Brak ima ogroman zna?aj u islamu i igra vrlo va�nu ulogu u �ivotu pojedinca, zajednice i naroda. Kur�an i sunnet su na mnogim mjestima ukazali na uzvi�eno mjesto braka i posvetili mu veliku pa�nju. Uzvi�eni Allah podsti?e na brak rije?ima:

"�enite se sa onim �enama koje su vam dopu�tene, sa po dvije, sa po tri, i sa po ?etiri." (�En-Nisa�, 3) Kur'an se obra?a i skrbnicima da vjen?aju neudate i �ene neo�enjene: "Udavajte neudate i �enite neo�enjene I ?estite robove i ropkinje svoje." (�En-Nur�, 32) Na� Plemeniti Gospodar obavje�tava nas da je brak put kojim su i�li svi poslanici: �i prije tebe smo poslanike slali i �ene i porod im darivali." (�Er-Ra�d�, 38)
Mu�mini ?e u d�ennetu biti u dru�tvu svojih supruga vjernica sa kojima su �ivjeli na dunjaluku: �Edenski vrtovi u koje ?e u?i oni i roditelji njihovi i �ene njihove i porod njihov.� (�Er-Ra�d�, 23)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre ka�e: "�enu udaju ?etiri stvari: njen imetak, porijeklo, ljepota i njena vjera. Izaberi vjernicu, Allah ti dao svako dobro!�
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsti?e na brak mladi?e rije?ima: �O skupino omladine, ko od vas bude u mogu?nosti neka se o�eni, jer je to najbolji na?in za ?uvanje pogleda i polnog organa, a onaj ko to ne bude u stanju, neka posti, jer je post za�tita.�
Svjedoci smo, na�alost, da u na�im sredinama ima mnogo primjera izbjegavanja zasnivanja bra?ne zajednice, koji se vrlo ?esto opravdavaju jalovim izgovorima, poput: nepostojanja jake materijalne osnove, �eljom za provodom i a�ikovanjem, sticanjem predbra?nih iskustava, nespremno�?u na prihvatanje odgovornosti i obaveza� Kao �to se da primijetiti, ve?ina opravdanja suprotna su na?elima islama i njegovim propisima, ?iji cilj je odgajanje moralne li?nosti, porodice i dru�tva prakticiranjem Allahovih propisa i sunneta Njegovog Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, te izbjegavanje svega �to bi moglo naru�iti harmoniju i prirodnosti zakona koje je postavio Svemogu?i.
Va�nosti bra?ne zajednice
Prvo: Bra?na zajednica je jedan od dokaza Allahovog stvaranja.
O tome Allah, d�.�, ka�e: �I jedan od dokaza Njegovih je to �to za vas, od vrste va�e, stvara �ene da se uz njih smirite i �to izme?u vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, poruke za ljude koji razmi�ljaju.� (�Er-Rum�, 21)
Allh je stvorio ?ovjeka u najljep�em obliku, a od njega je stvorio �enu. To upu?uje na savr�enstvo, veli?anstvenost i svemo? Stvoritelja, Allaha, d�.�, Njegovu mudrost i znanje.
Drugo: U braku se umno�ava ljudska zajednica i time produ�ava opstanak ljudi na Zemlji.
Uzvi�eni Allah ka�e: �O ljudi, bojte se Gospodara svoga,koji vas od jednog ?ovjeka stvara, a od njega je i dr?gu njegovu stvorio i od njih dvoje mnoge mu�karce i �ene rasijao.� (�En-Nisa�, 1) �Allah za vas stvara �ene od va�e vrste, a od �ena va�ih daje vam sinove i unuke�� (�En-Nahl�, 72)
Da je Allah, d�.�, stvorio sve ljude odjednom, a On je mo?an da to uradi, Zemlja bi im postala tijesna i ne bi se ostvarila ku�nja kojom je Allah, d�.�, htio da isku�a ljudski rod, a koja je rezultat me?usobnih odnosa roditelja i djece, supru�nika, i rodbine.
Brak je idealan na?in za zasnivanje zdravog i ?estitog potomstva, �to je od postanka, pa sve do dana�njih dana, bio cilj svake zajednice koja stremi ka produ�etku svoje loze, a to je svakako i prirodni nagon koji je Allah stvorio u ?ovjeku. Brak je sredstvo kojim se povezuju razli?ite porodice i njime uspostavljaju i ja?aju odnosi koji po?ivaju na ljubavi i me?usobnom uva�avanju �to igra ogromnu ulogu u formiranju i opstanku ljudskih zajednica.

�On od vode stvara ljude i ?ini da su rod po krvi i po tazbini." (�El-Furkan�, 54)
Tre?e: Uve?avanje broja sljedbenika ummeta Muhammedova, sallallahu alejhi ve sellem, i spre?avanje njihovog nestanka i tla?enja.
Upravo zato su mnogi u?enjaci u svojim djelima dali prednost propisima o braku u odnosu na propise koji tretiraju pitanje d�ihada. Razlog tome je da d�ihad, iako predstavlja sredstvo o?uvanja islama i opstanak muslimana, dolazi iza braka u kojem se omasovljava islamski ummet i ra?aju mud�ahidi koji bdiju i ?uvaju teritorije, robuju i obo�avaju Jednog i Jedinog Allaha, d�.�, Gospodara svjetova. Mnogi alimi su istakli da se braku daje prednost u odnosu na ne�enstvo radi obavljanja dobrovoljnih ibadeta, jer se brakom ostvaruju mnogi pozitivni i korisni interesi. Neki od njih su:
-brakom se ?ovjek ?uva od zabranjenih (haram) odnosa
-u braku se odgaja zdravo potomstvo
-brakom se ostvaruje du�evna ravnote�a i smirenost
-brak je sredstvo ja?anja i izgradnje odnosa koji po?ivaju na ljubavi i me?usobnom uva�avanju
-islamski brak sredstvo je za rje�avanje problema izopa?enosti, razvrata, poroka i du�evnih trauma.
Egipatske novine �Ehram� su objavile ?lanak pod naslovom �Univezirtetska profesorica preporu?uje svojim studentima brak�. Naime, radi se o profesorici iz Engleske koja je u svom opro�tajnom govoru pred stotinama studenata izjavila povodom opra�tanja od katedre u 60-oj godini �ivota da je dostigla vrhunac uspjeha u �ivotu i dala veliki doprinos dru�tvu. U�ivala je veliku popularnost, stekla veliko bogatstvo, obi�la ?itav svijet, ali nije, nakon svega toga, osjetila istinsku sre?u. Zaboravila je, u svim tim trenucima uspjeha, izobilja, putovanja i rada na univerzitetu, ono �to je najbitnije za jednu �enu. Zaboravila je na brak, ra?anje djece i trenutke sre?e koju djeca donose. Obuzeo ju je osje?aj da u �ivotu nije postigla ni�ta i da je sav ulo�eni trud nestao poput mjehuri?a pjene koji se odjednom raspr�e i nestau.�Nakon godine ili dvije ljudi ?e zaboraviti na mene i moje uspjehe jer ?e biti zauzeti svojim �ivotnim problemima. Me?utim, da sam se udala i zasnovala veliku porodicu, ostavila bih iza sebe trag i ostvarila svoju ulogu u �ivotu. Uloga �ene je da u?e u bra?nu zajednicu i formira porodicu, jer svaki trud koji se u ne�to drugo ulo�i nema zna?aja kao �to ima brak. Ja savjetujem svakoj u?enici da razmisli o braku prije nego li po?ne razmi�ljati poslu i sticanju popularnosti i slave.�
?etvrto: Brak je jedini ispravan put za o?uvanje morala i ?ednosti, i za spre?avanje prostitucije i nemorala.
Brakom se kanali�u strasti. Brak predstavlja dozvoljen na?in intimnih odnosa supru�nika, a u isto vrijeme brana je pogre�nom i zabranjenom na?inu zadovoljavanja strasti.
Allahov Poslanik, s.a.v.s, ka�e: �Dunjaluk je mjesto prolaznog u�ivanja, a njegovo najve?e blago je ?estita supruga.� A u Kur�anu Uzvi�eni ka�e: �A �enama va�im s kojima ste imali bra?ne odnose podajte vjen?ane darove njihove kao �to je propisano.� (�En-Nisa�, 24)
Ovakav intimni odnos kojim se zadovoljava prirodni nagon kod supru�nika na?in je na koji se ostvaruju du�evni mir i stalo�enost koji su neophodni ?ovjeku.
Rje�enje za napetost i du�evni nemir nije gu�enje prirodnog nagona koji ?e na kraju proizvesti eksploziju �to ?e uni�titi pojedince i zajednice, niti je pravi na?in ostavljanje potpune slobode zadovoljavanju strasti bez ikakvih granica i okvira. Jedino ispravno rje�enje je uspostavljanje bra?ne zajednice koja je, ustvari, prirodna veza izme?u mu�karca i �ene u kojoj se zadovoljavaju intimne potrebe oba bra?na druga. U tome slu?aju veza je prosperitetna i plodonosna, a ne ru�ila?ka i destruktivna.
Na?in i metod kojim je Allah, d�.�, propisao brak ne suprostavlja se prirodi koju je Allah stvorio u ?ovjeku. On mu je propisao put ?istote i ?ednosti �to predstavlja uzdizanje ?ovjeka, njegove li?nosti i osje?anja na visoke stepene moralnosti.
Peto: Brak je jedini ispravan put za upotpunjenje karakteristika mu�karca i �ene.
Mnoge od navedenih karekteristika ne upotpune se i ne do?u do punog izra�aja osim u okrilju bra?ne zajednice. Kao npr: plemenita osje?anja naklonosti jednog bra?nog druga prema drugom, o?inska i maj?inska osje?anja, osje?anja bri�nosti i simpatije, me?usobno upotpunjavanje supru�nika u pravima i obavezama, te odgovornost koju svako od njih preuzima u okviru porodice.
Mnogo je slu?ajeva da mladi ljudi koji su prije braka bili nemarni, razuzdani i nepromi�ljeni u braku postanu dostojanstveni, stalo�eni i ozbiljni; postanu ljudi ?vrstog karaktera, spremni da ponesu odgovornost koju nosi bra?ni �ivot u odnosu na suprugu i djecu. Oni u braku mijenjaju na?in razmi�ljanja i spremno donose �ivotne odluke.
Rezultat odbacivanja islama i njegovih propisa jeste uni�tenje porodice i dru�tva, moralnih vrijednosti, �irenje nemorala i bestidnosti u ime slobode na koju se po?inioci tih djela pozivaju.
Vidimo do ?ega je �sloboda� dovela na Zapadu: spolne bolesti uzele su maha i dostigle zabrinjavaju?i nivo. Neke od njih zavr�avaju smr?u. Na desetine miliona je zara�enih osoba. Djeca bez roditelja i porodi?ne topline stvarnost su u kojoj �ive neislamske sredine, a to je rezultat vanbra?nih, haram odnosa. Njihov broj danas je umnogostru?en i predstavlja veliki teret dru�tvu. Anarhizam je doprinio gu�enju duhovnosti i vrlina, a doveo do obo�avanja materije i materijalnog i utapanja u tjelesna, neograni?ena u�ivanja uz iznala�enje puteva i sredstava za udovoljavanje prohtjevima i strastima.
Takva sloboda ustvari je anarhija koja je prija�nje narode odvela u zabludu i propast, pa su bili uni�teni radi nedjela koja su po?inili. Ista sudbina prijeti narodima i dru�tvima danas, ako se ne osvijeste i prihvate islam, jer samo je u islamu  spas za ljudski rod.