Allahova, subhanehu ve te�ala, dobrota prema Svojim robovima ogleda se i u tome �to im je dao posebne dane za ?injenje pokornosti Njemu, posebne prilike u kojima ljudi uve?avaju svoja dobra djela, me?usobno se natje?u u njima i pribli�avaju se svome Gospodaru. Uistinu je sretan onaj koji iskoristi ove dane i ove prilike. Ovi blagoslovljeni dani, izme?u ostalih, jesu i prvih deset dana mjeseca zul-hid�d�eta. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je da su to najbolji dani u godini i podstaknuo je muslimane na ?injenje dobrih djela u njima. Svevi�nji Allah zakleo se ovim danima i samo ovo dovoljno je da uka�e na njihovu po?ast i ugled, jer Veliki i Uzvi�eni ne zaklinje se osim velikim i vrijednim.

Sve ovo podsti?e ?ovjeka da lijepo do?eka ove dane i da ih maksimalno iskoristi u ?injenju dobrih djela. Ovom prilikom ukratko ?emo se osvrnuti na do?ek i vrijednost ovih dana, vrijednosti dobrih djela u njima i na djela koja je preporu?eno ?initi u ovom vremenu. Allaha, subhanehu ve te�ala, molimo da nam pomogne da se okoristimo u ovim danima na na?in s kojim je On Svevi�nji zadovoljan.

Kako da do?ekamo deset dana zul-hid�d�eta

?  Iskreno pokajanje. Sve dane i prilike, op?enito, vjernik do?ekuje sa iskrenom tevbom i ?vrstom odlukom povratka Allahu, subhanehu ve te�ala. U iskrenom pokajanju i povratku nalazi se uspjeh za ?ovjeka i na dunjaluku i na ahiretu. Allah, subhanehu ve te�ala, rekao je: ��i svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste uspjeli!� (Prijevod zna?enja En-Nur, 31)

?  ?vrsta odluka o ispunjenju ovih dana dobrim djelima. Neophodno je da se svaki vjernik trudi da ove dane ispuni ?injenjem dobrih djela i izgovaranjem dobrih rije?i. Ko donese ?vrstu odluku za neko dobro, Allah, subhanehu ve te�ala, olak�a mu puteve do tog dobra. Ko Allaha pomogne, i Allah ?e njega pomo?i. Svevi�nji Allah rekao je: �One koji se budu zbog Nas borili, Mi ?emo sigurno putevima koji Nama vode uputiti.� (Prijevod zna?enja El-Ankebut, 69)

?  Udaljenost od grijeha. Kao �to se ?ovjek dobrim djelima pribli�ava Allahu, isto tako se lo�im djelima i grijesima udaljava od Allaha, subhanehu ve te�ala, i Njegove milosti. Stoga, ako vjernici �ele zaslu�iti oprost od grijeha i osloba?anje od Vatre, onda se trebaju ?uvati grijeha u ovim danima, ali i nakon njih.

Vrijednost deset dana zul-hid�d�eta

?  Svevi�nji Allah zaklinje se ovim danima: �Tako Mi zore i deset no?i!� (Prijevod zna?enja El-Fed�r, 1-2) Pod deset no?i, koje se spominju u ajetu, misli se na deset no?i zul-hid�d�eta, �to je mi�ljenje ve?ine komentatora Kur�ana, kako to navodi Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi.

?  To su poznati odre?eni dani u kojima je propisano veli?anje Allaha: ��i da bi u odre?enim danima, prilikom klanja kurbana kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali� (Prijevod zna?enja El-Had�d�, 28) Ve?ina islamskih u?enjaka smatra da su odre?eni dani deset dana zul-hid�d�eta.

?  Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posvjedo?io je da su to najbolji dani u godini. Od D�abira, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: �Najbolji dani na dunjaluku su deset dana.� Kada su ga upitali: �Zar im nije ravan ni izlazak u borbu na Allahovom putu?�, odgovorio je: �Nije im ravan ?ak ni izlazak u borbu na Allahovom putu, osim ako ?ovjek polo�i svoj �ivot na Allahovom putu.� (Hadis bilje�e El-Bezzar i Ibn Hibban, a �ejh Albani ocijenio ga je vjerodostojnim)

?  U ovim danima nalazi se dan Arefata, a to je dan velikog had�d�a, dan oprosta grijeha, osloba?anja od Vatre� Da se u deset dana zul-hid�d�eta ne nalazi nijedna druga blagodat osim ove, ona bi bila dovoljna.

? Jevmu-nahr, tj. dan Bajrama, koji je, po mi�ljenju jednog dijela u?enjaka, najbolji dan u godini, nalazi se u ovim danima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: �Najveli?anstveniji dan kod Allaha je Jevmun-nahr, a zatim Jevmul-karri (dan poslije Bajrama).� (Ebu Davud, 1502. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)  

?  Najvredniji ibadeti nalaze se u ovim danima. Hafiz Ibn Had�er navodi: �Ono �to se mo�e zaklju?iti kao razlog odlikovanja ovih dana nad drugima jeste �to su u njima prisutni najvredniji ibadeti: namaz, post, sadaka, had�d�, �to se ne mo�e na?i u drugim danima.� (Fethul-Bari, 5/137)

Vrijednost ?injenja dobrih djela u ovim danima

Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: �Nema dana u kojima je dobro djelo dra�e Allahu od ovih dana�� tj. deset dana zul-hid�d�eta. Ashabi su upitali su: �Allahov Poslani?e, zar ni borba na Allahovom putu?!� On je odgovorio: �?ak ni borba na Allahovom putu, osim u slu?aju kada ?ovjek iza?e u borbu zala�u?i svoj �ivot i imetak i ni�ta od toga ne vrati .� (Ebu Davud, 2082, Et-Tirmizi, 688, Ibn Mad�a, 1717. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)

Od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: �Bio sam kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa sam mu spomenuo dobra djela, a on je rekao: �Nema dana u kojima je dobro djelo bolje od ovih deset dana.� Prisutni su upitali: �Allahov Poslani?e, zar ni borba na Allahovom putu?!� On je tada donio tekbir i rekao: �Ni borba, osim ?ovjeka koji iza?e u borbu zala�u?i svoj �ivot i imetak, pa ispusti u njoj du�u.�� (Ahmed, 6272. Albani je lanac prenosilaca ocijenio dobrim)

Ova dva hadisa ukazuju da u toku ovih deset dana zul-hid�d�eta svako dobro djelo dra�e Allahu, subhanehu ve te�ala, od istog djela koje se u?ini u nekim drugim danima. Ukoliko je neko djelo najdra�e Allahu, onda je i najvrednije kod Njega. Hadisi, tako?er, ukazuju da je vjernik koji ?ini dobra djela u ovim danima bolji od borca na Allahovom putu koji se vrati iz borbe sa svojim imetkom i da se dobra djela u ovim danima zul-hid�d�eta uve?avaju bez izuzetka.

Na�i ispravni prethodnici, kako ka�e Ebu Osman el-Hindi, posebno su vrednovali tri tre?ine: zadnju tre?inu ramazana, prvu tre?inu zul-hid�d�eta i prvu tre?inu mjeseca muharrema.

Dobra djela koja se preporu?uju u prvih deset dana zul-hid�d�eta

Najbolja djela u ovim danima jesu had�d� i �umra.. Kome Allah, subhanehu ve te�ala, olak�a da u ovim danima obavi had�d� ili �umru, nagrada mu je ili D�ennet ili opra�tanje grijeha. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ��Umra do �umre razlog je za opra�tanje grijeha koji se po?ine izme?u njih, a za had�d� mebrur nema druge nagrade osim D�enneta.� (Muttefekun alejhi. El-Buhari, 1650, i Muslim, 2403) Had�d� mebrur jeste had�d� koji se obavi na na?in kako ga je obavljao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bez ?injenja grijeha, rijaluka, ru�nih rije?i i sl.

U ovim danima jedno od posebno vrijednih djela jeste post, jer Allah, subhanehu ve te�ala, posebno nagra?uje za ovaj ibadet. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao je na post devetog zul-hid�d�eta, tj. na dan Arefata, govore?i: �Ukoliko ?ovjek posti dan Arefata, nadam se, da ?e mu Allah oprostiti godinu dana grijeha prije njega i godinu poslije njega.� (Muslim, 1976)

Jedno od najvrednijih djela u ovim danima svakako je namaz. Stoga je muslimanu preporu?eno da namaze obavlja u d�ematu s drugim muslimanima i da mnogo u ovim danima klanja nafila, jer su nafile djela koja najvi�e pribli�avaju Allahu, subhanehu ve te�ala. Uzvi�eni Allah u hadisi-kudsijju ka�e: �Moj rob ne?e prestati da Mi se pribli�ava nafilama sve dok ga ne zavolim�� (El-Buhari, 6021)

Dono�enje tekbira, tahmida, tehlila i op?enito, ?injenje zikra preporu?eno je u ovim danima. Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: �Nema vrednijih dana kod Allaha niti dana u kojima je dobro djelo dra�e Allahu od ovih deset dana, pa pove?ajte u njima tehlil (izgovaranje la ilahe illallah), tekbir (izgovaranje Allahu ekber) i tahmid (izgovaranje elhamdulillah).� (Ahmed, 5189 i 5879)

Po�eljno je da vjernik prilikom dono�enja tekbira podigne svoj glas i da se pazi zajedni?kog dono�enja i izgovaranja tekbira, ili pjevu�e?i melodi?no ili dodavanjem jo� nekih drugih zikrova, jer se takvo ne�to ne prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti od ispravnih prethodnika, ve? je sunnet da svako za sebe donosi tekbire. Postoje dva na?ina izgovaranja tekbira: prva, �Allahu ekber, Allahu ekber, La ilahe illallahu vallahu ekber, Allahu ekber, ve lillahil-hamd�; i druga, �Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekberu kebira�. (Abdurrezzak u Musannefu i Ibn Had�er u Fethu)

U ovim danima po�eljno je da vjernik mnogo udjeljuje sadaku. Allah, subhanehu ve te�ala, podsti?e na udjeljivanje sadake rije?ima: �O vjernici, udijelite dio od onoga ?ime vas Mi darujemo, prije nego �to do?e Dan kada ne?e biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredni�tva! A nevjernici sami sebi ?ine nepravdu.� (Prijevod zna?enja El-Bekara, 254) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: �Sadaka ne?e umanjiti imetak.� (Muslim, 4689, Et-Tirmizi, 1952, Ahmed, 6908 i 8647)