Abdullah b. Mubarek
Rekao je Ebu Usame: Ibn Mubarek je kod u?enjaka hadisa kao vo?a pravovjernih kod ljudi. Evzai je upitao nekog ?ovjeka: Da li si vidio Abdullaha b. Mubareka?, a on mu je odgovorio: Nisam. Da si ga vidio, bio bi presretan, re?e Evzai. Rekao je Ismail b. Ijja: Na Zemlji nema sli?nog Ibn Mubareku. Uzvieni Allah nije stvorio neku lijepu osobinu a da je nije podario Ibn Mubareku. Rekao je Sufjan: Volio bih da budem kao Ibn Mubarek godinu dana, ali ne mogu da budem kao on ni tri dana. U ?asnom Haremu sjedili su Sufjan i Fudajl, kada do?e Ibn Mubarek. Sufjan re?e: Ovo je naju?enija osoba na Istoku, a Fudajl re?e: On je naju?eniji na Istoku i na Zapadu i onome to je izme?u toga. Rekao je Sufjan b. Ujejna: Iz Horosana nije izaao sli?an Ibn Mubareku. Sli?no se prenosi i od Sellama b. Ebu Mutia. Rekao je Alija b. Ishak b. Ibrahim: Razmiljao sam o stanju ashaba i o stanju Abdullaha b. Mubareka, pa nisam naao nikakvu razliku osim to su se oni druili sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i to su sa njim ili u bitke. Imam Ahmed rekao je o Ibn Mubareku: Ne znam nikoga u njegovom vremenu da je vie stjecao znanje od njega. Rekao je Nuajm: Nisam vidio nijednu osobu da je pametnija i da vie ?ini ibadet od Ibn Mubareka.
Ovaj vrli tabiin bio je imam, ejhul-islam i predvodnik bogobojaznih u svom vremenu. Njegovo puno ime je Ebu Abdurrahman Abdullah b. Mubarek el-Hanzali el-Mervezi. Ro?en je 118. h. g., a putem traenja i stjecanja znanja zaputio se kada je imao dvadeset godina. Cijeli svoj ivot posvetio je traenju i stjecanju znanja, zatim borbi na Allahovom putu, a bavio se i trgovinom, od ?ijih je prihoda i zara?enog imetka pomagao muslimane.
Ibn Mubarek alim
? Ibn Mubarekov prijatelj Sahr kazuje da su jednog dana on i Ibn Mubarek, dok su jo bili djeca, proli pored ?ovjeka koji je drao govor. Kada je ovaj ?ovjek zavrio sa govorom, Ibn Mubarek je rekao: Zapamtio sam cijeli njegov govor, pa je po?eo da pri?a ono to je ?uo.
? Jednom prilikom Abdullah b. Mubarek doao je kod Hammada b. Zejda u kruok nau?ni skup. Kada je sjeo, prisutni rekoe Hammadu b. Zejdu: Zamoli Ebu Abdurrahmana, tj. Ibn Mubareka, da nam kae nekoliko hadisa. Hammad b. Zejd upita ga da im citira nekoliko hadisa, a on re?e: O Ebu Ismaile (Hammad b. Zejd), kako da citiram hadise u tvom prisustvu!? Ali, nakon to ga je Hammad zakleo da citira hadise, Abdullah b. Mubarek po?eo je da navodi sve hadise koje je ?uo od Hammada b. Zejda, iz potovanja prema u?itelju.
? Rekao je Jahja: Vidio sam samo estericu da govore u ime Allaha, a jedan od njih je Abdullah b. Mubarek.
? Ibn Medini je rekao: Znanje su sabrali dvojica: Ibn Mubarek i Jahja b. Mein.
? Jahja b. Mein, ?uvi jednog ?ovjeka kako govori da Ibn Mubarek nije imao veliko znanje, rekao je: Abdullah je bio pronicljiv, povjerljiv, u?en, prenosio je ispravne hadise, a broj knjiga iz kojih je govorio preao je dvadeset hiljada.
? Tako?er, Jahja b. Mein rekao je za njega: Bio je emirul-muminin u hadisu.
? Otac Abdullaha b. Mubareka rekao mu je: Ako ti na?em knjige, sve ?u ih zapaliti, na to mu on odgovori: Time nita ne?e posti?i. Sve je to u mojim prsima.
? Rekao je Abdullah b. Mubarek: Stjecao sam znanje kod ?etiri hiljade u?enjaka, a prenosio sam od njih hiljadu.
? Rekao je Abdullah b. Idris: Svaki hadis koji ne zna Ibn Mubarek, mi se od njega utje?emo.
? Alija b. Hasen b. ekik prenosi: Jedne hladne no?i izaao sam sa Ibn Mubarekom iz mesdida, te mi je spomenuo hadis, ili sam mu ja spomenuo hadis, pa smo tako ostali i ponavljali hadise sve dok nije doao mujezin da u?i ezan za sabah-namaz.
U?io je kod sljede?ih u?enjaka: Humejda et-Tavila, Hiama b. Urve, El-Amea, Ebu Burde, Jahje b. Seida el-Ensarija, Musaa b. Ukbe, Kehmesa, Evzaija, Ebu Hanife, Ibn Durejda, Mamera, Es-Sevrija, ube, Ibn Ebu Zibaa, Hammada b. Zejda, Hammada b. Seleme, Malika, Lejsa, Ismaila b. Ijjaa, Ibn Ujejne i drugih. Od njega su prenosili: Mamer, Es-Sevri, Bekijje, Ibn Vehb, Ibn Mehdi, El-Kattan, Ibn Mein, Ebu Bekr b. Ebu ejbe, Ebu Usama, Ahmed b. Menia, Alija b. Hudr i mnogi drugi.
Pobonjak
Kada bi sa prijateljima putovao iz Egipta u Mekku, tokom cijelog puta davao bi im hranu i pi?e, a on bi postio svaki dan. Jednom prilikom kada je Ibn Mubarek doao u ?asni Harem, uzeo je zemzem-vodu da se napije i rekao je: Allahu moj, pri?ao nam je Ibn Ebu Meval da je ?uo Muhammeda b. Menkedera kako kazuje da je ?uo od Dabira da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Voda zemzem je za ono zbog ?ega se pije, a ja je pijem zbog e?i na Sudnjem danu. (Imam Zehebi ovu je predaju ocijenio nitavnom.) Ebu Vehb spominje da je Ibn Mubarek proao pored ?ovjeka koji je bio slijep, te mu ovaj re?e: Zamoli Allaha da mi vrati vid! Ibn Mubarek je uputio dovu Allahu i ?ovjeku su odmah vratio vid. Navodi se da bi cijelu no? klanjao u?e?i suru Et-Tekasur, ne mogavi da je zavri. Kada je Ibn Mubarek upitan: ta je najbolje to je dato ?ovjeku?, rekao je: Pamet. A ta ako nema to?, upitali su. Onda lijep moral, odgovorio je. A ta ako nema ni to?, ponovo su ga upitali. Onda brat kojeg moe za savjet pitati, rekao je. A ta ako nema ni to?, opet su pitali. Onda duga utnja, odgovorio je. A ta ako nema ni to?, upitali su. Onda brza smrt, rekao je.
Dareljivost Abdullaha b. Mubareka
Kada bi krenuo na had, sa njim bi krenuli i neki stanovnici Merva. Tom prilikom od njih bi traio da mu dadnu sav novac i opskrbu koju su ponijeli, te bi to uzeo, stavio u kutiju i zatvorio katancem. Prvo bi se zaputili prema Bagdadu gdje bi im kupovao hranu i vodu, a zatim bi se uputili ka Medini gdje bi malo odsjeli. Jeli bi najbolju i najsla?u hranu. Potom bi ih u Medini upitao: A zato ne biste kupili neki poklon koji biste ponijeli svojim porodicama? Oni bi se sloili sa njegovim prijedlogom, a on bi im kupio sve to su traili. Kada bi doli u Mekku i obavili sve hadske obrede, upitao bi ih isto, te bi im kupio sve to su traili. Nakon toga, vratili bi se u Merv, a on bi cijelim putem kupovao hranu i pi?e i dijelio to saputnicima. Kada bi se nakon dugog puta odmorili, Ibn Mubarek bi ih sve pozvao u svoju ku?u na jelo. Nakon to bi se razveselili i jeli, iznio bi kutiju u kojoj je bio njihov novac i vratio bi svakoj osobi onoliko koliko mu je dala prije odlaska na put. Prenosi se da bi godinje troio na siromahe sto hiljada dirhema. Jednog dana doao mu je neki ?ovjek ale?i se da ima dug od sedam stotina dirhema i da ga mora vratiti. Abdullah b. Mubarek prihvatio je da mu vrati dug, te mu je dao sedam hiljada dirhema. Spominje se da je jedan mladi? dolazio kod Abdullaha b. Mubareka da ga slui i pri tome bi u?io hadis. Potom je Ibn Mubarek otputovao iz grada i kada se vratio, nije naao tog mladi?a. Pitao je za njega i obavijestili su ga da je uhapen i da je u zatvoru zbog duga koji je imao. Ibn Mubarek je upitao koliki je iznos njegovog duga i rekli su mu da je duan deset hiljada dirhema. Nave?er je Abdullah b. Mubarek otiao kod ?ovjeka kojem je ovaj mladi? bio duan i vratio mu ?itav dug, uz njegovo obe?anje da mladi?a sutra pusti iz zatvora, te da nikome ne kae ko je vratio dug. Kada je nakon toga Abdullah b. Mubarek sreo mladi?a, upitao ga je ko mu je vratio dug. Ovaj re?e da samo zna da je doao neki ?ovjek koji je za njega vratio dug. Kada je Abdullah b. Mubarek preselio, ?ovjek kome je vratio dug obavijestio je ostale kako je dug mladi?a vratio Ibn Mubarek. Upitan je Abdullah b. Mubarek zato mnogo imetka izdvaja na one koji trae znanje, pa je rekao: Traili su hadis zbog potrebe ljudi za znanjem, pa ako njih ne budemo potpomagali, nestat ?e znanja, a ako ih budemo pomagali, proirit ?e znanje ummetu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Prenosi Mensur b. Dinar da bi Abdullah b. Mubarek, tokom boravka u Bagdadu, svaki dan udjeljivao jedan dinar sadake. Ibn Mubarek je Ebu Bekr b. Ajjau poslao ?etiri hiljade dirhema da izmiri potrebe svoga naroda.
Hrabrost Ibn Mubareka
Abde b. Sulejman el-Mervezi kazuje da je sa Abdullahom b. Mubarekom bio u pohodu na Rimljane. Kada smo se pribliili neprijatelju i stali ispred njih, izaao je jedan rimski borac i pozvao na dvoboj. Izaao je jedan od nas i ubio tog neprijatelja. Potom je izaao drugi neprijatelj koji je isto ubijen. Zatim je doao sljede?i i on je bio ubijen. Kada je doao ?etvrti, borio se sa njim dok ga nije ubio. Potom su se ljudi primakli mjestu dvoboja, te se stvorila guva, a ja sam ugledao Ibn Mubareka kako rukavom prekriva lice da ga ne poznamo. Priao sam mu i otkrio rukav sa njegova lica i uvjerio sam se da je to on.
Riznica Abdullaha b. Mubareka
Ibn Mubarek je iza sebe ostavio jednu riznicu mudrih i korisnih izreka, od kojih ovom prilikom navodimo neke.
? Ako kod ?ovjeka prevladavaju dobra djela u odnosu na loa, onda se njegova loa djela ne?e spominjati. A ako kod ?ovjeka prevladavaju loa djela u odnosu na dobra, tada se dobra djela ne?e spominjati.
? ?udim se osobi koja ne stje?e znanje, kako ga dua moe podsticati da radi plemenita djela.
? Kada su Ibn Mubareka upitali: Zato kada obavi namaz ne ostane sjediti sa nama?, on je rekao: Sjedim sa ashabima i tabiinima, gledam u njihove knjige i predaje. ta ?u ja sa vama? Vi samo ogovarate ljude.
? Ko bude krt sa znanjem, bit ?e iskuan sa jednom od tri stvari: sa smr?u koja ?e uzeti njegovo znanje, ili sa zaboravom, ili sa pokorno?u vladaru.
? Bolje ti je da sjedi sa siromahom nego sa novotarom.
? Moda ?e malo djelo zbog nijjeta postati veliko, a moda ?e veliko djelo zbog nijjeta postati malo.
? Kada je upitan gdje se nalazi Gospodar, Ibn Mubarek je rekao: Na nebesima iznad Ara. Ne?emo re?i da je On sa nama, kao to kau dehmijje.
? Ne vidim kod klanja?a nita gore od samodopadljivosti.
? Ko bude potcjenjivao ulemu, propao mu je ahiret. Ko bude potcjenjivao vladare, propao mu je dunjaluk, a ko bude potcjenjivao prijatelje, propala mu je ?ast.
? Da nije zapisivanja znanja, ta bismo onda zapamtili!
Drugi o Ibn Mubareku
? Rekao je Abbas b. Musab: Objedinio je hadis, fikh, arapski jezik, hrabrost, trgovinu i ljubav.
? Rekao je Ebu Usame: Ibn Mubarek je kod u?enjaka hadisa kao vo?a pravovjernih kod ljudi.
? Evzai je upitao nekog ?ovjeka: Da li si vidio Abdullaha b. Mubareka?, a on mu je odgovorio: Nisam. Da si ga vidio, bio bi presretan, re?e Evzai.
? Rekao je Ismail b. Ijja: Na Zemlji nema sli?nog Ibn Mubareku. Uzvieni Allah nije stvorio neku lijepu osobinu a da je nije podario Ibn Mubareku.
? Rekao je Abdurrahman b. Mehdi: ?etverica su imami: Sufjan, Malik, Hammad b. Zejd i Ibn Mubarek.
? Tako?er, Abdurrahman b. Mehdi rekao je: Ne znam osobu u?eniju u hadisu od Sufjana, osobu boljeg razmiljanja od Malika, osobu skromnijeg ivota od ube i boljeg savjetodavca ummetu od Ibn Mubareka.
? Rekao je Sufjan: Volio bih da budem kao Ibn Mubarek godinu dana, ali ne mogu da budem kao on ni tri dana.
? U ?asnom Haremu sjedili su Sufjan i Fudajl, kada do?e Ibn Mubarek. Sufjan re?e: Ovo je naju?enija osoba na Istoku, a Fudajl re?e: On je naju?eniji na Istoku i na Zapadu i onome to je izme?u toga.
? Rekao je Sufjan b. Ujejna: Iz Horosana nije izaao sli?an Ibn Mubareku. Sli?no se prenosi i od Sellama b. Ebu Mutia.
? Rekao je Alija b. Ishak b. Ibrahim: Razmiljao sam o stanju ashaba i o stanju Abdullaha b. Mubareka, pa nisam naao nikakvu razliku osim to su se oni druili sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i to su sa njim ili u bitke.
? Imam Ahmed rekao je o Ibn Mubareku: Ne znam nikoga u njegovom vremenu da je vie stjecao znanje od njega.
? Rekao je Nuajm: Nisam vidio nijednu osobu da je pametnija i da vie ?ini ibadet od Ibn Mubareka.
Smrt Abdullaha b. Mubareka
Kada su vo?u pravovjernih Haruna obavijestili o smrti Ibn Mubareka, on je rekao: Preselio je predvodnik u?enjaka. Fudajl b. Ijad prenosi da je u snu vidio Ibn Mubareka i da ga je upitao: ta ti se desilo kada si sreo svog Gospodara?, a on je rekao: Oprostio mi je. Prenosi Nevfel da je usnio Abdullaha b. Mubareka kako mu govori: Oprostio mi je moj Gospodar zbog traenja hadisa. Dri se Kurana! Dri se Kurana! Abdullah b. Mubarek preselio je u ramazanu 181. h. g.
< « | » > |
---|