Hvala pripada Allahu, d... Neka je salavat i selam na posljednjeg Boijeg Poslanika, njegovu porodicu i na njegove Ashabe!
Zaista, jedna od najve?ih blagodati nekog ?ovjeka na dunjaluku je njegov ivot, pa ako svoj ivot provede u radu za onaj svijet AHIRET- bi?e od onih ?ija je trgovina uspjela, a ako bude od onih koji su provodili ivot u nepokornosti Allahu, d.., i sretnu svoga Gospodara u takvome stanju pa zaista su oni jedni od gubitnika.
Pametan je onaj ko bude obra?unavao svoja dobra i loa djela, prije nego to bude polagao ra?un svome Gospodaru, i bude se bojao grijeha prije nego budu razlogom njegove propasti.
Rekao je Abdullah ibn Mesud, r.a.: Vjernik vidi svoje grijehe kao prolaznik ispod brda, koji se boji da se to brdo ne srui na njega.
Enes ibn Malik, r.a., kae: Zaista vi radite grijehe koji su kod vas manji od dlake, a mi smo ih brojali u vrijeme Poslanika, s.a.w.s., od onih stvari koje unitavaju njihova po?inioca.
Allah, d.., opominje vjernike i ukazuje na vanost dobrog zavretka, pa kae: O vjernici, bojte se Allaha iskrenom bogobojazno?u i ne umirite osim kao vjernici. Na drugom mjestu se navodi: Oboavaj svoga Gospodara dok ti ne do?e smrtni ?as.
U ovim ajetima iz Kurana Allah, d.., nare?uje pokornost Njemu do same smrti, i zaista mnogo ljudi ivi u pokornosti Allahu, d.., dobar dio svoga ivota, ali pred kraj ivota posusta i otpo?e sa krenjem Allahovih propisa te to bude razlogom loem zavretku, ba kako je to rekao Allahov Poslanik, s.a.w.s.: Zaista ?e ?ovjek raditi djela stanovnika Denneta sve dok izme?u njega i Denneta ne bude razdaljina koliko iznosi jedan arin, pa ?e ga prete?i njegova knjiga (ono to je ve? odre?eno), a zatim ?e nastaviti s djelima stanovnika Dehennema sve dok u njega i ne u?e.
Tako?er u pri?i o ashabu koji se toliko hrabro borio da su svi mislili da je on jedan od stanovnika Denneta, ali je Poslanik, s.a.w.s., rekao za njega da ?e u Dehennem, to se zaista i dogodilo, jer je nemogavi izdrati bolove zadobijene u borbi oduzeo sebi ivot to je bilo razlogom njegova ulaska u Dehennem.
Tako su se nai ispravni prethodnici bojali loeg svretka ovog ivota pa Sehl el-Testerij kae: Zaista one koji se boje loeg zavretka i strahuju kod svakog u?injenog koraka ili pokreta, su oni koje Allah, d.., opisuje kuranskim ajetom: i oni ?ija su srca puna straha zato to ?e se vratiti svome Gospodaru i potrebno je da strah od loeg zavretka bude prije nego to se uradi neko djelo, kao to je to dolo u hadisu Poslanika, s.a.w.s.: Ko se bude bojao pouri?e, a ko pouri dosti?i ?e visok stepen (deredu).
Kada se priblii smrtni ?as svaki musliman bi trebao uljepati svoje miljenje o Gospodaru i da prevagne nada u Allahovu milost i elja za susretom sa Gospodarem, jer ko bude volio susret sa Allahom i Allah, d.., ?e voljeti susret sa njime.
?ovjek u toku svoga ivota ne bi trebao dozvoliti da nada u Allahovu milost prevagne nad strahom od Allahove kazne, jer puno ljudi ?ini grijehe sa izgovorom da je Allah, d.., Milostivi, u to nema sumnje, ali treba znati da Allah, d.., tako?er estoko kanjava, pa kae u Kuranu: Reci robovima mojim da sam ja zaista onaj koji prata i da sam milostiv, ali da je i kazna moja doista bolna kazna.
Poslije ovih ajeta ukaza?emo na nekoliko stvari koje vode loem zavretku, s ciljem ostavljanja i klonjenja od tih djela:
Odga?anje tevbe (pokajanja)
Na obaveznost pokajanja upu?uju mnogi kuranski ajeti, a i ?injenica da je Poslanik, s.a.w.s., onaj kome su oproteni i proli i budu?i grijesi, traio oprosta od Allaha, d.., u toku jednog dana i po stotinu puta, a onaj ko se pokaje zbog po?injenih grijeha je kao onaj koji ih i nema.
Jedan od najuspjenijih na?ina ejtanovog zavo?enja ljudi je odga?anje pokajanja, jer je pred ?ovjekom vrijeme dugo i ako bi se pokajao, pa ponovo pao u taj grijeh, ejtan ga zavede da ne moe vie vratiti se svome Gospodaru ili da treba sa?ekati sa pokajanjem do poznih godina svoga ivota (za koje mu niko ne garantuje da ?e ih do?ekati).
Rekao je jedan od ispravnih prethodnika: ?uvajte se odga?anja! Zaista je to jedno od najja?ih oruja Iblisa. Primjer ?vrstog mumina, koji se kaje Allahu, d.., od svakog grijeha, boje?i se loeg zavretka, i onog nemarnog prema pokajanju je kao primjer ljudi koji putuju i zaustavili se u nekome mjestu da se opskrbe za dalje putovanje, pa mumin pouri kupiti ili nabaviti sve za nastavak putovanja, a nevjernik odga?a kupovinu potrebnih stvari za put sve do vremena polaska kada ne?e biti spreman za put, to je i primjer ljudi na dunjaluku, mumin je spreman za smrt u svakome ?asu i ne moe ga iznenaditi, dok nemarnik kada mu do?e smrt samo kae: Vrati me o Gospodaru da uradim neko dobro djelo koje sam propustio.
Duga nada
To je tako?er jedan od razloga ljudske nesre?e na dunjaluku, tako to ejtan prilazi ljudima i zavarava ih lanim nadama o duini ivota; doaptava ?ovjeku planove o budu?nosti, o sakupljanju novca i izgradnji zgrada, tako da insan zaboravi na ahiret i na smrt koja ga neminovno ?eka, pa ?ovjek zavoli ovaj ivot i da mu prednost nad ahiretom; zabavi se dunjalu?kim ukrasima i potrebama, dok ga to ne odvede od rada za ku?u na ahiretu koja je vje?na.
Kae Abdullah bin Omer: Uzeo me je Poslanik, s.a.w.s., za rame i rekao: Budi na dunjaluku kao da si stranac ili putnik a Abdullah b. Omer bi znao re?i: Kada osvane ne o?ekuj da ?es omrknuti, a kada omrkne ne o?ekuj da ?e osvanuti; uzmi od svoga zdravlja za svoju bolest i od svoga ivota za svoju smrt.
Sada ?emo navesti par savjeta koje je Poslanik, s.a.w.s., uputio svome ummetu u borbi protivu ejtanskih spletki o dugome ivotu. Ti savjeti su: sje?anje na smrt, posjeta mezarlucima, gusul preminulih, prisustvo denazi namazu, posjeta bolesnim, posjeta dobrih ljudi Svaka od ovih stvari moe buti razlogom bu?enja srca koje je nemarno prema Ahiretu.
Slast prilikom ?injenja zabranjenih stvari i ustrajnost na njima
Kada ?ovjek zavoli ?injenje grijeha ne osje?a strah od Allaha i ne kaje se zbog toga. ejtan ovlada njegovim srcem zbog ?injenja tih grijeha i ovlada njegovim razumom, pa tako kada mu do?e smrtni ?as i prisutni oko njega po?nu ga podsticati na ehadet kao zadnje rije?i u svome ivotu, on ne moe to uraditi ve? govori ono ?ime je bio zaokupljen tokom svoga ivota.
Poput primjera jednog ?ovjeka koji je bio na samrti, kada su mu rekli da izgovori ehadet po?eo je pjevati pjesme i u takvom stanju je otiao u susret svome Gospodaru, a u tom stanju ?e biti i proivljen na Sudnjeme danu kao to je dolo u hadisu: ?ovjek ?e biti proivljen u stanju u kome je preselio na Ahiret!
Samoubistvo
Kada ?ovjeka, muslimana, zadesi nesre?a pa se strpi na tome trae?i time Allahovo zadovoljstvo, Allah, d.., ?e ga nagraditi za njegovo strpljenje. Ako ipak ?ovjek vidi da je najbolji put ka rjeenju tih problema samoubistvo, pa izabrao je najbri na?in izazivanja Allahove srdbe zbog toga to je izvrio samoubistvo na koje nije imao pravo, kao to je dolo u hadisu Boijeg Poslanika, s.a.w.s., o nekome ?ovjeku u bici na Hajberu, za kojeg je rekao da ?e u vatru, pa kada je nastupila borba taj ?ovjek se borio velikom hrabro?u i prilikom borbe zadobio je mnoge teke rane, pa je re?eno Poslaniku, s.a.w.s.: O Poslani?e! Onaj za koga si rekao da ?e u vatru danas se veoma hrabro borio i preselio, a Poslanik, s.a.w.s., je potvrdio da je u vatri, pa neki muslimani samo to nisu po?eli sumnjati u ovu izjavu, ali u tom trenutku dolazi ?ovjek koji ih obavjetava da pomenuti nije preselio od rana, nego da nije mogao strpiti se od bolova pa je izvrio samoubistvo.
ZNAKOVI KOJI UPU?UJU NA DOBAR ZAVRETAK IVOTA
Poslanik, s.a.w.s., nas je obavijestio o nekim znacima dobrog i lijepog zavretka, pa ako ?ovjek umre sa jednim od njih biva znakom njegove dobre zavrnice:
1. Izgovaranje rije?i ehadeta na samrti, na to nas upu?uju rije?i Poslanika, s.a.w.s., koje glase: ?ije zadnje rije?i budu LA ILAHE ILELLAH (Nema boga sem Allaha) u?i ?e u Dennet!!!
2. Da ?ovjek preseli kao ehid sa ciljem uzdizanja Allahove vjere.
3. Da ?ovjek preseli kao borac na Allahovom putu ili kao hodo?asnik.
4. Da zadnji njegov posao bude pokornost Allahu, d...
5. Ko umre brane?i pet stvari koje ?uva islamski zakon (eriat): vjera, ivot, imetak, ?ast, pamet.
6. ?ija smrt bude uzrokovana jednom od sljede?ih bolesti: kuga, tuberkuloza, stoma?ne bolesti.
7. ena koja umre na porodu.
8. ?ovjek ?iji razlog smrti budu: poar, davljenje ili smrt u ruevinama.
9. Smrt u uo?i dana petka.
10. Znoj na ?elu ?ovjeka koji umire.
Priredio: Elvedin Pezi?
< « | » > |
---|