Moralna obaveza no�enja vela u islamu je tema o kojoj se ?esto raspravlja me?u muslimanskim �enama. Me?utim, malo je toga napisano o znanstvenim razlozima koji potvr?uju da veo donosi korist za dru�tvo.

Ustvari, postoji niz zdravstvenih prednosti koje no�enje vela mo�e pru�iti, a, isto tako, i mnoge studije iz podru?ja bihevioralne[3] znanosti ukazuju na to da je veo najbolja odje?a i ukras za �ene. Za�tita glave je veoma va�na sa zdravstvenog stajali�ta. Rezultati medicinskih ispitivanja pokazuju da se 40-60% tjelesne topline gubi preko glave, tako da su osobe koje nose pokrivalo na glavi tokom hladnih mjeseci za�ti?ene za oko 50% vi�e od onih koje to ne prakticiraju. U kineskim i muslimanskim medicinskim dokumentima ovaj koncept se razvio za korak dalje. U Hua Di Nei Jing (Yellow Emperor's Classic na Internal Medicine)[4], ka�e se da vjetar uzrokuje nagle promjene u tijelu, te da drhtanje, njihanje i ostali pokreti koji potencijalno remete ravnote�u tijela, na taj na?in, prouzrokuju lo�e zdravlje. Ovi dokumenti pripisuju uobi?ajenu prehladu elementima vjetra koji ulaze u tijelo i uzrokuju tipi?ne simptome kihanja i curenja iz nosa. U tradicionalnim islamskim tekstovima iz oblasti medicine od Ibn Kajjima el-D�evzijje mo�emo na?i brojne reference u vezi "?etiri elementa" - vatre, vode, zraka i zemlje - te o njihovom �tetnom utjecaju na tijelo. Posebno nam se savjetuje da se dr�imo podalje od propuha i da za�titimo na�e glave od vjetra, povjetarca, propuha i prohladnog vremena. Zbog toga bi svi radnici na otvorenom morali nositi neku vrstu pokrivala za glavu.

Jo� va�nije je za�tititi glavu na toplom vremenu. V.G. Rocine, istaknuti stru?njak na polju istra�ivanja mozga, otkrio je da se mo�dani fosfor topi na 108?C, temperaturi koja se lahko mo�e dose?i, ako osoba stoji pod vrelim suncem nepokrivene glave ma koji vremenski period[5]. Kada se to dogodi, mogu?e posljedice su nepovratno o�te?enje mozga, gubitak pam?enja i gubitak nekih mo�danih funkcija. Iako se ovdje radi o ekstremnom primjeru, o�te?enje mozga, usljed ?estih izlaganja i pregrijavanja glave, i dalje se mo�e javiti, ali u manjoj mjeri. Bernard Jensen, naturopat[6] i kiroprakti?ar[7], navodi da je to zbog toga �to mineral fosfor[8] pokre?e rad mozga, mineral na kojeg toplota jako �tetno djeluje. Posljednje, ali ne i najmanje va�no, veo ili pokrivalo za glavu trebalo bi da nose svi javni radnici koji opslu�uju dru�tvenu zajednicu kako bi se osigurala ?isto?a i ?ednost. Radnici u brojnim zanimanjima nose "pokrivala" - medicinske sestre, ''fast food'' radnici, prodava?i delikatesnih proizvoda[9], radnici i konobari u restoranima, lije?nici, provajderi zdravstvene za�tite[10] i jo� mnogi drugi. Zapravo, kada uporedimo broj radnika koji pokrivaju svoju glavu sa brojem onih koji to ne ?ine, nalazimo da, po svoj prilici, vi�e ljudi pokriva glavu nego suprotno.

Osim li?nih i op?ih zdravstvenih koristi od no�enja vela, to donosi i brojne druge prednosti za dru�tvo. U ''Analyzing Visual Data'' (Analiza vizualnih podataka), Ball i Smith raspravljaju o saznanju sociologa da vizualne predstave utje?u na oblikovanje ljudskih pogleda na svijet i njihovu interpretaciju �ivota. Mu�karci koriste vizualne podatke za interpretaciju svojih odnosa sa �enama iz okru�enja. Mnoge studije su otkrile da kada osoba poku�ava iznova ostvariti vezu sa svojim instinktivnim opa�ajima, to povezivanje se obi?no odigrava samo povr�inski; njihovi izvorni opa�aji i dalje se nalaze na stanovitoj razini. Istra�ivanja mozga pokazuju da mi egzistiramo u svijetu stalno variraju?ih svjetlosnih varijabli koje primoravaju mozak da vr�i ono �to se naziva "lateralna inhibicija"[11]. Posljedi?no, to nas opskrbljuje ''jasnijom'' slikom, za razliku od "prave" slike onoga �to vidimo. Nadalje, mre�e lateralne inhibicije djeluju kao dio "nesvjesnog" mozga, uglavnom, bez davanja bilo kakvih informacija "svjesnom" dijelu mozga o tome �ta one rade. Prema tome, mozak mo�e pru�iti razli?ite percepcije svijeta, ?ak i bez na�e pune svijesti o tome �ta procesuira. Dodatna istra�ivanja navedena u enciklopediji ''Britannica'' pokazuju da to kako se �ena predstavlja dru�tvu potpada pod kategoriju ritualnog pona�anja putem kojeg �ivotinje pru�aju specifi?ne informacije drugim �ivotinjama, naj?e�?e pripadnicima vlastite vrste. Da bi to obavile, u biti, sve vi�e �ivotinje, uklju?uju?i i ljude, koristite se displejima[12] u odre?enoj mjeri, a najpoznatiji su vizualni. Neki biolozi, ustvari, ograni?avaju pojam displej ciljaju?i na vizualne signale ili gestikulacije. Ovi vizualni signali, koji kod �ivotinja, jednostavno, mogu biti svijetla boja ili perje, podsti?u privla?nost. Kod ljudi, oni se obi?no o?ituju kroz dotjeranu kosu, �minku ili odje?u. U na�em dru�tvu, najve?im dijelom atraktivne frizure i odje?a se nose da bi ''osobu koja se dotjeruje'' u?inilo �to privla?nijom (reklama i televizija su institucionalizirale ovu ?injenicu). Konstantne varijacije u modi imaju tendenciju �tetnog djelovanja na mozak jer mu, u pravilu, neprestano prilago?avanje promjenjivim sjenama i oblicima u svijetu zadaje probleme. Razumljivo, mozak tada, putem "lateralne inhibicije," automatski pojednostavljuje ove slike u nesvjesnu poruku da su atraktivna kosa i odje?a NAMIJENJENE da privuku. Objedinjavanjem ta dva koncepta, u stanju smo razumjeti kako mu�karac mo�e primiti signal "privla?enja" iz mozga prije nego �to dobije dovoljno vremena da ga "blokira" koriste?i "obaranje svog pogleda." Preobrazba slike, ve? obra?ene od strane mre�e lateralne inhibicije, uzrok je stresa kod ve?ine ljudi. Takav postupak, ponavljan iz dana u dan, nakon vi?enja mnogih "displeja", potencijalno uzrokuje ogroman kumulativni stres na dru�tvo.

U davna vremena, stres je uzrokovao stimulaciju simpati?kog nervnog sistema[13], �to je za posljedicu imalo izljev hormona adrenalina[14], noradrenalina[15] i glukokortikoida[16] koji su bili bitni za ''borba-ili-bje�anje'' mehanizam pre�ivljavanja [17] kod prvih ljudi. Me?utim, priroda stresa kod osoba u savremenom svijetu je druga?ija. Samo povremeno pojedinac se suo?ava s neo?ekivanim, nadmo?nim, po �ivot opasnim oblicima stresa. Dana�nji stresovi nastaju zbog brojnih uzroka, me?u kojima su ogromne koli?ine vizualnih i fizi?kih inputa (unesenih podataka), kojima bivamo bombardirani u ovom "informacijskom dobu" osobnih sloboda. Problem s kojim se suo?avamo je taj da tijelo i dalje nastavlja da reagira na isti na?in kao i u pradavna  vremena, tj. ispu�tanjem velike koli?ine navedenih hormona, �to mo�e biti veoma �tetno. Oni mogu uzrokovati porast krvnog pritiska, o�te?enje mi�i?nog tkiva, dovesti do neplodnosti, inhibirati rast, o�tetiti hipokampus[18] i izazvati supresiju imunolo�kog sistema. Dva naju?inkovitija rje�enja za ovaj problem su, prvo, uvjeriti reklamnu industriju, ali i dru�tvo u cjelini, da je nu�no promijeniti zauzeti kurs izlaganja i prikazivanja �ena na�im mu�karcima. Drugi i plodonosniji na?in je jednostavno utjecati na �ene da se odijevaju pristojno, �to ?e pospje�iti da se osigura to da one ne �alju neprikladne vizualne signale mu�karcima. Osim toga, pokrivanje kose, tako?er, mo�e imati blagotvoran u?inak na �ensku psihu. Studije o �enama koje su intervjuirane za posao pokazuju da postoji visoka korelacija izme?u toga kako su odjevene i njihove percepcije o tome koliko ?e biti uspje�ne u svojim intervjuima. Postoji mnogo vi�e primjera u vezi toga kako ono �to nosimo mo�e utjecati na to kako ?emo se vladati. No�enje vela mo�e poslu�iti da podsjeti �ene na njihove vjerske du�nosti i bihevioralna o?ekivanja[19]. Tako?er, mo�e poslu�iti kao podsjetnik za �ene da nismo tek pojedinci kao i drugi, nego i predstavnici i diplomate na�eg "Ummeta''.

Autor: Kristie Karima Burns[20]

Prijevod teksta: Muamer Neimarlija

[20]Karima Burns ima doktorat iz naturopatije i master u lije?enju biljem. Bavi se prou?avanjem metoda prirodnog lije?enja ve? 12 godina, objavljuje newsletter-e o prirodnom lije?enju posljednje 4 godine i pi�e op�irno o prirodnom lije?enju i ljekovitom bilju. Sestra Karima se zainteresirala za prirodno lije?enje nakon �to je okon?ala svoju osobnu dugotrajnu bitku sa astmom, alergijama, hroni?nim infekcijama uha, depresijom, hipoglikemijom, umorom i napadima panike pomo?u ljekovitog bilja i prirodnim terapijama. Izvor: www.onislam.net (op. prev.)

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites