U zapadnja?kom dru�tvu je u nekoliko zadnjih desetlje?a postalo iznimno popularno proslavljanje Halloweena ili No?i vje�tica. Radi se o no?i posljednjeg dana mjeseca oktobra (31.10), i uo?i katoli?kog praznika Svih svetih koji se proslavlja 1. novembra. Ime Halloween je zapravo skra?enica od All Hallow's Eve ili Hallow Eve.

Ova se no? tradicionalno obilje�ava u SAD-u, Kanadi, Irskoj, Australiji, Novom Zelandu i Portoriku. Odatle se je (prije svega zahvalju?i jakoj propagandi ameri?kih medija) pro�irila diljem svijeta, pa se tako odnedavno proslavlja i u BiH-a i susjednim zemljama.

Na�alost, mnogi ljudi ovu no? do�ivljavaju samo kao bezazlenu zabavu, te na�alost nisu svjesni njene opasne okultne i paganske poruke. Porijeklo, simboli, dana�nji vid proslave, kostimi i maske, pa ?ak i sama hrana u No?i vje�tica, su direktno vezani za okultne obi?aje starih Kelta, obilje�enih �irkom, praznovjerjem i prizivanjem zlih duhova (d�inna).

Veza praznika Svih svetih i paganskih (mu�ri?kih) obi?aja

Mali broj ljudi zna da su brojni kr�?anski praznici direktno preuzeti iz paganskih obi?aja (�to priznaju i objektivni histori?ari ove religije). Uzrok tome mo�emo potra�iti u pojavi da se ljudi nisu �eljeli 'prekrstiti', osim ako ne bi dobili pravo da nastave obilje�avati svoje najva�nije obredne ceremonije, prepune praznovjerja, �irka i crne magije.

�irenje kr�?anstva je tako dovelo do asimilacije brojnih neznabo�a?kih obi?aja me?u kr�?ansko u?enje i njihovo prikrivanje brojnim tzv. 'kr�?anskim' praznicima. U biti se radilo samo o poku�aju pridobijanja neznabo�a?kih naroda i plemena, te se na tom polju nisu birala sredstva.

Stoga, mo�emo re?i da je primjer No?i vje�tica i praznika Svih svetih sli?an primjeru Uskrsa, Bo�i?a i drugih kr�?anskih praznika ?iji datumi i simbolika vode porijeklo upravo iz � paganizma i mu�ri?kih obi?aja pro�lih naroda, a ne u izvornom u?enju Isaa, alejhi-s-selam, niti njegovih apostola (havarijjuna).

Blagdan Svih svetih (Sisveti ili Sisvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) je svetkovina u Rimokatoli?koj crkvi, a njome se slave svi kr�?anski sveci, kako oni koji su ve? kanonizirani, tako i oni koji to jo� nisu. Spomen kr�?anskih mu?enika, zajedni?ki razli?itim crkvama, po?eo se slaviti od 4. stolje?a.

Ono �to je ovdje bitno ista?i jeste da su se po crkvenom kalendaru, Svi sveti slavili 13.05., sve do 835. kada je papa Grgur III. (731. - 741.) na zahtjev irskih monaha premjestio ovaj praznik na 1. novembar kako bi se 'poklopio' s drevnim keltskim praznikom Samhain koji je ozna?avao Novu godinu.

U vrijeme Karla Velikog blagdan Svih svetih je ve? bio izuzetno pro�iren, a kralj Luj Pobo�ni proglasio ga je 835. kanonskim blagdanom. Proglas o tome izdan je 'na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa'.

Druidi i No? Vje�tica

Histori?ari se generalno sla�u da No? vje�tica vodi porijeklo od jednog posebnog dana koji su slavili drevni Druidi. Druidi su bili edukovana ili sve�teni?ka kasta drevne keltske religije. Sami Kelti su bili prvi arijski narod koji je iz Azije naselio prostore Europe. Kelti su nastanjivali sjevernu Francusku, Veliku Britaniju i Irsku. Vjerovali su u okultno, praktikovali crnu magiju, obo�avali prirodu, i pridavali joj nadprirodne, animisti?ke kvalitete. Pojedinim su drve?ima i biljkama, poput hrasta i imele, pridavali veliki duhovni zna?aj.

U stvarnosti, postoje velike sli?nosti izme?u druidizma i dana�njeg hinduizma, kao i samih Kelta i Indijaca po pitanju jezika i kulture. Keltska religija, predvo?ena druidima, je vjerovala u razli?ita prirodna 'bo�anstva' i njegovala sli?ne ceremonije i obrede sli?ne hinduisti?kim. Naprimjer, indijska paganska bo�anstva Siva Pasupati (Bog �ivotinja) and Savitr (Big Sunca) su sli?ni keltskim 'bogovima' Cernunnosu, rogatom 'bo�anstvu' koje sjedi u yoga polo�aju, i Lugu ili Lugus. Poput dana�njeg hinduizma , i druidi su vjerovali u reinkarnaciju, i transmigraciju du�a, tj. vjerovanju da se ljudi mogu u drugom �ivotu preobratiti u �ivotinjski oblik.

Praznik Samhaina i No? vje�tica

Kao �to smo istakli, po crkvenom kalendaru je papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio praznik Svih svetih na 1. novembar kako bi se 'poklopio' s drevnim keltskim praznikom Samhain. O ?emu se tu radi? Samhain je bio najva�niji bog keltskih plemena, bog Sunca, i gospodar Smrti. Bukvalan prijevod njegova imena sa staro-irskog jezika je �kraj ljeta�.Kelti su slavili 1. Novembar (dana�nje Sisvete) kao po?etak nove godine, a proslava je bila posve?ena upravo Samhainu.

Budu?i da je smje�ten izme?u jesenjeg ekvinocija i zimskog solisticija, Samhain je postao va�an praznik iz vi�e razloga � vje�ticama je predstavljao novu godinu, najavljivao prve dane zime i dan kada vile hodaju zemljom i poma�u pripremi zimnice. Stari Kelti, Egip?ani i Meksikanci su ovaj dan slavili kao Dan mrtvih, a slavljen je i kao praznik reinkarnacije � pokazivao je nedostatak Sunca (bo�anstva) i najavljivao njegovo skoro reinkarniranje za vrijeme zimskog solisticija. U astrologiji, praznik Samhain ozna?ava izdizanje Plejada.

Sa dolaskom Rimljana, praznik dobija stalni datum, a prema novom vjerovanju Samhain, crni bog lova, biva identificiran sa Plutonom, rimskim bogom podzemlja. Vjerovalo se da on svake godine na No? mrtvih (31.10) preuzima vlast nad svijetom ubiv�i srnda?a, boga Sunca, a boginju vegetacije (Persefonu), odvodi u podzemlje, gdje ona do prolje?a bdije nad miruju?im sjemenkama, usnulim �ivotinjama i du�ama mrtvih. U toj no?i su se simboli?no gasile sve vatre u ognji�tima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih ku?a ostavljali hranu, a drugi su ostavljali izdubljene repe, cvekle ili krompir sa upaljenom svije?om kako bi se grije�ne du�e upla�ile, a dobre na�le put ku?i.  Samhain se smatra i za vrlo mo?nu no? za sve magijske obrede � tarot, proricanja budu?nosti, seksualne magije, itd.

Nekoliko dana prije No?i vje�tica, mladi bi dje?aci obilazili kom�iluk, mole?i za materijal kojim bi pravili velike loma?e, za koje se vjerovalo da tjeraju zle duhove, te podmla?uju i vra?aju �ivot Suncu. Sve do novijih vremena, takve su loma?e �koti nazivali Samhnagan, evociraju?i uspomenu na drevni keltski festival.

Vjerovalo se da se na No? vje�tica zli duhovi poigravaju s ljudima i dovode do paranormalnih pojava. Kao dio proslave, ljudi bi se obla?ili u groteskne i zastra�uju?e likove i plesali oko loma?a, ?esto se puta pretvaraju?i da ih progone zli duhovi. Tako?e, dono�ena je hrana kako bi se duhovi ili du�e umrlih koje je Samhain oslobodio osje?ale dobrodo�lim.

Po�to je praznik Samhain ozna?avao i po?etak nove godine, va�an dio ovog praznika je ?inilo proricanje sudbine i magijske rituale. Tako su, recimo, Druidi vjerovali da odre?eni oblici vo?a i povr?a mogu pomo?i da se predvidi budu?nost. U istu su svrhu prino�ene ?ak i ljudske svrhe, s cilje udobrovoljavanja zlim duhovima. Nakon �to su Rimljani zauzeli Britaniju, neki od njihovih obi?aja su dodani druidskoj tradiciji, dok je prino�enje ljudskih �rtava zabranjeno.

Kod Druida je No? vje�tica bila � no? straha. Naime, oni su obo�avali zle duhove (d�inne) do te mjere da su strahovali od njihove kazne ukoliko ih ne bi zadovoljili. Ukoliko u toku obrednih rituala No?i vje�tica duhovi ne bi bili zadovoljeni, vjerovali su da ?e snositi te�ke posljedice.

Obi?aji i simboli No?i vje�tica

Izdubljena bundeva (Jack O'Lantern)

Kada pomislimo na No? vje�tica, odmah pomislimo i na izdubljenu bundevu. Obi?aj dubljenja bundeva zasniva se na irskoj legendi o kova?u Jacku, poznatom po njegovoj domi�ljatosti ali i �krtosti. Jedna od pri?a govori kako je prevario �ejtana tako �to mu je ponudio du�u u zamjenu za pi?e i nakon �to se �ejtan pretvorio u nov?i? kako bi platio pi?e, Jack ga je brzo stavio u d�ep u kojem je bio krst, zbog kojeg se vrag vi�e nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon �to je Jacku obe?ao da ne?e tra�iti njegovu du�u jo� deset godina, Jack ga je izvadio iz d�epa. Nakon deset godina opet je prevario �ejtana tako �to ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla, a na kori stabla je brzo nacrtao krst, tako da ga �ejtan ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen u Raj zbog svog grije�nog �ivota, a na vratima Pakla do?ekao ga je �ejtan i poslao natrag u mrak, a da ga se rje�i dao mu je �eravicu.

Jack je u d�epu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju �eravicu i otada Jack, koji nikada nije prona�ao put ku?i, luta mrakom nose?i izdubljenu repu u ruci. S vremenom je bundeva zamijenila repu, a Jack O'Lantern (Jack Fenjer) je postao simbol du�e koja je prokleta i koja luta izme?u svjetova, ali i simbol No?i vje�tica.

Obi?aj 'smicalica ili ?a�?enje' (Trick-or-treat)

Obi?aj, da preru�eni dje?aci i djevoj?ice, obilaze ku?e i tom prilikom izgovaraju ?uvenu frazu: �Trick-or-treat� (U zna?enju: ili ?ete nas po?astiti slatki�ima, ili ?emo vam se mi s vama 'neslano' poigrati) vodi porijeklo od vi�e drevnih paganskih rituala. Jedan od njih je da su vje�tice morale krasti 'materijale' potrebna za vrad�bine, a ve? smo naveli da su uo?i No?i vje�tica, mladi dje?aci obilazili kom�iluk, mole?i za materijal kojim bi pravili velike loma?e, za koje se vjerovalo da tjeraju zle duhove, te podmla?uju i vra?aju �ivot Suncu. Ovaj obi?aj ima upori�te i u katoli?kom vjerovanju u ?istili�te, tj. proces iskupljenja i pro?i�?enja nakon kojeg dolazi oprost.

Tako?e, ovaj se obi?aj vezuje za duhove mrtvih u paganskoj i katoli?koj historiji. Druidi su imali obi?aj da duhove koji su naseljavali ljudske ku?e do?ekaju s bogatom trpezom, na taj na?in poku�av�i da se spasu njihovog uznemiravanja. Na kraju gozbe su maskirani seljani glumili duhove umrlih, i u ceremoniji ih ispra?ali do izlaza iz sela.

Kao �to smo ve? naveli, za No? vje�tica se vjerovalo da je to no? u kojoj zli i nesta�ni duhovi slobodno lutaju. Oni bi se poigravali s ljudima, pa su se ljudi od nih skrivali ili ih poku�ali otjerati, obla?e?i razne kostime. U Irskoj su ljudi vjerovali da duhovi slobodno lutaju na No? vje�tica. Palili bi svije?e ili lampe kako bi ih otjerali, a ako bi morali i?i vani obla?ili bi kostime i maske kako bi se sa?uvali njihovog zla.

Zna?enje maski i kostima u No?i vje�tica

Pored ve? spomenutih razloga, maske i kostimi za No? vje�tica su no�eni s ciljem prikrivanja prisustva paganskim festivalima ili da bi se promjenom odje?e olak�ala komunikacija s svijetom zlih duhova ( sli?no kao u tradicionalnom �amanizmu i drugim oblicima animizma (vjerovaju u bogove u �ivotinjskom obliku).

Tako?e, nosilac kostima ga je mogao iskoristiti kako bi privukao i 'upio' mo? �ivotinje koju predstavlja ta maska ili kostim. Prema ovom tuma?enju, kostimi u No?i vje�tica vode porijeklo od u?esnika u druidskim povorkama i ceremonijama, koji su nosili �ivotinjske glave i ko�e kako bi 'upili' njihovu snagu.

Na ovaj su na?in nastale i dana�nje tradicionalne crkvene povorke, potom 'ma�kare' ili 'poklade'. Naime, u srednjem su vijeku katoli?ke crkve imale obi?aj da na dan Svih Svetih izla�u svoje relikvije. Siroma�nije crkve nisu imale dovoljno sredstava da kupe relikvije i tako su do�li na ideju procesija u kojima bi se �upljani obla?ili u odore svetaca za�titnika, an?ela (meleka)  i vragova (�ejtana).

Vo?e i povr?e u No?i vje�tica

Proslava No?i vje�tica ?esto puta uklju?uje razne vrste vo?e, uklju?uju?i jabuke i lje�njake. Tri sveta ploda starih Kelta su bili �irovi, jabuke i orasi, a posebno mjesto je pripadalo lje�njaku, za kojeg se ?ak vjerovalo da je bo�anstvo. Vo?e i jezgrasto vo?e su tako?e povezani s rimskom proslavom �etve i boginje vo?e Pomone.

No? vje�tica i praznovjerje

Bez spoznaje istinskog Boga i slije?enje Njegovih uputa, savremeni ?ovjek i dalje grca u ponorima zabluda, �to potvr?uje i sama No? vje�tica, koja direktno i indirektno ljude 'u?i' praznovjerju, strahovanju od zlih duhova,?injenju obreda radi udovoljavanja d�innima, a samim time i ru�i osnove tevhida u ljudskim srcima.

Postoji mnogo praznovjerja vezanih za No? vje�tica, ali ?emo navesti samo nekoliko osnovnih. Vjerovali ili ne, i u savremeno doba ?ovjek vjeruje u slijede?e stvari:

-          �utnja za stolom za vrijeme ve?ere ohrabruje duhove da do?u sa sto.

-          Ukoliko neudata djevojka pod jastuk stavi �alfiju i srebrni nov?i?, te no?i ?e sanjati svog budu?eg mu�a.

-          Ukoliko ?ujete korake iza sebe u No?i vje�tica, ne smijete se okretati jer to vrlo lako mo�e biti duh. Ukoliko se okrenete, vrlo brzo ?ete mu se pridru�iti.

-          Ako djevojka ode u No?i vje�tica na izvor sa lampom u ruci, vidjet ?e u odrazu svog budu?eg mu�a, a ako sa sobom ponese i razbijeno jaje u ?a�i i pomije�a ga sa vodom iz izvora, mo�e vidjeti i svoju budu?u djecu.

-          Ljudi smatraju Iblisa skuplja?em oraha, te se u No?i vje�tica orasi koriste kao jedan od osnovnih magi?nih predmeta.

-          Ako u No?i vje�tica izvrnete odje?u naopako i hodate unatrag, u pono? ?ete vidjeti vje�tice na nebu.

-          Ukoliko vam se na proslavi No?i vje�tica ugasi plamen svije?e, to zna?i da je pored vas duh.

-           Zvuk zvona rastjeruje zle duhove.

-          Smatra se da sove kupe du�e umiru?ih na No? vje�tica, ako izvrnete d�epove vani i pustite ih da vise, bit ?ete sigurni.

-          Ukoliko vam na No? vje�tica u ku?u uleti slijepi mi�, to zna?i da su duhovi veoma blizu ili ve? u ku?i, jer su ga oni pustili unutra.

-          Smatra se da ako za No? vje�tica slijepi mi�evi iza?u ranije i lete razigrano uokolo, nailazi dobro vrijeme.

-          Da zadr�ite zle duhove dalje od ku?e zakopajte �ivotinjske kosti u dvori�tu ili ostavite sliku �ivotinje u blizini praga.

-          Smatra se da ako unatra�ke tri puta pro?ete oko ku?e prije zalaska sunca na No? vje�tica, rije�it ?ete se svog zla.

-          Du�a mrtve voljene osobe vas mo�e posmatrati u vidu pauka

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites