Pitanje: Da li ja smijem klanjati sebi istihare ako sam tek nedavno pocela klanjati i da li smijem citati prilikom klanjanja namaza istihare ili moram znati napamet taj dio? Posto sam u knjizi "Zbirka hadisa Muhammeda s.a.v.s." nasla da je to ma? s dvije ostrice, taj namaz, pa me malo strah. Kako se klanjaju 2 rekata nafile namaza i kad ,tj. u koje vrijeme?

Odgovor: Istihara namaz se klanja kada �elimo neku bitnu �ivotnu odluku da donesemo ali se dvoumimo izme?u nekoliko opcija ili ponuda. Tada kao i svaku drugu nafilu klanjamo u bilo koje doba dana, kada je dozvoljen namaz. Na kraju namaza preda� selam i prou?i� dovu (mo�e se i pro?itati) i Allaha zamoli� da ti olak�a u toj odluci. Dobrovoljni namazi su uzrok ulaska u D�ennet. Prenosi se da je Rebia' ibn Ka'b zatra�io od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da bude sa njim u D�ennetu pa mu je on odgovorio da �to vi�e ?ini sed�du, tj. da �to vi�e klanja dobrovoljni namaz. (Muslim). Nafila-namazi donose bereket u ku?u onoga ko ih ?esto obavlja. Poslanik, alejhis-selam, je savjetovao da se nafile klanjaju kod ku?e za �to imam Nevevi ka�e da je jedna od koristi toga i pove?anje bereketa u ku?i u kojoj se namaz ?esto klanja. Kao i mnoge vrste ibadeta tako se i namaz dijeli na obavezni (farz) i dobrovoljni (nafila-namaz).

1. Mo�emo kazati da su nafila-namazi jedna od mogu?nosti koje islam pru�a svojim sljedbenicima da pove?aju svoja dobra djela i svoje stepene u D�ennetu ... Na Sudnjem danu ?e se nafilama upotpunjavati nepotpuni farzovi. Prenosi Temim ed-Darijj da je Allahov Poslanik, alejhis-salatu ves-selam, rekao: ''Prvo za �to ?e ?ovjek odgovarati je namaz, pa ako bude potpun tako ?e se i primiti, a ukoliko bude manjkav, re?i ?e Uzvi�eni Allah melekima: 'Pogledajte da li Moj rob ima nafila, pa njima upotpunite farzove�''' (Ebu Davud). Nafila-namazima se podi�u stepeni vjernika kod Allaha. Prenosi se da je Poslanik, alejhis-salatu ves-selam, rekao: ''�to vi�e namaz obavljaj, jer svaki put kada u?ini� sed�du Allah ti pove?a dered�u (stepen)�'' (Muslim) ... Dobrovoljni namazi su i uzrok ulaska u D�ennet. Prenosi se da je Rebia' ibn Ka'b zatra�io od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da bude sa njim u D�ennetu pa mu je on odgovorio da �to vi�e ?ini sed�du, tj. da �to vi�e klanja dobrovoljni namaz. (Muslim).

Nafila-namazi donose bereket u ku?u onoga ko ih ?esto obavlja. Poslanik, alejhis-selam, je savjetovao da se nafile klanjaju kod ku?e za �to imam Nevevi ka�e da je jedna od koristi toga i pove?anje bereketa u ku?i u kojoj se namaz ?esto klanja. Dobrovoljni namazi su i uzrok Allahove ljubavi prema ?ovjeku. U poznatom hadisi-kudsijju napominje se da su Allahu najdra�a djela farzovi koje je propisao, a da Mu se ?ovjek vjernik neprestano pribli�ava nafilama sve dok ga Allah ne zavoli. (Buharija). Osnova je da se nafila-namazi obavljaju kao i farzovi, tj. onako kako se obavljaju propisani - farz-namazi. Postoje neki izuzeci kod nafila-namaza koji nisu dozvoljeni kod farzova, a to je, kako islamski u?enjaci ka�u, zbog toga �to su nafila-namazi na manjem stepenu od farzova. Od tih posebnosti su: � Nafilu-namaz je dozvoljeno klanjati sjede?i bez obzira da li klanja? bio u stanju da klanja stoje?i, s tim da je nagrada upola manja: �Namaz obavljen sjede?i je pola nagrade namaza obavljenog stoje?i.� (Muslim). Imran ibn Husajn je upitao Poslanika o namazu koji se klanja sjede?i pa je rekao: �Klanjati stoje?i je bolje, a ko klanja sjede?i ima pola nagrade.� (Buharija)

� Nafilu je dozvoljeno klanjati na jahalici, tj. u autu, autobusu, avionu, brodu ili nekom drugom prijevoznom sredstvu, pa ?ak i ako onaj koji �eli klanjati li?no upravlja vozilom bez obzira da li smo u mogu?nosti da stanemo pa klanjamo stoje?i. Amir ibn Rebia ka�e da je vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako klanja na svojoj jahalici. (muttefekun alejhi) . � Nafila-namaz se mo�e klanjati ne okre?u?i se prema Kibli pod uvjetom da je klanjamo putuju?i u prijevoznom sredstvu. U istoj predaji od Amir ibn Rebie spominje se da je Poslanik, s.a.v.s., klanjao nafilu okrenut u pravcu u kojem se jahalica kretala. ?esto puta se de�ava da neko ?itaju?i o vrijednosti odre?enog nafila-namaza i nagradi za njegovo obavljanje odlu?i da �to vi�e klanja taj namaz �ele?i da pove?a svoja dobra djela. ?ovjek je takve prirode da lahko popusti, a naro?ito ako ne�to poku�a naglo i odjednom. �ejtan, neka je Allahovo prokletstvo na njega, koristi razli?ite metode odvra?anja ljudi od dobrih djela, �to mu je i glavni cilj.

Tako on pusti ?ovjeka da po?ne ?initi neka djela, pa ga onda napada ote�avaju?i mu ono �to je svom snagom poku�ao uvesti u svoju praksu sve dok to ne ostavi u potpunosti. Ali, mudrost ne le�i u koli?ini, nego u ustrajnosti u dobrim djelima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: �Allahu najdra�a djela su ona na kojima ?ovjek ustrajava...� (muttefekun alejhi). A u drugoj predaji stoji: �Dr�ite se onoga �to ste u stanju raditi jer Allahu ne?e ne�to dosaditi sve dok vama ne dosadi.� (muttefekun alejhi). Izvor teksta:Saff A Allah najbolje zna! Pripremio prof. Jasmin Djanan