�?itaj u ime svoga Gospodara!�

Za�to muslimani treba da ?itaju svakog dana?

Koliko dnevno ?itamo? Koliko dnevno prou?imo stranica Kur�ana? Koja je posljednja knjiga koju smo pro?itali? Odmah da razjasnimo: pod �?itanjem� se ovdje ne misli na FB poruke, uputstva za upotrebu tehni?ke opreme ili sastava na kutiji keksa. Misli se na knjige ili ?lanke �te�e� sadr�ine. Po�to na�a omladina, zbog zaokupiranosti tehni?kim dostignu?ima, ?esto zanemaruje ovu va�nu aktivnost, potrebno je da ih podsjetimo na velike koristi koje mogu dobiti od ?itanja knjiga. Krenimo redom:

?  ?itanje vje�ba mozak, trenira ga da redovno misli i promi�lja, donosi zaklju?ke i prima nove sadr�aje koje ?e ugraditi u ve? postoje?e. Aktivnost mozga mo�ete uporediti s aktivno�?u bilo kojeg mi�i?a � ako ne vje�bate i ne koristite ga, o?ekuje ga atrofija. Najta?nije bi rekli biolozi: funkcija poma�e optimalan rad organa. Ako vam je potreban va� organ kojim mislite, morate da ?itate. Ako mislite da vam ne treba, onda ni�ta.

?  ?itanje umanjuje stres. ?itanje je mo�da najbolji na?in da zaboravite poslovne obaveze, gust raspored za naredne dane, brige koje su neminovne. ?itanje je djelotvorna antistres terapija. Probajte i uvjerit ?ete se i sami. Sljede?i put kad budete nervozni, uzmite Kur�an i prou?ite nekoliko stranica, pa ?ete vidjeti kako problemi nestaju.

�to vi�e ?itate, vi�e je i rije?i kojima raspola�ete. �to vi�e rije?i koristite, imate vi�e samopouzdanja, lak�e i jednostavnije mo�ete da ka�ete �ta mislite i osje?ate, ljudi vas vi�e cijene, slu�aju i primje?uju. O napretku u poslovnom svijetu suvi�no je govoriti � dobar rje?nik daleko ?e vas odvesti.

?  �to vi�e ?itate, bolje pamtite. �to vi�e u?ite Kur�an napamet, sve vam je lak�e. Sli?na je situacija i s drugim knjigama. Da biste, recimo, pro?itali jedan historijski roman, morate da zapamtite imena likova, njihove osobine, �ivotne situacije, mjesta de�avanja. Mnogo puta se susre?ete s pojavama i predmetima za koje ranije niste ?uli. Toliko je toga �to treba zapamtiti da bi se do�lo do kraja samo jedne knjige. A, zamislite koliko toga zapamtite ako sedmi?no pro?itate barem jednu, pa puta 52 za godinu dana! Ovakvim treningom va� je mozak uvje�ban da pamti, pa ?e daleko lak�e pamtiti i spisak namirnica za kupovinu, a kamoli ne�to zahtjevnije.

?  ?itanje vas u?i da analizirate, kritizirate, upore?ujete, iznosite svoje mi�ljenje. Nije sve u memorisanju likova i doga?aja. Dok ?itate, sigurno razmi�ljate o vrijednosti toga �to ?itate, upore?ujete sa sli?nim, mo�da zapisujete sa strane dijelove vrijedne pa�nje. Pa, jo� kada s nekim razmjenjujete utiske o pro?itanoj knjizi, tek tada shvatite da vas ?itanje u?i da analizirate. �ta ima bolje za vijuge?

?  Pa�nja i koncentracija najbolje se vje�baju ?itanjem. Znate i sami da �to vi�e ?itate, vi�e vam se ?ita i sve vam je manje vremena i energije potrebno za �tivo. Danas su koncentracija i pa�nja u prili?no lo�em stanju � sve se radi u isto vrijeme (odgovaranje na e-mail, ?askanje sa drugima, provjera telefona...). A, dok ?itate? Vi ste u knjizi i ni na jednom drugom mjestu. To se zove pa�nja i koncentracija. Probajte da prije �kole u?ite Kur�an 15�20 minuta. Vidjet ?ete koliko ?ete u u?ionici imati bolji fokus.

?  �to vi�e ?itate, bolje ?ete pisati. Nije ovdje samo pitanje bogatijeg rje?nika. Ako mnogo ?itate, susre?ete se s isto toliko razli?itih stilova koje nesvjesno prihvatate i zatim pravite svoj stil, poseban, svojstven samo vama. Zar to nije jedna od odlika velikih pisaca?

(Nedim Boti?, prof.)

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites