Kako su se ispravni prethodnici pripremali za smrt
Omer b. El-Hattab, radijallahu anhu, rekao je: Obra?unavajte svoje due prije negoli im bude obra?unavano! Vagajte svoja djela prije negoli budu vagana! Pripremite se za izlaganje pred Uzvienim Allahom!, a zatim bi u?io: Toga dana svi ?ete biti izloeni, nita vam se ne?e skriti! (El-Hakkah, 18)
Tako?er je rekao: Smirenost, polaganost, dobra je u svakoj stvari izuzev u pripremanju za ahiret!
Najbolji ljudi na zemlji obra?unavali su i pripremali svoje due za zadnje trenutke, pa kada su im nastupili, posluajte kako su ih podnosili:
Kada se pribliila smrt Muazu b. Debelu, radijallahu anhu, rekao je: Allahu moj, ja sam Te se doista bojao tokom svoga ivota, pa Ti se sada nadam! Allahu moj, Ti dobro zna da ja ne udim i ne alim za dunjalukom, zbog gradnji rije?nih korita i sa?enja sadnica, ve? alim za popodnevnom e?i dok sam postio, i alim za hladno?om u no?nim satima dok sam klanjao, i alim za mijeanjem s u?enim ljudima u halkama znanja.
Kada se smrt pribliila Bilalu b. Rebbahu, radijallahu anhu, njegova je supruga povikala: O, alosti naa!, a Bilal, radijallahu anhu, dodao je: Ne, ve? kaem: O dragosti moja! Sutra ?u sresti prijatelje, Muhammeda i njegove sljedbenike!
Pripovijeda se da je Harun er-Reid na samrti svojom rukom dotaknuo svoje pripremljene ?efine, pogledao u njih i rekao: Moj mi imetak nita ne?e koristiti! Snage je moje nestalo! (El-Hakkah, 2829)
Abdulmelika b. Mervana upitali su dok je leao na samrtnoj postelji: U kakvom se stanju nalazi? Kako se osje?a?, a on je odgovorio: Osje?am se upravo onako kako je i rekao Uzvieni Allah: A do?i ?ete Nam pojedina?no, onakvi kakve smo vas prvi put stvorili, napustivi dobra koja smo vam bili darovali. (El-Enam, 94)
Kako su se pripremali kada su na ovakav na?in do?ekivali i doivljavali smrt?!
Njihovo pripremanje za dan povratka Uzvienom Allahu nije se zadravalo samo na rije?ima koje su izlazile iz usta, a da nisu imala uporita i ?vrstih temelja u njihovim srcima! Naprotiv, sve svoje organe dobrovoljno su stavljali u pokornost Svevinjem Allahu, kao da je svaki od njih govorio: Pourio sam Tebi, Gospodaru, kako bi Ti bio zadovoljan! (Ta-ha, 84)
Oni nisu ostavili nijedno dobro a da se nisu takmi?ili u njemu i podsticali se na njegovo ?injenje, niti su ostavili ijedno zlo a da ga se nisu klonili i upozoravali na njega.
Sve su to ?inili odazivaju?i se rije?ima Uzvienog Allaha: I pourite ka oprostu svoga Gospodara i Dennetu ?ija su prostranstva poput nebesa i Zemlje, a koji je pripremljen za bogobojazne! (Ali Imran, 133)
I odazivali su se rije?ima svoga voljenog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: Iskoristi petero prije negoli ti sigurno do?e drugih petero: ivot prije smrti, zdravlje prije bolesti, slobodno vrijeme prije zauzetosti, mladost prije starosti i bogatstvo prije siromatva! (Hakim i Bejheki, a ejh Albani ocijenio ga je vjerodostojnim u Sahihul-damiu, 1077)
Iskreni su bili u svim svojim djelima jer su svojim srcima ?itali rije?i Uzvienog Allaha: A zar nije dug Allahu iskreno ispovijedati vjeru?! (Ez-Zumer, 3)
I ?itali su rije?i Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Uistinu, Allah ne?e primiti nijedno djelo osim ono koje se u?ini iskreno, kojim se trai Njegovo lice. (Nesai, 6/25. Albani ga je ocijenio dobrim u Silsiletis-sahiha, 52)
Nai ispravni prethodnici uvijek su davali prednost ahiretskim djelima nad svojim dunjalu?kim potrebama jer su bili ubije?eni u rije?i Uzvienog Allaha: Onome ko eli ovaj svijet, Mi mu brzo dajemo to ho?emo i kome ho?emo, ali ?emo mu poslije Dehennem pripremiti, u kome ?e se osramo?en i odba?en pe?i. A onaj ko eli onaj svijet i trudi se da ga zaslui, a vjernik je, trud ?e mu hvale vrijedan biti. (El-Isra, 1819)
Ponavljali su rije?i svoga voljenog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ?ija briga bude ahiret, Allah ?e mu dati bogatstvo u njegovom srcu, u?init ?e ga smirenim i dunjaluk ?e mu do?i ponizno. A ?ija briga bude dunjaluk, Allah ?e mu siromatvo dati pred njegovim o?ima, u?init ?e ga rastresenim i od dunjaluka mu ne?e do?i osim ono to mu je propisano! (Tirmizi, a ejh Albani ocijenio ga je vjerodostojnim u Sahihul-damiu, 6510)
Malik b. Dinar, rahimehullahu teala, rekao je: Ko zaprosi dunjaluk, neka zna da ?e dunjaluk traiti od njega kao vjen?ani dar njegovu vjeru u potpunosti, ne?e se zadovoljiti osim da uzme cijelu njegovu vjeru!
Pored svega toga, strahovali su za svoja djela, smatrali su da sa svojim djelima ne mogu iza?i i stati pred Uzvienog Allaha kada se postave pravedne terezije. Uzvieni je rekao: Mi ?emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti, pa se nikome krivo ne?e u?initi; ako neto bude teko koliko zrno goruice, Mi ?emo za to kazniti ili nagraditi. A dosta je to to ?emo Mi ra?une ispitivati. (El-Enbija, 47)
Kada bi neki od njih po?inio grijeh, pourio bi s pokajanjem i iskrenim povratkom Uzvienom Allahu, jer je Uzvieni rekao: I svi se Allahu pokajte, vjernici, da biste postigli ono to elite. (En-Nur, 31)
Upitan je Sufjan es-Sevri, rahimehullahu teala: Koji je znak iskrene tevbe?, pa je odgovorio: ?etiri su znaka: malobrojnost dunjaluka, preziranje due, mnogobrojno pribliavanje Allahu s pokornostima i smatranje toga sitnim i manjkavim.
Bojali su se rijaluka pretvaranja u djelima, i svega to bi im moglo unititi dobra djela. Znali bi skrivati svoja dobra djela od svoje bra?e muslimana, pa ?ak i od svoje supruge i svoje djece iz straha od pretvaranja.
Ibrahim et-Tejmi, rahimehullahu teala, govorio je: Iskren je onaj koji skriva svoja dobra djela kao to skriva i loa!
Strahovali su za svoju manjkavu zahvalnost Allahu na Njegovim blagodatima koje su nepobrojive, kako je i rekao Uzvieni: Ako biste brojali Allahove blagodati, nikada ih ne biste mogli pobrojati! (Ibrahim, 34)
Svi su se bojali loe zavrnice na dunjaluku, bojali su se za svoju smrt.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ?esto je u?io: O, Ti koji okre?e srca, u?vrsti moje srce u Svojoj vjeri! (Tirmizi i Hakim, a ejh Albani ocijenio ga je vjerodostojnim u Sahihul-damiu, 7987)
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Doista ?e ?ovjek ?initi djela stanovnika Denneta sve dok izme?u njega i Denneta ne bude koliko je lakat, pa ?e ga prete?i Knjiga i po?et ?e raditi djela stanovnika Vatre te ?e i u?i u nju! (Buhari i Muslim)
Ovo je samo nekoliko svijetlih primjera iz ivota naih prethodnika kako su se pripremali za smrt i susret sa svojim Gospodarom! Me?utim, kakvo je nae stanje? Da li se, koliko i kako mi pripremamo za smrt?
Mi nismo stvoreni radi igre i zabave, niti smo na ovome svijetu ostavljeni bez obaveza! Znajmo da sve nas ?eka Dan kada ?e nas Uzvieni Allah sakupiti pred Sobom da nam presudi! Istinski nesretnik je onaj koji toga Dana bude udaljen od Allahove milosti koja sve obuhvata, i udaljen od Allahovih denneta koji su prostrani koliko su prostrani nebesa i Zemlja!
?uvajmo se dobro da nae stanje ne bude nalik stanju ljudi koje opisuje plemeniti ashab Selman el-Farisi, radijallahu anhu, kada kae: Trojica me iznena?uju: onaj koji polae duge nade u dunjaluk, a smrt ga vreba svakog ?asa, i onaj koji je nemaran, a prema njemu se nije nemarno, i onaj koji se smije punih usta, a i sam ne zna je li Gospodar svih svjetova srdit na njega ili je zadovoljan njime!
Allah se smilovao svakome koji bude radio za ono to ga ?eka poslije smrti! Draga bra?o i potovane sestre, vi ste u mogu?nosti da ?inite ono to nisu naa bra?a i sestre koji su ve? nastanili kabure! Zato, iskoristite zdravlje i slobodno vrijeme prije negoli vam nastupi smrt kada kajanje nikome ne?e vrijediti! Kako se pripremati za smrt, za lijepu zavrnicu na dunjaluku?
< « | » > |
---|