Pitanje: Selam alejkum! Zamolio bih uvaženog šejha mr. Hakiju Kanuri?a da mi pojasni da li su ispravne tvrdnje o podjednakom broju odre?enih spominjanja meleka i šejtana, žena i muškaraca u Kur’anu,  da se jevm (dan) spominje 365 puta i sl.? Jesu li ove tvrdnje pojedinih islamskih u?enjaka i misionara samo teorije (natezanja) ili je to zaista tako kako i govore? Hvala Allahu Uzvišenom, mi muslimani imamo savršenu i nadnaravnu knjigu iz mnogih i nebrojenih aspekata, tako da nam nisu potrebne nekakve “natezaju?e” teorije,  ako se radi o teorijama... Da li je ovo teorija (poput one o broju 19) ili pak ustanovljena ?injenica?

Ja volim da se ispravno, ehlis-sunnetski, podu?im, a ne da imam neutemeljena ubje?enja?

Da vas Allah nagradi zbog hajra koji ?inite!

Odgovor: Ve alejkumus-selam!

Vaše nastojanje da se pou?ite ispravnom ehli-sunnetskom ubje?enju vrijedno je svake pohvale i znak da vam Allah želi dobro, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kome Allah želi dobro, pou?i ga propisima vjere.” (Buharija, br. 71, Muslim, br. 1037)

?asnom Kur’anu posve?ena je pažnja kakva nije data nijednoj drugoj knjizi u cijeloj historiji ?ovje?anstva.

Klasi?ni islamski u?enjaci pobrojali su koliko Kur’an sadrži ajeta, rije?i pa i slova. Brojali su koliko ta?ki ima u Kur’anu, koliko se puta ponavlja odre?eno slovo i sl. Kada, naprimjer, govore o slovu elif, spominju ta?an broj rije?i u Kur’anu koje po?inju tim slovom. Odredili su ta?nu sredinu Kur’ana na osnovu broja slova, ?etvrtinu, šestinu, osminu i sl. Raspravljali su o bismilli na po?etku sure, da li je ona dio te sure ili samostalan ajet. Isprekidani harfovi na po?etku mnogih sura, da li su neovisan ajet ili su dio prvog ajeta.

Precizno pojašnjavaju kako su napisane kur’anske rije?i, naprimjer  rije? “ella” u cijelom Kur’anu piše se spojeno u jednu rije? osim na deset mjesta gdje je napisano odvojeno – “en la”, i zatim spominju ta mjesta. Isto tako, rije? “innema” u cijelom Kur’anu napisana je spojeno u jednu rije? osim u suri El-En‘am u 134. ajetu gdje je napisana odvojeno – “inne ma”.

Ovo su samo pojedini primjeri izvu?eni iz tomova knjiga koje su napisane o kur’anskim rije?ima, što potvr?uje da su klasi?ni u?enjaci istraživali Kur’an sa aspekta broja re?enica, rije?i i slova, me?utim podudarnosti koje otkriju nisu nazivali nadnaravnom pojavom. Tako naprimjer hanbelijski u?enjak Ibn Redžeb (umro 795. po Hidžri) govore?i o no?i Lejletul-kadr navodi da je skupina u?enjaka zaklju?ila na osnovu kur’anskog teksta da je to 27. no? ramazana, i to na sljede?i na?in: Lejletul-kadr spomenuta je u suri El-Kadr na tri mjesta, a sintagma “Lejletul-kadr” pisana na arapskom jeziku ima 9 slova, te ako se 9 pomnoži sa 3, rezultat je 27. Zatim Uzvišeni Allah, opisuju?i Lejletul-kadr, kaže “selamun hije” – “ona je smiraj” (El-Kadr, 5), a rije? “hije” (ona) je 27. rije? u toj suri, dok cijela sura ima 30 rije?i. Zatim Ibn Redžeb prenosi rije?i Ibn Atijje (umro 542. po Hidžri), komentatora Kur’ana da je o tome rekao: “Ovo je vid tefsirske finese i dražesnosti, a nije od primarnog znanja.” Zatim Ibn Redžeb, potvr?uju?i ovu konstataciju, kaže: “I to je upravo kao što je rekao!” (Ibn Redžeb, Letaiful-Mearif, str. 366, daru Ibn Kesir, osmo izdanje, 2006.)

Dakle, broj?ana analiza nije svojstvena našem savremenom dobu, nego je bila prisutna kod klasi?nih u?enjaka, me?utim podudarnosti koje se uspostave tom analizom klasi?ni u?enjaci smatrali su dodatnom fino?om, otmjenosti, dražesnosti i ljepotom Kur’ana, ali nisu to smatrali primarnim znanjem niti vidom nadnaravnosti. Nadnaravnost je van domena ljudske mo?i, u što ne spada napisati tekst u kojem se odre?ene rije?i ponavljaju prikladan broj puta.

Brojni su web-portali, naro?ito arapskog govornog podru?ja, koji govore o kur’anskoj nadnaravnosti kroz tvrdnje da se odre?eni izrazi spominju u ?asnom Kur’anu precizan broj puta, koji se podudara sa zna?enjem tog izraza, ili u proporcionalnom omjeru sa izrazom suprotnog zna?enja. Kao naprimjer da se dan spominje 365 puta, kalendarski mjesec (šehr) 12 puta, dunjaluk 115 puta i ahiret isto tako 115 puta, meleki 68 puta nasuprot šejtana 68 puta, i tome sli?no.

Ve? je re?eno da je takvo nešto neispravno nazivati nadnaravnost, a ako se preciznije provjere te tvrdnje i na?in na koji se došlo do njih, može se uo?iti da neke rije?i nisu ispravno izbrojane, te da nedostaje validna nau?na metodologija brojanja. Ponekad se proizvoljno odabiru pravila brojanja, kako bi se dobio željeni rezultat. Isto tako, razlike u kiraetima – na?inu ?itanja kur’anskog teksta, razlike u izgovoru rije?i, da li se spojeno napisane rije?i smatraju jednom ili dvjema rije?ima i sli?ni ?inioci, razlog su razilaženja u?enjaka oko kona?nog broja kur’anski rije?i i slova što onemogu?ava izgradnju postojane metodologije brojanja.

Dr. Fehd er-Rumi u doktorskoj disertaciji odbranjenoj na Univerzitetu “Imam Muhammed bin Saud”, na Fakultetu usulid-dina, Odsjek za Kur’an i njegove znanosti, navodi primjer neutemeljene metodologije brojanja rije?i kako bi se postigla broj?ana ravnoteža. Kao primjer navodi rije? dan (jeum) za koju se tvrdi da je spomenuta u Kur’anu 365 puta, što se podudara sa brojem dana sun?eve godine. Pri brojanju prihva?ena su dva izraza (el-jeum – dan) i (jeumen – dana), a odba?eni su (jeumekum – tog vašeg dana), (jeumehum – tog njihovog dana) i (jeumeizin – toga dana), jer kada bi se svi ti izrazi uzeli u obzir, ne bi se dobio traženi rezultat. Isto tako rije? Iblis, tvrdi se da se spominje 11 puta nasuprot 11 puta spomenute naredbe da se Allahu utje?e od njega (el-istiaze). Me?utim, prilikom brojanja rije?i (el-istiaze) spomenute u Kur’anu, prihva?en je izraz (euzu – ja se utje?em) i izraz (festeiz – ti se utje?i), a izostavljeni su izrazi (uztu – utjecah se), (jeuzune – utje?u se), (uizuha – tražim za nju zaštitu) i (meazallah – sa?uvaj Bože).  Pogledati: (Itidžahatut-tefsir fil-karnir-rabia ašere, 2/699-700, izdava?: Er-Risale, drugo izdanje, 1414. po Hidžri)

Rezimiraju?i prethodno može se zaklju?iti da broj?ana analiza kur’anskog teksta nije svojstvena savremenom dobu, da klasi?ni u?enjaci podudarnosti otkrivene brojanjem rije?i slova i sl. nisu smatrali primarnim znanjem niti ne?im nadnaravnim, nego ako se takvo nešto potvrdi, smatrali su da je to dodatna prefinjenost Kur’ana.

Kriti?kim osvrtom na neke tvrdnje oko brojevnog ?uda Kur’ana može se ustanoviti da postoji manipulisanje pri odabiru metodologije brojanja i odsutnost objektivizma. Allah najbolje zna!

< «		» >