara. Jermenska crkva nikada nije usvojila 25. decembra za Isusov ro?endan, ve? ga od po?etka i jo uvijek obiljeava 06. januara. Postavlja se pitanje ta je rukovodilo papu Julija I da odredi 25. decembar za Isusov ro?endan? Iako u pismu jerusalemskom biskupu spominje kako je do 25. decembra doao prora?unima na osnovu nekih doga?aja iz Novog zavjeta, razlozi su dublje prirode. Papa Julije I nastojao je proglaavanjem 25. decembra za Isusov ro?endan ukinuti me?u obi?nim ljudima duboko ukorjenjene paganske, predkr?anske obi?aje Saturnalija (17-24. decembra) i Brumalija (25. decembra). Crkveni oci su, pod uticajem mitrizma i manihejstva, poistovjetili Sina Boijeg s fizi?kim Suncem, pa je datum ja?anja novog Sunca 25. decembar (po julijanskom kalendaru kratkodnevnica pada 25. decembra) odre?en za Isusov ro?endan, tj., ro?endan duhovnog Sunca koje rastjeruje tmine paganstva i nevjere. Kr?ansko stanovnitvo Rima jedva je do?ekalo da nastavi sa svojim starim svetkovinama, uz neke, formalne izmjene. Me?utim, isto?ni kr?anski teolozi usprotivili su se takvoj odluci, a kr?ani Mezopotamije optuili su svoju zapadnu bra?u za idolatriju i oboavanje Sunca. Ipak, obiljeavanje blagdana Isusovog ro?enja 25. decembra postepeno je prihva?eno irom svijeta i u tolikoj mjeri se ukorijenilo u vjersku tradiciju kr?ana da protestanti iz XVI vijeka i kasnije nikada nisu uspjeli da ga potisnu. (The New Schaff-Herzog encyclopedia of religious knowledge, vol.3., str. 47-48).

BOI? KOD MUSLIMANA

Moda ?e se ovaj podnaslov mla?im ?itaocima u?initi ?udnim, me?utim, muslimani u Bosni i Hercegovni su donedavno odre?enim ritualnim radnjama i narodnim obi?ajima obiljeavali Boi?. Obiljeavanje Boi?a me?u muslimanima sastojalo se od apotropejskog (zatitni?kog) i slavljeni?kog dijela. Oba su bila zasnovana na praznovjerju kako se odre?enim ritualima u novoj godini moe obezbijediti rodnost polja i zatita od zlih duhova i demona. No? uo?i Boi?a doma?ica u hranu pomijea bijelog luka, a svi uku?ani se namau bijelim lukom, jer se vjerovalo da on titi od zlih duhova i demona.

Djeca su, pak, jedva ?ekala da do?e Boi?. Na Boi?no jutro dje?aci i djevoj?ice su rano ustajali, a zatim obilazila ku?e u komiluku gdje su dobijali prikladne darove. ?im u?e u ku?u dijete kraj ognja malo ugrije promrzle ru?ice, a zatim stane u ?oak gdje ?eka da doma?ica zavri poslove i donese u krilu penice, a u desnoj ruci raak (drveni tap na koji se motala pre?a). Sa penicom doma?ica posipa dijete po glavi, a s raakom ga njeno bode po tijelu. Kada se taj obred zavri djetetu se daruju hrana i odje?a. (Alija ?ati?, Boi? kod muslimana (Prozor u Bosni),Zbornik za narodni ivot i obi?aje Junih Slavena, knj. 26., 1928. godine, str. 379-380.) Sli?ni obi?aji me?u muslimanima u pojednim krajevima Bosne i Hercegovne o?uvali su se sve do polovine prolog vijeka, kada su razvojem pismenosti i prosvje?enosti postepeno ukinuti. Na alost, umjesto ovih obi?aja muslimani u Bosni i Hercegovni su po?eli ?initi jo gore. Uz muziku, igru, zabavu i ogromne koli?ine alkohola, po?eli su polovinom prolog vijeka proslavljati dolazak nove kr?anske kalendarske godine, a kr?anske svece (Sveti Nikola) usvojili su kao dio svoje tradicije.. Na taj na?in zapravo se jo jednom potvrdila bolna istinitost rije?i Allahovog Poslanika, a.s.,: Vi ?ete, doista, slijediti obi?aje onih prije vas, pedalj po pedalj, lakat po lakat, tako da, kad bi oni uli u guterovu rupu, vi biste ih i tamo slijedili. Ashabi rekoe: O Allahov Poslani?e, da li misli na idove i kr?ane? A na koga drugog!, odgovori Poslanik, a.s. (Sahihul-Buhari, Buharijeva zbirka hadisa 2, s arapskog preveli Hasan kapur , Visoki saudijski komitet za pomo? Bosni i Hercegvini, Sarajevo, 2008. godine hadis br. 3356. str. 1031.).

Moda je dolo vrijeme da iza?emo iz guterove rupe.

mr. Elvir Duranovi?

[1] Dejms Dord Frejzer, Zlatna grana, Ivanievi?, Beograd, 2003., godine, str. 361.

(akos.ba/rijaset.ba)



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

AKIDA

POSJETITE MINBER.BA

  • Istinski vjernik
    Piše: Mr. Osman Smajlović Apsolutna, potpuna i bespogovorna predanost objavi i pokornost Uzvišenom Allahu i Njegovom Poslaniku najočitija je osobina iskrenih mu’mina, vjernika. Uzvišeni Allah...
  • Kodeks lijepog ponašanja na sijelu i u društvu (2. dio)
    Od Ebu Abdullaha Selmana el-Farisija, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Čovjek koji se petkom okupa i očisti shodno...
  • Uzroci neispravnosti i bolesti srca
    Piše:  Adnan Fetić, prof.  Srce ima važnu, centralnu ulogu u pogledu čovjekovog duševnog života. U tekstu u prethodnom broju ukazali smo na veliku važnost srca...