Uvaženi šejhu, da li je dovoljno da vjernikova dobra djela budu brojnija od loših, da bi se spasio od vatre? Razlog zbog kojeg ovo pitam su dva kur'anska ajeta, koja mi nisu baš najjasnija, zapravo stvaraju mi nedoumicu, prvi je: ”Ko uradi i koliko je trun zla, vidje?et ga”, a drugi: ”To ne?e biti ni po vašim željama ni po željama sljedbenika Knjige; onaj ko radi zlo bi?e kažnjen za to i ne?e na?i, osim Allaha, ni zaštitnika ni pomaga?a.”? Kako pomiriti ova dva ajeta sa ajetima u kojima se jasno kaže da ?e dobra i loša dijela biti vagana, pa koja prevagnu?

Šejh Sulejman el-Eska, www.almoslim.net

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, njegovu ?asnu porodicu i ashabe. Da, za spas od džehennemske vatre dovoljno je da dobra djela prevagnu loša, i zato ?emo vidjeti da se na mnogim mjestima u Kur'anu uporedo spominju dobra i loša djela, kao što su rije?i Uzvišenog, u prijevodu zna?enja: ”Allah ne?e nikome ni trunku nepravde u?initi. Dobro djelo On ?e umnogostru?iti i još od Sebe nagradu veliku dati.” (En-Nisa, 40.); ”Ko uradi dobro djelo, bi?e desetorostruko nagra?en, a ko uradi hr?avo djelo, bi?e samo prema zasluzi kažnjen, i ne?e im se u?initi nepravda.” (El-En'am, 160.). Prenosi Ibn-'Abbas od Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da je rekao: ”Allah, dželle šenuhu, je zapisao dobra i loša djela, a zatim je pojasnio: ‘Ko naumi u?initi dobro djelo pa ga ne u?ini, Allah mu piše jedno potpuno dobro djelo, a ko naumi i u?ini dobro djelo, Allah mu piše od deset do sedamsto dobrih djela, i više od toga.

Ko naumi u?initi loše djelo, pa ga ne u?ini, Allah mu piše jedno potpuno dobro djelo, a ko naumi i u?ini loše djelo, Allah mu piše samo jedan grijeh.” (Buharija, 6491., Muslim, 131.). U Muslimovoj verziji se dodaje: ”Ili ?e mu ga obrisati, a kod Allaha su propali samo oni koji sami sebe upropaste.” Muslim, tako?er, bilježi od Ebu-Zerra, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ”Uzvišeni Allah je objavio: ‘Ko do?e sa dobrim djelom, bit ?e desetorustruko nagra?en, a možda mu i pove?am nagradu, a ko do?e sa lošim djelom, bi?e samo prema zasluzi kažnjen, a možda mu i oprostim.” (Br. 2687.). Hadisi na ovu temu su mnogobrojni, a mi ?emo, za ovu priliku, navesti još samo jedan.

Prenosi Abdullah ibn ‘Amr, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ”Imaju dvije lahke stvari, koje malo ko od ljudi ?ini, a one ?e onoga, ko ih bude ustrajno ?inio, uvesti u džennet.” ”Koje su to dvije stvari, Allahov Poslani?e?” – upitali su ashabi. ”Da poslije svakog propisanog namaza, po deset puta kažete ”subhanallah”, ”Allahu ekber” i ”el-hamdu lillahi”, i da, kada krenete u postelju, iste ove rije?i prou?ite 100 puta (33, 34, 33), što je ukupno 250 dobrih djela, a na vagi ?e vrijediti kao 2500. Ko od vas može, u toku jednog dana i no?i, uraditi 2500 loših djela (pa da mu to pobriše njegova dobra djela)”, odgovorio je on. ”A kako to da mali broj ljudi radi ove dvije stvari, iako su lahke?” – upitali su ponovo. ”Pa tako što vas šejtan poslije namaza i prije spavanja zaposli raznim stvarima i zaboravite ih uraditi.” – odgovori Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem. (Ahmed, 6498., Buharija u ”Edebu-l-mufredu”, br. 1216., Ebu-Davud, 1502., Ibn Madže, 926.,

a Tirmizi ga je ocijenio vjerodstojnim). Iz citiranih ajeta i hadisa se jasno razumije da, u islamu, postoji vaganje i usporedba dobrih i loših djela, koji ?e, u kona?nici, odrediti ?ovjekov status na budu?em svijetu. I pored ?injenice da Allah, dželle šenuhu, iz Svoje dobrote i milosti, višestruko nagra?uje za dobra djela i briše hr?ava djela, kod nekih ljudi ?e ipak loša djela prevagnuti. U tom kontekstu, navodi se da je ‘Abdullah ibn Mes'ud, radijallahu ‘anhu, rekao: ”Teško onome ?ije ”jedinice” (grijesi), budu ja?e od njegovih ”desetica” (višestruko nagra?enih dobrih djela)”  (Ibn Džerir, 10/213.). Allah, dželle šenuhu, je pojasnio u Kur'anu da ?e onaj, ?ija dobra djela budu lahka,  nastradati, a onaj ?ija dobra djela prevagnu, spašen biti. ”Mjerenje toga dana bi?e pravedno: oni ?ija dobra djela prevagnu, oni ?e šta žele posti?i; a oni ?ija dobra djela budu lahka, oni ?e, zato što dokaze Naše nisu priznavali, stradati.” (Prijevod zna?enja, El-E'raf, 8.-9.). ”Onaj u koga njegova djela budu teška – u ugodnu životu ?e živjeti, a onaj u koga njegova djela budu lahka – boravište ?e mu bezdan biti.” (Prijevod zna?enja, El-Kari'a, 6. – 9.). Prema tome, ljudi se dijele u dvije skupine: spašene, to su oni ?ija ?e dobra djela prevagnuti, i nastradale, oni koji ?e imati više loših nego dobrih djela.

Što se ti?e drugog djela pitanja, kako pomiriti ”ajete koji govore o preciznom vaganju dobrih i loših djela” sa ”ajetima koji potvr?uju odgovornost i kaznu za svaki u?injeni grijeh”, za to postoji više pojašnjenja.

Prvo je da kao što ?e ?ovjek vidjeti zlo kojeg je uradio i za njega odgovarati, isto tako ?e vidjeti i dobro i za njega nagra?en biti. Zato se u Kur'anu ove dvije ?injenice uporedo spominju. ”Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidje?e ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla – vidje?e ga.” (Prijevod zna?enja, Ez-Zilzal, 7.- 8.). Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je ova dva ajeta nazvao jednom neraskidivom, sveobuhvatnom i potpunom cjelinom. (Buharija, br. 4962.). Kada, uz to, još znamo da Allah, dželle šenuhu, za dobra djela, daje višestruku nagradu, a loša kažnjava samo po zasluzi, tj. onoliko koliko su ona stvarno teška, ili ih prašta, biva nam jasno da izme?u spomenutih ajeta nema nikakve opre?nosti, nego da su u potpunom skladu.

Drugo, ajeti koje si naveo govore nam da grijeh mora biti kažnjen, na ovaj li onaj na?in, a ta kazna se prije svega ogleda u raznim dunjalu?kim iskušenjima i belajima, kao što su bolest, briga, tuga i brojni drugi ”mukeffirati” (neda?e i iskušenja koja brišu grijehe).  Svakim iskušenjem vjerniku bude otpisan jedan dio grijeha, a upotpunjavaju mu se dobra djela. Ovu ?injenicu Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je pojasnio Ebu-Bekru, kada ga je on, nakon što mu je prou?en spomenuti ajet, uplašeno upitao: ”Allahov Poslani?e, zar ?u na Sudnji dan do?i sa svakim lošim djelom kojeg u?inim?” ”O Ebu-Bekre, ‘trunke zla’ su neugodnosti koje te sna?u na ovom svijetu, a ‘trunke dobra’ je ono što ?e ti Allah isplatiti na Sudnjem danu za dobro kojeg si ?inio na ovom svijetu.” (Tefsir Ibn Džerir, 24/264, Ed-Durru-l-mensur, 15/585.). Allah najbolje zna!

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites