Allahova, subhanehu ve te‘ala, dobrota prema Svojim robovima ogleda se i u tome što im je dao posebne dane za ?injenje pokornosti Njemu, posebne prilike u kojima ljudi uve?avaju svoja dobra djela, me?usobno se natje?u u njima i približavaju se svome Gospodaru. Uistinu je sretan onaj koji iskoristi ove dane i ove prilike. Ovi blagoslovljeni dani, izme?u ostalih, jesu i prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je da su to najbolji dani u godini i podstaknuo je muslimane na ?injenje dobrih djela u njima. Svevišnji Allah zakleo se ovim danima i samo ovo dovoljno je da ukaže na njihovu po?ast i ugled, jer Veliki i Uzvišeni ne zaklinje se osim velikim i vrijednim.

Sve ovo podsti?e ?ovjeka da lijepo do?eka ove dane i da ih maksimalno iskoristi u ?injenju dobrih djela. Ovom prilikom ukratko ?emo se osvrnuti na do?ek i vrijednost ovih dana, vrijednosti dobrih djela u njima i na djela koja je preporu?eno ?initi u ovom vremenu. Allaha, subhanehu ve te‘ala, molimo da nam pomogne da se okoristimo u ovim danima na na?in s kojim je On Svevišnji zadovoljan.

Kako da do?ekamo deset dana zul-hidždžeta

?  Iskreno pokajanje. Sve dane i prilike, op?enito, vjernik do?ekuje sa iskrenom tevbom i ?vrstom odlukom povratka Allahu, subhanehu ve te‘ala. U iskrenom pokajanju i povratku nalazi se uspjeh za ?ovjeka i na dunjaluku i na ahiretu. Allah, subhanehu ve te‘ala, rekao je: “…i svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste uspjeli!” (Prijevod zna?enja En-Nur, 31)

?  ?vrsta odluka o ispunjenju ovih dana dobrim djelima. Neophodno je da se svaki vjernik trudi da ove dane ispuni ?injenjem dobrih djela i izgovaranjem dobrih rije?i. Ko donese ?vrstu odluku za neko dobro, Allah, subhanehu ve te‘ala, olakša mu puteve do tog dobra. Ko Allaha pomogne, i Allah ?e njega pomo?i. Svevišnji Allah rekao je: “One koji se budu zbog Nas borili, Mi ?emo sigurno putevima koji Nama vode uputiti.” (Prijevod zna?enja El-Ankebut, 69)

?  Udaljenost od grijeha. Kao što se ?ovjek dobrim djelima približava Allahu, isto tako se lošim djelima i grijesima udaljava od Allaha, subhanehu ve te‘ala, i Njegove milosti. Stoga, ako vjernici žele zaslužiti oprost od grijeha i osloba?anje od Vatre, onda se trebaju ?uvati grijeha u ovim danima, ali i nakon njih.

Vrijednost deset dana zul-hidždžeta

?  Svevišnji Allah zaklinje se ovim danima: “Tako Mi zore i deset no?i!” (Prijevod zna?enja El-Fedžr, 1-2) Pod deset no?i, koje se spominju u ajetu, misli se na deset no?i zul-hidždžeta, što je mišljenje ve?ine komentatora Kur’ana, kako to navodi Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi.

?  To su poznati odre?eni dani u kojima je propisano veli?anje Allaha: “…i da bi u odre?enim danima, prilikom klanja kurbana kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali” (Prijevod zna?enja El-Hadždž, 28) Ve?ina islamskih u?enjaka smatra da su odre?eni dani deset dana zul-hidždžeta.

?  Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posvjedo?io je da su to najbolji dani u godini. Od Džabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolji dani na dunjaluku su deset dana.” Kada su ga upitali: “Zar im nije ravan ni izlazak u borbu na Allahovom putu?”, odgovorio je: “Nije im ravan ?ak ni izlazak u borbu na Allahovom putu, osim ako ?ovjek položi svoj život na Allahovom putu.” (Hadis bilježe El-Bezzar i Ibn Hibban, a šejh Albani ocijenio ga je vjerodostojnim)

?  U ovim danima nalazi se dan Arefata, a to je dan velikog hadždža, dan oprosta grijeha, osloba?anja od Vatre… Da se u deset dana zul-hidždžeta ne nalazi nijedna druga blagodat osim ove, ona bi bila dovoljna.

? Jevmu-nahr, tj. dan Bajrama, koji je, po mišljenju jednog dijela u?enjaka, najbolji dan u godini, nalazi se u ovim danima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najveli?anstveniji dan kod Allaha je Jevmun-nahr, a zatim Jevmul-karri (dan poslije Bajrama).” (Ebu Davud, 1502. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)  

?  Najvredniji ibadeti nalaze se u ovim danima. Hafiz Ibn Hadžer navodi: “Ono što se može zaklju?iti kao razlog odlikovanja ovih dana nad drugima jeste što su u njima prisutni najvredniji ibadeti: namaz, post, sadaka, hadždž, što se ne može na?i u drugim danima.” (Fethul-Bari, 5/137)

Vrijednost ?injenja dobrih djela u ovim danima

Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema dana u kojima je dobro djelo draže Allahu od ovih dana”– tj. deset dana zul-hidždžeta. Ashabi su upitali su: “Allahov Poslani?e, zar ni borba na Allahovom putu?!” On je odgovorio: “?ak ni borba na Allahovom putu, osim u slu?aju kada ?ovjek iza?e u borbu zalažu?i svoj život i imetak i ništa od toga ne vrati .” (Ebu Davud, 2082, Et-Tirmizi, 688, Ibn Madža, 1717. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)

Od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: “Bio sam kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa sam mu spomenuo dobra djela, a on je rekao: ‘Nema dana u kojima je dobro djelo bolje od ovih deset dana.’ Prisutni su upitali: ‘Allahov Poslani?e, zar ni borba na Allahovom putu?!’ On je tada donio tekbir i rekao: ‘Ni borba, osim ?ovjeka koji iza?e u borbu zalažu?i svoj život i imetak, pa ispusti u njoj dušu.’” (Ahmed, 6272. Albani je lanac prenosilaca ocijenio dobrim)

Ova dva hadisa ukazuju da u toku ovih deset dana zul-hidždžeta svako dobro djelo draže Allahu, subhanehu ve te’ala, od istog djela koje se u?ini u nekim drugim danima. Ukoliko je neko djelo najdraže Allahu, onda je i najvrednije kod Njega. Hadisi, tako?er, ukazuju da je vjernik koji ?ini dobra djela u ovim danima bolji od borca na Allahovom putu koji se vrati iz borbe sa svojim imetkom i da se dobra djela u ovim danima zul-hidždžeta uve?avaju bez izuzetka.

Naši ispravni prethodnici, kako kaže Ebu Osman el-Hindi, posebno su vrednovali tri tre?ine: zadnju tre?inu ramazana, prvu tre?inu zul-hidždžeta i prvu tre?inu mjeseca muharrema.

Dobra djela koja se preporu?uju u prvih deset dana zul-hidždžeta

Najbolja djela u ovim danima jesu hadždž i ‘umra.. Kome Allah, subhanehu ve te‘ala, olakša da u ovim danima obavi hadždž ili ‘umru, nagrada mu je ili Džennet ili opraštanje grijeha. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “‘Umra do ‘umre razlog je za opraštanje grijeha koji se po?ine izme?u njih, a za hadždž mebrur nema druge nagrade osim Dženneta.” (Muttefekun alejhi. El-Buhari, 1650, i Muslim, 2403) Hadždž mebrur jeste hadždž koji se obavi na na?in kako ga je obavljao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bez ?injenja grijeha, rijaluka, ružnih rije?i i sl.

U ovim danima jedno od posebno vrijednih djela jeste post, jer Allah, subhanehu ve te‘ala, posebno nagra?uje za ovaj ibadet. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao je na post devetog zul-hidždžeta, tj. na dan Arefata, govore?i: “Ukoliko ?ovjek posti dan Arefata, nadam se, da ?e mu Allah oprostiti godinu dana grijeha prije njega i godinu poslije njega.” (Muslim, 1976)

Jedno od najvrednijih djela u ovim danima svakako je namaz. Stoga je muslimanu preporu?eno da namaze obavlja u džematu s drugim muslimanima i da mnogo u ovim danima klanja nafila, jer su nafile djela koja najviše približavaju Allahu, subhanehu ve te‘ala. Uzvišeni Allah u hadisi-kudsijju kaže: “Moj rob ne?e prestati da Mi se približava nafilama sve dok ga ne zavolim…” (El-Buhari, 6021)

Donošenje tekbira, tahmida, tehlila i op?enito, ?injenje zikra preporu?eno je u ovim danima. Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema vrednijih dana kod Allaha niti dana u kojima je dobro djelo draže Allahu od ovih deset dana, pa pove?ajte u njima tehlil (izgovaranje la ilahe illallah), tekbir (izgovaranje Allahu ekber) i tahmid (izgovaranje elhamdulillah).” (Ahmed, 5189 i 5879)

Poželjno je da vjernik prilikom donošenja tekbira podigne svoj glas i da se pazi zajedni?kog donošenja i izgovaranja tekbira, ili pjevuše?i melodi?no ili dodavanjem još nekih drugih zikrova, jer se takvo nešto ne prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti od ispravnih prethodnika, ve? je sunnet da svako za sebe donosi tekbire. Postoje dva na?ina izgovaranja tekbira: prva, “Allahu ekber, Allahu ekber, La ilahe illallahu vallahu ekber, Allahu ekber, ve lillahil-hamd”; i druga, “Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekberu kebira”. (Abdurrezzak u Musannefu i Ibn Hadžer u Fethu)

U ovim danima poželjno je da vjernik mnogo udjeljuje sadaku. Allah, subhanehu ve te‘ala, podsti?e na udjeljivanje sadake rije?ima: “O vjernici, udijelite dio od onoga ?ime vas Mi darujemo, prije nego što do?e Dan kada ne?e biti ni otkupa, ni prijateljstva, ni posredništva! A nevjernici sami sebi ?ine nepravdu.” (Prijevod zna?enja El-Bekara, 254) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Sadaka ne?e umanjiti imetak.” (Muslim, 4689, Et-Tirmizi, 1952, Ahmed, 6908 i 8647)