BESPRIJEKORNO ORGANIZIRANI ZAKONI
Svjedoci smo savrenog djelovanja fizi?kih zakona prilikom stvaranja kada je maglina pod pritiskom formirala zvijezde. Zahvaljuju?i sili gravitacije, u plinovitom oblaku dolazi do sabijanja i stvaraju se zvijezde, ali na vrlo kontroliran na?in, tako da se zvijezde ne pretvaraju u crne rupe. ta je to to tako kontrolira silu gravitacije? Zar ta mjera, ta ravnotea otvoreno ne upu?uje na svjesnog Stvoritelja? Prirodni zakoni se odnose na cijeli svemir, pa tako i na formiranje zvijezda. Njihove ciljeve je odredio Stvoritelj jo prije stvaranja. Sila gravitacije nije svjesna ni inteligentna pa da moe samostalno prouzro?iti sva ova savrena ustrojstva. A kakva bi tek pometnja i nered vladali da Stvoritelj nije stvorio silu gravitacije, daje umjesto toga zvijezde, Mjesec i planete povezao debelim lancima kako bi ih odrao na okupu? Stvaranjem zakona sile gravitacije Stvoritelj je rijeio ovaj problem na najljepi mogu?i na?in.
Isaac Newton (1642-1724), je prvi ?ovjek koji je otkrio silu gravitacije i smatrao je prirodnim zakonom koji je Bog uspostavio u svemiru. Me?utim, ni on, a ni mnogi drugi fizi?ari nisu mogli znati da je svemir u po?etku bio u gasovitom stanju. To nije bilo poznato ni prije, ani hiljadu godina nakon objave Kur'ana...
Sunce koje nas grije, plave okeane, i muzi?ke note i ukusna jela Allah, d.., je stvorio od plinovitog oblaka.
Pa ko ho?e, pou?it ?ese. (80 - Abasa, 12)
SAVRENE ORBITE U SVEMIRU
Tako Mi neba punog paljivo sazdanih zvjezdanih puteva (orbita). (51- Az-Zariyat, 7)
Sintagma koju smo u ajetu preveli kao paljivo sazdani putevina arapskom glasi "zatul-hubuk". Ovim rije?ima se ozna?ava temeljita sigurnost, lijepo stvaranjeu vidu umjetni?kog djela.
Ushi?uju?a blistavost zvijezda i neuporediva slika neba od prve ljudske zajednice do danas privla?ili su panju ?ovjeka i ta savrena slika je snano utjecala na ljude. Brojne pjesme i literarni tekstovi iz povijesti dokaz su izuzetnog osje?aja ljepote koji je nebo izazivalo u ?ovjeku. Svakodnevni izlazak i zalazak Sunca, Mjese?eve faze i nebo posuto zvijezdama daju snaan osje?aj nepromjenjivosti svemira. Nemogu?e je golim okom shvatiti da je svemir ispunjen orbitama. Kada no?u pogledamo u nebo nepomi?nim nam izgledaju ?ak i zvijezde, koje se kre?u brzinom od nekoliko hiljada kilometara u minuti. ?injenica da se sve zvijezde i sva nebeska tijela u svemiru kre?u i da je, kako se to u ajetu isti?e, svemir ispunjen orbitama, postalo je jasno tek nakon otkri?a teleskopa i razvojem nauke.
Poznato je da se u svemiru nalazi preko 100 milijardi galaksija, a da se u svakoj galaksiji nalaze stotine miliona zvijezda, ve?ih ili manjih od Sunca. Nae Sunce je zvijezda srednje veli?ine. Te zvijezde u galaksijama imaju svoje planete poput Zemlje, a one, opet, imaju satelite poput Mjeseca. Sve to nastalo je cijepanjem samo jedne ta?ke. A sve ove zvijezde, planete, sateliti, nastali iz jedne ta?ke, i imaju svoje orbite.
Svoju neograni?enu silu i mo?, Allah, d.., pokazuje kroz Svoje stvaranje. Dok je, zapo?inju?i sve iz jedne veoma proste ta?ke, Allah, d.., pokazao da je umije?e u Njemu, a ne u ta?ki, stvaraju?i iz te ta?ke ogroman broj nebeskih tijela, On nam pokazuje neograni?enost Svoje mo?i, da Mu je u stvaranju sve lahko i da za Njega ne postoji pojam teko. Svako od ovih nebeskih tijela kre?e se u svojoj orbiti i izgled svemira svake sekunde se mijenja. Ova razlika, do koje dolazi irenjem svemira, u isto vrijeme nastaje i usljed kretanja svake zvijezde, planete i svakog satelita u svojoj orbiti. Svaki trenutak svemira je jedinstven, unikatan; svaki trenutak svake zvijezde razlikuje se od drugih trenutaka, a isto tako i svaki trenutak planeta i satelita...
DOKAZ NA OSNOVU KRETANJA
Kretanje koje postoji u svemiru tokom povijesti privla?ilo je panju niza mislilaca. Platon je rekao da izvor kretanja mora biti Bog i sma- trao je da svemirom upravlja Stvoritelj, koji je dobar i blagonaklon (milostiv). Aristotel je smatrao da Bog mora biti Prvi Pokreta?, koji je prvi uzrok i izvor kretanja u svemiru. Islamski u?enjak Farabi je, isto tako, zaklju?io da je Prvi Pokreta? izvor svega postoje?eg, da je sam nepromjenjljiv i da je On, Nepokrenuti Pokreta?, pokrenuo kretanje.
Filozofsko-religijski pokret iz Basre, Ihvani Safa (?ista bra?a), djelovao je u X stolje?u i iza sebe ostavio enciklopedijska djela. U tim djelima bavili su se i kretanjem u svemiru, isti?u?i da je od nastanka svemira iz ni?ega, u ustrojstvu i funkcionisanju svemira uvijek uo?ljivo kretanje i da je to, isto tako, dokaz postojanja Allaha, d.., kao Pokreta?a i Onoga koji rukovodi tim kretanjem. Veliki broj hri?anskih mislilaca, poput Tome Akvinskog, kretanje u svemiru smatraju dokazom postojanja Boga.
?injenica da kretanje u svemiru nije ograni?eno samo na na solarni sistem, ili na nekoliko zvijezda, nego je prisutno u cijelom svemiru, dokaz je neograni?enosti Allahove mo?i. Panja koju Kur'an posve?uje orbitama u svemiru tako?er je vrlo znakovita. Dok se sve galaksije kre?u na svoj na?in, dok zvijezde ovih galaksija idu svojom putanjom, planete se u svojim elipsastim orbitama kre?u oko zvijezda, a sateliti oko planeta. Da kretanje nije stvoreno kao neodvojivi dio materije, ne bismo, sjede?i u fotelji i ispijaju?i kafu, mogli gledati TV; ne bi bilo kafe, ni TV-a, ni Sunca, ni Zemlje, a ni nas. Kretanje zvijezda u svojim orbitama i postojanje kretanja planeta oko zvijezda omogu?ilo je postojanje nas i kafe koju pijemo naspram TV-a.
Postojanje pokreta, koji omogu?uju formiranje i nastanak neograni?enog broja rezultata, i opaanje savrenih, sistemati?nih i precizno ure?enih galaksija u pokretu, kao najve?ih makrojedinjenja svemira, i atoma, kao najmanjih mikrojedinjenja, poziv je da se razmisli o Boijoj mo?i i znanju.
Nesumnjivo, bit ?e onih koji ?e se ogluiti na ovaj poziv. Nakon 7. ajeta sure "Az-Zariyat", koji skre?e panju na orbite u svemiru, u 8. i 9. ajetu se na sljede?i na?in skre?e panja na kontradiktornost u rije?ima nevjernika i na njihovo okretanje le?a istini:
Vi govorite nejednako, od njega se odvra?a onaj za kog se znalo da ?ese odvratiti. (51- Az-Zariyat, 8-9)
Odlomak iz knjige "Kur'an nenadmani fenomen"
< « | » > |
---|