Kada je dijete na izletu, putovanju ili za sofrom, ponaša se prirodno, bez pretvaranja ili uljepšavanja, i ako tada u?ini grešku, u tom slu?aju odgajatelj ili u?itelj obavezan je da to ispravi jer su prilike odgovaraju?e za to. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bio na nekim njegovim putovanjima i imao je roba, habešijskog dje?aka, kojeg su zvali Endžeš.

On je gonio i vodio deve (tj. vodio je deve na kojima su jahale žene i me?u njima je bila Ummu Sulejm), pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Teško tebi, Endžeša, polagano vodi staklene boce!” (aludiraju?i na žene zbog njihove nježnosti i krhkosti, op. a.), a u drugoj se predaji navodi: “Nemoj polomiti staklenke!” (Muslim, 2323) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iskoristio je putovanje kako bi podu?io dje?aka i ispravio njegovu grešku u na?inu vo?enja deva.

Od Omera b. Ebi Seleme, sina majke pravovjernih Ummu Seleme, prenosi se da je rekao: “Kao dje?ak bio sam pod skrbništvom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa pošto sam, dok sam jeo, ruku pružao po cijeloj posudi, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom mi je rekao: ‘Dje?a?e, spomeni Allaha (tj. izgovori bismillu), jedi desnom rukom i jedi ispred sebe!’ Poslije toga, jeo sam na takav na?in” (El-Buhari, 5376, i Muslim, 2022)

Uzvišeni Allah stvorio je ?ovjeka u najljepšem liku i podario mu razum kojim ?e razlu?iti dobro od lošeg. Uprkos tome, svaki ?ovjek puno griješi, kako je to Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, opisao, rekavši: “Svaki ?ovjek puno griješi, a najbolji grješnici su oni koji se puno kaju.” (Et-Tirmizi, Ibn Madža, hadis hasen. Vidjeti: Albani, Sahihul-džamia, 4515) Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, tako?er je rekao: “Tako mi Onoga u ?ijoj je ruci moja duša, da ne griješite, Allah bi vas uklonio i doveo bi narod koji bi griješio, a zatim tražio oprosta od Allaha, pa bi im On oprostio.” (Muslim, 7141) ?injenje grešaka sastavni je dio cjelokupnog ljudskog roda me?utim, problem nastaje ako se greške ne lije?e i ne ispravljaju i time postaju navike i obi?aji kojih se u budu?nosti teško osloboditi. Ako je lije?enje grešaka kod odraslih osoba vrlo važno, onda je to kod djece još važnije, jer ako se ne isprave greške kod malenog dje?aka i adolescenta, mogao bi misliti da su te radnje uobi?ajene i ispravne. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posve?ivao je veliku pažnju odgoju svojih drugova, a posebno mladi?a i djece. Uprkos brojnim obavezama, nije (zap)ostavljao usmjeravanje mladi?a i ispravljanje njihovih grešaka, jer je znao da je to  važno ako želi da se  izvede generacija mladi?a ?vrstog imana koji znaju razlikovati dozvoljeno od zabranjenog i dobro od lošeg. Samo na ovaj na?in raste i razvija se zajednica i postaje primjer koji se slijedi, kako je rekao Uzvišeni: “Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se ?ine dobra djela, a od nevaljalih odvra?ate, i u Allaha vjerujete…” (Prijevod zna?enja Alu Imran, 110)

Razlozi zbog kojih dje?aci zapadaju u greške

Pedagozi i odgajatelji naveli su naj?eš?e razloge zbog kojih djeca zapadaju u greške:

?  Neznanje: dijete ne zna da je odre?eni postupak pogrešan i nema ispravnu predstavu o tome, ponaša se shodno vlastitom naho?enju i zbog toga zapadne u grešku.

?  Nedostatak prakse: dijete ne može da izvrši odre?enu radnju na ispravan na?in jer nikada do tada nije imalo priliku da to uradi.

?  Namjerna greška, što se vrlo rijetko dešava, tj. da dijete namjerno i svjesno ?ini grešku, znaju?i da je to neispravno. U ovom slu?aju, mora se poduzeti posebno i brzo lije?enje jer to istovremeno predstavlja opasnost za dijete i zajednicu.

Poslanikove metode u ispravljanju grešaka kod dje?aka

Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, imao je jedinstvene i veli?anstvene metode u ispravljanju grešaka kod dje?aka. Protkane nježnoš?u, blagoš?u i miloš?u, ove su metode imale veliki utjecaj u odgoju plemenitih ashaba. Ovako nam jedan od njih prenosi pri?u o svom u?enju iz vlastite greške: “Klanjao sam za Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, kada neki ?ovjek kihnu te mu ja rekoh: ‘Allah ti se smilovao!’, a ljudi me prostrijeliše pogledima. ‘Teško meni, zašto me tako gledate?’, rekoh im ja. Na to oni po?eše da udaraju rukama po svojim bedrima, pa kad vidjeh da me ušutkuju, ušutio sam. Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem – draži mi je i od oca i od majke, završio namaz – a nikada, ni prije ni poslije njega, nisam vidio boljeg u?itelja – Allaha mi, niti se namrgodio na mene, niti me udario, niti me izgrdio – samo je rekao: ‘U namazu nije dopušteno ništa govoriti. Namaz je samo slavljenje i veli?anje Allaha, i u?enje Kur’ana.” (En-Nesai, hadis sahih. Albani, Sahihu ve daifu Sunenu Nesai, 1218) Ovakvih je primjera puno u Poslanikovom životopisu. Ako usmjeravanje odraslih i ispravljanje njihovog ponašanja nije lahko, onda je ispravljanje dje?ijih grešaka opasnije i teže, i za to su potrebne posebne odgojne metode koje ?e odgovarati njihovim razumskim i duševnim shvatanjima. Ovo je ono ?ime se izdvojio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je prilikom ispravljanja dje?ijih grešaka primjenjivao nekoliko metoda, kao naprimjer, podu?avanje i upozorenje, prakti?no ispravljanje grešaka, ispravljanje grešaka metodom igre i zabavljanja itd.

Podu?avanje i upozorenje

Djeca ?esto griješe zbog neznanja i tada nema potrebe za korištenjem drugih metoda osim metode podu?avanja. U hadisu koji prenosi Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kaže: “Hasan, sin Alije, uzeo je jednu datulu od datula koje su date za udjeljivanje sadake i stavio ju je u svoja usta pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Khh, khh’, kako bi je bacio. Zatim je rekao: ‘Zar nisi osjetio da mi ne jedemo sadaku?’” (El-Buhari, 1491) Podu?io ga je da vjerovjesnicima i njihovim porodicama nije dozvoljeno da jedu datule koje su namijenjene za sadaku i tako ispravio grešku koju je u?inio iz neznanja.

Prakti?no ispravljanje grešaka kod dje?aka

Nedostatak prakti?nog iskustva i vježbanja ?esto dovedu do ?injenja greške. Kada dje?ak u praksi vidi kako se ispravno izvršava odre?ena radnja i nakon toga vježba i izvrši je, shvatit ?e vlastitu grešku i ispraviti je. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prošao pored dje?aka koji je skidao kožu sa zaklane ovce, pa mu je rekao: “Odmakni se da ti pokažem jer vidim da ne znaš guliti ovcu.” Tada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zavukao svoju ruku izme?u kože i mesa i povla?io je dok se nije otkinula sve do pazuha, a zatim je rekao: “Dje?a?e, ovako je guli!” Potom je otišao i klanjao a nije se (ponovo) abdestio ni vodu dodirnuo.” (Ibn Madža, hadis sahih. Albani, Sahihu ve daifu suneni Ibn Madža, 3179)

Ispravljanje grešaka kod dje?aka iskorištavanjem odgovaraju?ih prilika

Kada je dijete na izletu, putovanju ili za sofrom, ponaša se prirodno, bez pretvaranja ili uljepšavanja, i ako tada u?ini grešku, u tom slu?aju odgajatelj ili u?itelj obavezan je da to ispravi jer su prilike odgovaraju?e za to. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bio na nekim njegovim putovanjima i imao je roba, habešijskog dje?aka, kojeg su zvali Endžeš. On je gonio i vodio deve (tj. vodio je deve na kojima su jahale žene i me?u njima je bila Ummu Sulejm), pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Teško tebi, Endžeša, polagano vodi staklene boce!” (aludiraju?i na žene zbog njihove nježnosti i krhkosti, op. a.), a u drugoj se predaji navodi: “Nemoj polomiti staklenke!” (Muslim, 2323) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iskoristio je putovanje kako bi podu?io dje?aka i ispravio njegovu grešku u na?inu vo?enja deva. Od Omera b. Ebi Seleme, sina majke pravovjernih Ummu Seleme, prenosi se da je rekao: “Kao dje?ak bio sam pod skrbništvom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa pošto sam, dok sam jeo, ruku pružao po cijeloj posudi, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom mi je rekao: ‘Dje?a?e, spomeni Allaha (tj. izgovori bismillu), jedi desnom rukom i jedi ispred sebe!’ Poslije toga, jeo sam na takav na?in” (El-Buhari, 5376, i Muslim, 2022), tj. jeo je onako kako ga je podu?io Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Postoji još mnogo odgovaraju?ih trenutaka za popravljanje, oja?avanje i ispravljanje grešaka kod dje?aka. Jedan od njih je bolest jer se tada srca raznježe, naro?ito kod djece i adolescenata, pa bi odgajatelj morao iskoristiti ovu priliku da ispravi grešku kod djeteta, posavjetuje ga i uputi mu odgovaraju?e smjernice. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Jedan židovski dje?ak služio je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa se razbolio i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otišao je da ga obi?e. Sjeo je pored njegove glave i rekao mu: ‘Primi islam!’ Dje?ak je pogledao u svog oca, koji je stajao pored njegovog uzglavlja, a on mu je rekao: ‘Poslušaj Ebul-Kasima!’, pa je prihvatio islam. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izašao je od njega govore?i: ‘Hvala Allahu koji ga je spasio Vatre!’” (El-Buhari, 1356)

Ispravljanje greške povla?enjem za uho

Ova poslani?ka metoda sastavni je dio igre, koja se ogleda u laganom i nježnom povla?enju za uho. Metoda koja istovremeno sadrži igru, ukor i odgoj, kojom se dje?aku želi ukazati da je ono što je uradio greška s kojim mora prestati i ne ponavljati je. Od Abdullaha b. Busra el-Mazenija prenosi se da je rekao: “Moja majka me poslala kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, sa otkinutim grozdom grož?a pa sam pojeo nešto od njega prije nego što sam mu ga dao.  Kada sam mu ga odnio, uhvatio me za uho i rekao: ‘Prevarante!’” (Ibn Madža) U još jednom hadisu govori se o fizi?kom kontaktu prilikom ispravljanja greške. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Zano?io sam kod svoje tetke Mejmune i kada je prošao odre?eni dio no?i, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao je da klanja, uzeo obješenu mješinu i lagano se abdestio (nije koristio puno vode, ali je upotpunio abdest), a zatim je po?eo klanjati. Tada sam ustao, abdestio se i uradio sam sve onako kako je on uradio i stao sam da klanjam pored njega, na njegovu lijevu stranu, pa me je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, povukao i stavio me na svoju desnu stranu (u drugoj se predaji navodi: “...povukao me je za uho i stavio na svoju desnu stranu...”) i klanjao je onoliko koliko je Allah htio, zatim je legao i spavao sve dok nije poodmaklo (jutro). Nakon toga, došao je mujezin koji je tražio dopuštenje za namaz, pa je ustao i klanjao, a nije se abdestio.” (El-Buhari, 821)

Indirektno ispravljanje greške metodom pohvale

Kada bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ispravljao greške, imao je obi?aj da prvo po?ne hvaliti i upu?ivati pohvale dje?aku, kako bi ukazao na njegove dobre i lijepe osobine i da greška u koju je po?inio ne umanjuje njegovu vrijednost i položaj, zatim bi požurio da mu ispravi njegovu grešku i ukaže na ono što je ispravno, ako bi se radilo o djelima koja nisu obavezna i sunnetima, a ne o farzovima. Abdullaha b. Omera, Salimovog oca, prenosi se “da je u Poslanikovo, sallallahu alejhi ve  sellem, vrijeme bilo uobi?ajeno da ?ovjek koji nešto sanja ispri?a taj san Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Bio sam dje?ak i spavao sam u mesdžidu dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,  bio živ, pa sam usnio da su došla dva meleka, uzela me i odveli u Vatru, a ona je obzidana kao što je bunar obzidan i ima dva roga. U njoj sam vidio ljude koje sam poznavao, pa sam po?eo govoriti: ‘Allahu se utje?em od Vatre!’ sreo nas je drugi melek i rekao: ‘Poslije ovoga, nemoj se bojati!’ Taj san ispri?ao sam Hafsi, a ona je to ispri?ala Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i on je rekao: ‘Blagodaran je ?ovjek (tj. Abdullah) kada bi samo no?u klanjao’, i nakon toga Abdullah je klanjao no?ni namaz i vrlo malo je spavao”. (El-Buhari, 1121)

Ispravljanje grešaka metodom “prelaska preko greške”

Period odrastanja je period kada kod djece prevladava ljubav prema igri sa prijateljima. Ponekad to bude pretjerana ljubav i kao takva odražava se na dje?ije u?enje, posao ili pomaganje porodici. U ovim i sli?nim stanjima najbolje je pre?i i zanemariti njihove greške jer je to dje?akovo prirodno stanje u kojem presu?uje duševno i tjelesno oblikovanje. Ovome nas je Poslanik podu?io svojim na?inom opho?enja sa pojedinim dje?acima kod kojih su se ukazale odre?ene greške. Od Enesa b. Malika prenosi se: “Služio sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, deset godina i ni za jednu stvar koju mi je naredio da je uradim, pa je nisam uradio, nije rekao zašto to nisam uradio, niti mi je za neku stvar koju sam pogrešno uradio, rekao zašto sam to tako uradio, i ako bi me neko od uku?ana korio, rekao bi: ‘Ostavi ga! Da je mogao, uradio bi ili da je bilo odre?eno, uradio bi!’” (Ahmed, hadis sahih, komentar Šuajba Arnauta) Tako je postupila i Enesova majka koja je prešla preko Enesove greške kada je zakasnio s povratkom ku?i. Enes, radijallahu anhu, kaže: “Jednog dana služio sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i kada sam završio sve svoje poslove, rekao sam: ‘Sad ?e Allahov Poslanik da spava popodnevni san’, i ja sam izašao kod djece koja su se igrala, gledao sam u njihovu igru kad je došao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kod njih, pozvao me i poslao da izvršim neku njegovu potrebu, pa sam otišao da to uradim. Poslanik je sjedio  u hladu sve dok nisam došao, a ja sam se zadržao i nisam otišao kod majke u vrijeme kada sam obi?no dolazio, pa kada sam došao kod nje, rekla je: ‘Šta te zadržalo?’ Rekao sam: ‘Poslanik me poslao da mu nešto obavim.’ ‘Šta to?’, upitala je. ‘To je tajna Allahovog Poslanika’, rekao sam. ‘Onda ?uvaj tajnu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem’, rekla je.” (Ahmed, lanac prenosioca je sahih po uvjetima imama Muslima, komentar Šuajb Arnaut)

Ispravljanje greški metodom igre i zabavljanja

Dje?ija srca vole igru i zabavu i zbog toga metodu igre i zabavljanja treba najviše koristiti sa dje?acima jer su oni skloniji igri. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koristio je ovu metodu umiljavaju?i se, igraju?i i ispravljaju?i greške ashabima. Enes, radijallahu anhu, kaže: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od svih je ljudi bio najljepšeg morala. Jednoga dana poslao me da nešto uradim, pa sam rekao: ‘Tako mi Allaha, ne?u i?i!’, a u duši sam osje?ao želju da idem i uradim ono što mi je naredio Allahov Vjerovjesnik. Krenuo sam i išao sam sve dok nisam prošao pored djece koja su se igrala na pijaci, pa me je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iza le?a uhvatio za zatiljak. Pogledao sam u njega, a on se smijao i rekao mi: ‘O Enese, jesi li otišao uraditi ono što sam ti naredio?’ Rekao sam: ‘Da, idem, Allahov Poslani?e…’” (Muslim, 6155) Isto tako, Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, prakticirao je dozivati dje?ake po imenu u deminutivu, ?ime je želio ukazati na igru i umiljavanje dje?aku.

Ispravljanje greške razgovorom i ubje?ivanjem

Dogodi se da dje?ak ili mladi? namjerno pogriješe pod pritiskom svojih strasti. Razgovor i blaga rasprava jedini su na?ini za ispravljanje ovakvih grešaka, onako kako je postupio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prema mladi?u koji je došao kod njega i rekao: “Allahov Poslani?e, dozvoli mi blud!” Ljudi povikaše na njega, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re?e: “Prestanite!” Zatim re?e: "Pustite ga da se približi." Mladi? se približio i sjeo pred Allahovog Poslanika. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita ga: "Bi li to želio svojoj majci?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne žele svojim majkama", re?e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: "Da li bi to želio svojoj k?erki?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne žele svojim k?erima", re?e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: "Da li bi to želio svojoj sestri?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne žele svojim sestrama", re?e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: "Da li bi to želio svojoj tetki s o?eve strane?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne žele svojim tetkama'', re?e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i upita: "Da li bi to želio svojoj tetki s maj?ine strane?" "Ne bih", odgovorio je. "Ni drugi ljudi to ne žele svojim tetkama", re?e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, te stavi svoju ruku na njegove grudi i re?e: "Allahu moj, oprosti mu njegov grijeh i o?isti njegovo srce, i u?ini ga ?ednim.” (Ahmed, hadis sahih. Albani, Silsiletus-sahiha muhtesare, 370)

Na kraju treba naglasiti i napomenuti da ispravljanje grešaka kod djece i njihovo usmjeravanje nije ?in osvete ili neprijateljstva, ve? odgojni i obrazovni ?in. Njegov prvi i posljednji cilj jeste uzdizanje nove generacije na visoki stepen islamskog morala koji ?e od dje?aka u skorijoj budu?nosti u?initi osobu ?ije ?e ambicije težiti napretku i prosperitetu ovog ummeta i širenju Allahove vjere.

< «		» >