Četvrtak, DECEMBER 12, 2024
tekstovi_logo

Odgojni aspekti sure El-Fatiha


fatihaSura El-Fatiha nije samo sura kojom otpo?inje Kuran, ve? je ona sura koja je, po miljenju velikog broja islamskih u?enjaka, me?u prvim surama koje su objavljene. Ako bi se tako moglo re?i, Fatiha je Kuran u malom zbog mnotva zna?enj? koja sadri. Jedan od aspekata Kurana, a time i ove velike sure, jeste odgojni. Vjernik stalno u?i suru El-Fatiha, a ona njega stalno podu?ava.

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova: Pored pohvale Allaha i ?injenice da Gospodar zna?i Stvoritelj, Onaj koji svim upravlja, koji je ljudima dao blagodati i koji ih ?uva, ovaj ajet sadri i zahvalnost. No, za razliku od pohvale, zahvalnost se iskazuje srcem, djelom i rije?ju. Tu razliku uo?avamo i u ajetu u kojem Allah kae: Budite zahvalni, o, ?eljadi Davudova! A malo je zahvalnih me?u robovima Mojim (Sebe, 13). Uo?avamo da je rekao budite zahvalni, a nije rekao govorite zahvalni smo. Ako iko zasluuje potpunu zahvalnost, onda je to Plemeniti Gospodar. Za razliku od iskazivanja zahvalnosti jezikom, zahvalnost srca podrazumijeva spoznaju da blagodat dolazi od Allaha: ...od Allaha je svaka blagodat koju uivate. (En-Nahl, 53) Blagodati se razlikuju, a najve?a je blagodat vjere jer ona vodi vje?noj blagodati. Zahvalnost djelom podrazumijeva pokornost Njemu Milostivom. Oni koji su izrazito zahvalni, svoju pokornost ne ograni?avaju samo na ono obavezno, ve? se dobrovoljnim djelima (nafilama) ele posebno pribliiti svome Stvoritelju. Kada su neki ashabi vidjeli da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao toliko dugo da bi mu otekle noge, za?u?eno bi ga upitali: O, Allahov Poslani?e, Allah ti je oprostio sve grijehe, pa zato toliko klanja?, a on bi odgovorio: Zar da ne budem Allahov zahvalni rob!? (Buhari, br. 4836, i Muslim, br. 2819)      

Milostivom, Samilosnom: Ovaj ajet dolazi nakon spominjanja da je On Stvoritelj svjetova, to je pokazatelj da je najve?a veza izme?u Allaha i Njegovih stvorenja Njegova milost. Ukoliko nam mnogo zna?i da je upravo milost veza izme?u nas i Gospodara, onda trebamo shvatiti da je milost jedna od najvanijih veza izme?u nas i ostalih stvorenja. U vjerodostojnom hadisu navodi se: Onima koji su milostivi, Allah ?e se smilovati. Smilujte se onima koji su na Zemlju, smilovat ?e vam se Onaj koji je na nebesima. (Ebu Davud, br. 4941, Tirmizi, br. 1924)

Vladaru Dana sudnjeg: Dana sudnjeg (ar. jevmiddin) zna?i Dana nagrade i polaganja ra?una. Ovo zna?enje svakog navodi na razmiljanje o svojim djelima. Onoga ko razmilja o ovom ajetu to nedvojbeno podsje?a na osje?aj odgovornosti u pogledu djela koja ?ini. Plod osje?aja odgovornosti jeste odmjerenost u djelima i rije?ima. Isto tako, razumijemo da za bolju odgovornost ?ovjeka treba veoma ?esto, odnosno konstantno podsje?ati na eventualne loe posljedice njegovog neodgovornog ponaanja, ali isto tako i na dobre posljedice njegovog odgovornog ponaanja. Ovo kaem jer vjernici ovu suru ponavljaju svakodnevno na svakom rekatu namaza. Moda najtei ajeti koji imaju sli?no zna?enje ovome jesu ona dva sa kraja sure Ez-Zilzal u kojima se kae: Onaj ko bude uradio koliko trun dobra vidjet ?e ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla vidjet ?e ga.

Ipak, ?ovjek koji napravi propuste i eventualno bude neodgovoran, moe se iskrenom tevbom popraviti jer On je Onaj koji oprata grijehe i prima pokajanje (Gafir, 3).

Samo Tebe oboavamo: Ako znamo da se pod oboavanjem (ibadetom) podrazumijeva sve to Allah voli od djela i rije?i, tajnih i javnih, odnosno, da je to sve to je Allah naredio i da ono moe biti vezano za na odnos prema Allahu i prema ljudima i drugim stvorenjima, onda ?emo, da ne bismo bili kontradiktorni, nastojati to primijeniti u ivotu. Tako mi vjerujemo da Allah sve vidi pa ?emo svoja djela uskla?ivati da ih vidi onako kako On to voli. Uz to, vjerujemo da On sve ?uje, pa ?emo paziti da izgovaramo ono to On voli i utjet ?emo onda kada On to voli. I vjerujemo da On sve zna, pa ?emo se truditi da ono to nae grudi kriju bude ono to On isto tako voli. Pored ovoga, oboavanje samo Njega podrazumijeva da, ukoliko nam se neko ili neto isprije?i na tome putu, budemo hrabri i nikada ne dadnemo nikome i ni?emu prednost nad Allahom i pokornosti Njemu. Neko re?e: Prava sloboda jeste da bude pravi Allahov rob, a da se toga oslobodi, pravo je ropstvo. Zna?enje ovog ajeta u drugom obliku nalazimo u suri Ez-Zarijat (56): Dine i ljude stvorio sam samo da Me oboavaju, te nam stoga ne preostaje nita drugo ve? da svoj ivot uskladimo sa ovim zna?enjem.

...i samo od Tebe pomo? traimo, tj. ne traimo pomo? ni od koga osim od Tebe. Samo Tebe oboavamo, ali mi to ne moemo bez Tvoje pomo?i i zato samo od Tebe pomo? traimo. Ovo je zato jer vjernik koji je spoznao Allaha, spoznao je da je u stalnoj potrebi da mu On bude na pomo?i. Isto tako, onaj ko oboava nekog drugog mimo Allaha nije spoznao Allaha onako kako treba, a takvo je stanje i sa onim koji trai pomo? od nekog mimo Allaha. Iz ovoga razumijemo da se razlog zbog kojeg ?e oni koji Ga ne oboavaju po?eti to ?initi nalazi u tome da Ga upoznaju onako kako treba. Neki su u?enjaci rekli da oblik mnoine u rije?ima oboavamo i traimo ukazuje na zna?aj potpomaganja sa drugim vjernicima.

Uputi nas na Pravi put...: Ovo je ajet u vidu dove. Ovdje zapaamo nekoliko stvari:

Prvo, dova je navedena nakon pohvale Allaha, spominjanja Njegovog velikog djela stvaranja svjetova, i nakon spominjanja Njegovih lijepih imena Milostivi, Samilosni, i Njegovog svojstva Vladara Dana sudnjeg. Upravo su ovo pravila lijepog ponaanja prilikom upu?ivanja bilo koje dove: donijeti pohvalu na Allaha, spomenuti Njegova lijepa imena i svojstva i ono Njegovo djelo koje je sukladno dovi koju u?imo, pa Ga onda zamoliti za ono to elimo.

Drugo, dova je navedena u obliku mnoine, a ne jednine. Uputi nas!, a ne: Uputi me! Ovo ukazuje na vanost nesebi?nosti, vanosti zajednice, vanosti dove za druge muslimane. Jer, ako u ovoj dovi traimo uputu za nas, onda nismo sebi?ni, u zajednici se ne ponaamo destruktivno, pomaemo svakog od nas da bolje spozna Pravi put i da se svi ponaamo u skladu sa njim.

Tre?e, dok u?enjem ovog ajeta u vidu dove traimo uputu na Pravi put, moramo znati ta je Pravi put. Ako znamo da je Pravi put zapravo put Kurana, put sunneta Poslanika islama Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, put islama, onda ne moemo a da ne nastojimo da spoznajemo taj put iz izvora islama. U suprotnom, mi istovremeno kao da traimo neto to ne?emo da uzmemo, kao da traimo uputstva, a ne zanima nas ta su zapravo ta uputstva. Isto tako, ako znamo da ovim ajetom traimo da nas Allah u?vrsti na Pravom putu, onda, ako ve? znamo ta je Pravi put, ne smijemo sebi dozvoliti da radimo ono to je tome suprotno, to je u opre?nosti sa njegovim smjernicama i propisima, jer traimo da budemo ?vrsti i ustrajni u onome to istovremeno krimo.

Na put onih kojima si blagodaran bio...: Ako znamo da su oni spomenuti u ajetu: Oni koji su pokorni Allahu i Poslaniku bit ?e u drutvu vjerovjesn?k?, i pravedn?k?, i eh?d?, i dobrih ljudi, kojima je Allah blagodaran bio (En-Nisa, 69), onda znamo da postoje svijetli primjeri ljudi koji su hodili Pravim putem. Ako znamo da su oni uzori i traimo od Allaha da nas uputi da i mi idemo njihovim stopama, onda to iziskuje da ih upoznamo i da vidimo kako su se oni ponaali u stanju rahatluka i musibeta, teko?a, u samo?i i u drutvu, u miru i u ratu, kako su se odnosili prema Allahu i prema ljudima. Da bismo to otkrili ne trebaju mnoge enciklopedije i biblioteke, jer je Allah u Kuranu posvetio tome veliki dio. Gotovo da nema situacije u kojoj se moemo na?i u ivotu a da u Kuranu ne na?emo opis nekoga ko je bio u sli?noj situaciji, i opis toga kako je postupio, pa da i mi sli?no postupimo, jer u kazivanju o njima je pouka za one koji su razumom obdareni (Jusuf, 111). Nije ?udo to je nama potrebno da spoznamo ove uzore jer je to trebalo i plemenitom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kojem je Milostivi Gospodar, opisuju?i prijanje poslanike, rekao: ...Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov Pravi put. (El-Enam, 90)

...A ne onih koji su na sebe srdbu izazvali niti onih koji su zalutali! U hadisu se navodi: Oni koji su na sebe srdbu izazvali jesu idovi, a oni koji su zalutali jesu kr?ani. (Tirmizi, 2953, hasen) Istina je da su ove dvije skupine ljudi najistaknutije skupine na koje se odnosi ovaj ajet, jer da se misli samo na njih, onda bi ajet mogao glasiti: A ne na put idova i kr?ana. Ovo kaemo jer je cilj ajeta ukazati na osobine zbog kojih su jedni na sebe srdbu izazvali, a drugi zalutali.

Iz drugih kuranskih ajeta zaklju?uje se da su idovi ti koji su na sebe srdbu izazvali, jer su, kada im je doao Poslanik koji je od Allaha prenosio Objavu i upu?ivao Pravi put, nakon to su spoznali Pravi put, odmah su ga ostavili. U?inili su to radi zadovoljavanja svojih prohtjeva za novcem i vla?u ili, bolje re?eno, strastima uop?eno. Iz toga slijedi da je jedan od najve?ih razloga neslije?enja Istine i Pravog puta upravo slije?enje strasti. Kada to vjernik zna, onda se sa posebnom panjom ?uva da on ne skrene sa Pravog puta zbog slije?enja neke strasti. Nai su u?enjaci naveli da postoje psihi?ke i tjelesne strasti. Primjer tjelesnih strasti jesu strasti za hranom, pi?em i spolnim odnosom, a primjer psihi?kih jeste strast za ugledom, hvalom i slavom. Ni zbog jedne od strasti vjernik ne?e prekriti smjernice Pravog puta i njegove propise, a ukoliko ih i prekri, duan je da se pokaje i da ih se rijei.

Isto tako, iz mnogobrojnih ajeta shvatamo da su kr?ani oni koji su zalutali jer nisu spoznali Pravi put. U ovome se nalazi poticaj vjernicima koji su spoznali Pravi put da ga jo vie istrauju, izu?avaju njegove smjernice i propise. Nepostojanje elje za spoznajom smjernica i propisa islama ?ini ljude sli?nim kr?anima kojima se vjera svodi na nasljednu tradiciju, a ne na neto to je itekako utemeljeno na autenti?nosti njihove knjige i prakse njihovog poslanika. Ibn Kesir u svom Tefsiru kae: Put vjernika sadri poznavanje istine i ?injenje djela shodno njenoj spoznaji, jer idovi nisu postupali u skladu sa svojom spoznajom istine, a kr?ani je nisu istinski spoznali.

Dakle, dva su razloga zbog kojih ljudi ostavljaju Pravi put: slije?enje strasti i neznanje. Neprijatelji islama na sve mogu?e na?ine pokuavaju navesti muslimane da, poput njih, slijede svoje strasti i da ostanu neznalice prije svega u pogledu svoje vjere.

Od iskazivanja hvale Allahu i zahvale Njemu na blagodatima, uz naglaavanje odgovornosti, iskazivanja monoteizma i traenja pomo?i, preko isticanja zna?enja zajednice i traenja upute od Njega, ugledaju?i se na dobre i ?uvaju?i se puta onih loih uzora, sura El-Fatiha svakodnevno nas vie puta odgaja. Primjenom ovih odgojnih smjernica u ivotu moemo samo napredovati na putu ka Allahu i ka Ku?i vje?nosti gdje ?e vjernicima njihova posljednja dova biti: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova! (Junus, 10)

 



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

DAWA

POSJETITE MINBER.BA

  • Titulizam i populizam
    Piše: Muhamed Ikanović  “…pitajte učenjake ako to vi ne znate.” (En-Nahl, 43) Ovaj kur’anski ajet dao je jasnu smjernicu kada je u pitanju rješavanje određenih...
  • Pohvalno je nazvati selam pri ulasku u svoju kuću
    Rekao je Uzvišeni Allah: “A kada uđete u kuće, vi ukućane njene pozdravite pozdravom od Allaha propisanim, blagoslovljenim i lijepim.” (En-Nur, 61) Ovaj ajet prokomentirali...
  • Emotivna obazrivost i suosjećanje
    Priredio: Mr. Osman Smajlović Dobročinstvo ima svoje stepene i vrste. Jedna od tih vrsta je ono što se naziva emotivna obazrivost i suosjećanje, što u...