Posmatraju?i definiciju stresa koja ka�e da je stres unutra�nje (subjektivno) stanje koje predstavlja reakciju na stresor, tj. stresan doga?aj - zaklju?ujemo da stres mo�emo kontrolisati jedino daju?i stresorima mudrija zna?enja.

Ako je stres rezultat na�e subjektivne reakcije na razli?ite �ivotne doga?aje, jasno je da kontrolom te iste reakcije mi kontroli�emo i unutra�nja stanja na�eg bi?a, neovisno o mno�tvu nepredvidivih �ivotnih doga?aja koje ionako ne mo�emo kontrolisati.

 

Na kraju, davanje mudrijih zna?enja �ivotnim datostima je jedina kontrola koju imamo i na� fokus treba da je na kriti?kom propitivanju konvencionalnih zna?enja koje je staro-novo dru�tvo dalo, npr., pojmovima kao �to su: briga, tuga, razo?arenje, ljutnja, neprijateljstvo, brz tempo �ivota, itd.

 

"...I mogu?e je da ne�to mrzite, a to je dobro za vas; i mogu?e je da volite ne�to, a to je zlo za vas. A Allah zna, a vi ne znate." (El-Bekare, 216)

Prethodni citat iz najve?e sure (poglavlja) u Kur'anu poziva na intelektualiziranje ljudske svakodnevnice kroz redefinisanje osnovnih �ivotnih pojmova kao �to su zlo i dobro.

Sposobnost ljudskog intelekta da daje �eljena zna?enja pojavama i pojmovima proisti?e iz Ademovog, a.s., iskustva za koje se pobrinuo Allah, d�.�., i obavijestio nas o posebnoj vje�tini kojoj je podu?io na�eg praoca: 

"I pou?i On Adema nazivima svih stvari..." (El-Bekare, 31).

Komentator Kur'ana Abdurrahman Es-Sa'dijj isti?e da je Adem, a.s., bio podu?en i nazivima svih stvari kao �to su npr. kamen?i?-kamen-kamen?ina, tj. bio je podu?en i komparativnom na?inu razmi�ljanja. Tako?er, bio je podu?en nazivima svih apstraktnih pojmova kao �to su npr. sre?a, ljubav, ljepota, zlo itd., kao i njihovim ispravnim definicijama.

 

Zamislite ?ovjeka ?iji je um bremenit nepreglednim fondom preciznih definicija klju?nih �ivotnih pojmova i srce sa najraznovrsnijim uredno uskladi�tenim emocijama koje prate pomenuti intelektualni sadr�aj tvore?i nesagledivu misaono-emotivnu erudiciju! Ta fantasti?na ?ovjekova sposobnost da na bazi poznatih pojava i pojmova daje nazive novim ili redefini�e postoje?e - glavna je osobenost ljudskog intelekta (nepoznata melekima, npr.) zbog koje je Gospodar svjetova dao priliku ljudima da nastane planetu Zemlju i doka�u sposobnost kvalitetnog uobli?avanja svijeta svojim misaonim procesima.

Stresor ili izvor stresa mo�e biti ama ba� sve, ukoliko ne prilazimo �ivotu promi�ljeno. Prelijep jesenji dan pun razli?itih nijansi boja i umirene prirode pred bujanje mo�e biti izvor stresa ukoliko ga ?ovjek vidi kao "obla?an i tmuran dan u kojem nam se samo spava". Prolom oblaka uz jak vjetar osoba mo�e da defini�e kao "nevrijeme", "nepogodu" ili "katastrofu". Neko drugi ?e posmatrati takav dan kao mogu?nost u�ivanja u jednoj predstavi u kojoj nastupaju dva karizmati?na glumca/predstavnika: impresivna nesebi?na ki�a koja ne pita za darovane kapi i �armantan i nepredvidiv vjetar koji ne napla?uje utro�enu energiju kojom napoji sve u prirodi.

�tavi�e! Ljudi mogu vidjeti i salat/namaz (molitvu) kao izvor stresa ukoliko to vide kao svakodnevni teret na le?ima, pa ka�u na kraju dana: "rije�io/la sam se jacije, sad sam rahat!" Neko drugi ?e vidjeti 5 svakodnevnih namaza kao 5 neprocjenjivih kreativnih pauzi u kojima okrepljuje tijelo/du�u i crpi ogromnu psiho-fizi?ku snagu.

 

Jedan od najve?ih izvora stresa na koje se ljudi �ale danas su lo�i me?uljudski odnosi. Tako se, npr., ljudi na radnom mjestu vi�e �ale na atmosferu na poslu koju kreiraju kolege nego �to se �ale na samu te�inu posla. Mnogi vrlo po�teni i naivni ljudi se uznervoze na samu pomisao da moraju dijeliti isti prostor s osobom/osobama koja im je pokazala odre?eni vid nezaslu�enog neprijateljstva (npr. ogovaranje, zluradost, prikrivanje informacija, udarac u le?a, itd.) te vrlo brzo primijete jasne fiziolo�ke promjene na svom organizmu (znojenje dlanova, ja?e kucanje srca, stezanje grla, hladan znoj, i tome sl.).

 

Me?utim, situacija se radikalno mijenja ukoliko sebi objasne da je svaki kontakt i susret s osobama koje vole da pletu mre�e sitnih pakosti ustvari prilika za posmatranje izbliza procesa moralne devijacije i izobli?enja.

Pristupaju?i tom profilu ljudi kao radoznali studenti, njih vidimo kao objekat studiranja i u?enja koji nam mo�e donijeti zna?ajne informacije. Uzvra?aju?i na sitnu pakost istom mjerom, uzimamo ulogu pukih ogledala koja samo reflektuju natrag nedjelo koje preziremo - ali i psihi?ko stanje na�ih mrzitelja - i na taj na?in demonstriramo konformizam i nekreativnost.

 

Ljudi koji se kre?u u kriminalnim miljeima imaju najvi�e razloga da se �ale na stres prouzrokovan lo�im me?uljudskim odnosima. Ipak, iako su to ljudi koji imaju najvi�e razloga da spavaju samo na jedno oko i da se vje?ito okre?u preko ramena, ne �ale se na stres iz vi�e razloga. Prvi razlog se ti?e njihovog bogatog �ivotnog iskustva koje ih je nau?ilo da prijatelje dr�e blizu, a neprijatelje jo� bli�e. Sposobnost prilaska blizu neprijatelju je presudna za uvid u na?in razmi�ljanja neprijatelja i adekvatnu samoodbranu.

Drugi razlog je vezan za vrlo iznijansiran uvid u ljudske slabosti i neupadanje u zamku idealiziranja ili sataniziranja ljudi, po�to su direktni svjedoci najdrasti?nijih ljudskih plemenitosti i pakosti.

 

Emocionalno neinteligentni ljudi, tj. ljudi s oskudnim �ivotnim iskustvom i s velikom rezervirano�?u prema �ivotu, nakon uo?enog neprijateljstva odre?ene osobe, vlastitom grubo�?u i netakti?no�?u trajno je udaljavaju iz vlastitog svijeta i na taj na?in gube mogu?nost uvida u njene planove.

Izreka - najbolji su oni lideri koji mogu ?uti otkucaje srca svojih neprijatelja - dodatno podcrtava nedostatnost (politi?kog) liderstva ukoliko nije osposobljeno da superiorno opipa neprijateljske �ile kucavice.

 

Ovakvim davanjem zna?enja pojmu "neprijatelj", ?ovjek u brojnim ljudskim pakostima, aktivnim ili pasivnim neprijateljstvima, smicalicama, mobinzima i sl., vidi mogu?nost napredovanja kroz emocionalno sazrijevanje i u?enje od cijele plejade duhovnih bogalja koji su poslani u na�e �ivote da na njima vje�bamo vlastite programe humanizacije dru�tva, argumentaciju i cijelu lepezu verbalnih zahvata.

 

  Lo�i me?uljudski odnosi su tako?er uslovljeni naivnim pristupom ljudskoj vrsti i ubje?enjem da su na�i prijatelji 100% dobri, a na�i neprijatelji 100% lo�i. ?esti su primjeri ljudi koji su du�i period pokazivali visok nivo uva�avanja i ljubavi, da bi ih samo jedan doga?aj trajno udaljio.

Fenomen (raz)o?arenja

Pravilo je da ukoliko osoba dozvoli da je pojedinci lahko o?araju, isti pojedinci ?e je jo� lak�e razo?arati jer brzo odu�evljenje nekim ili ne?im govori o naivnosti i neinformisanosti.

Najeklatantniji moderni primjer kolektivnog odu�evljenja je globalna euforija zbog politi?ke pobjede Barake Obame u SAD-u. Razo?arenje njegovim likom i djelom ?e biti srazmjerno odu�evljenju, i tu vreba konkretan crv stresa koji ?e donijeti naglu promjenu raspolo�enja i mogu?u globalnu depresiju. Osobe koje Obamu defini�u kao lijepo preplanulog, dobronamjernog i ukusno odjevenog konobara sa u?tivim manirima, koji javnosti predstavlja specijalitete ameri?ke politi?ke kuhinje, shvataju?i da je njegov manevarski prostor ograni?en u domenu serviranja politi?kih jela, demonstriraju informisanost putem koje vje�to izbjegavaju �ivi pijesak euforije i depresije.

Lo�i me?uljudski odnosi su tako?er uslovljeni naivnim pristupom ljudskoj vrsti i ubje?enjem da su na�i prijatelji 100% dobri, a na�i neprijatelji 100% lo�i. ?esti su primjeri ljudi koji su du�i period pokazivali visok nivo uva�avanja i ljubavi, da bi ih samo jedan doga?aj trajno udaljio. Problematika ovog pristupa se ogleda u neostavljenom prostoru u kojem nas na�i prijatelji mogu razo?arati, a neprijatelji o?arati. Jer, ako neke ljude defini�emo kao 100% dobre i oni nas neo?ekivano razo?araju, dolazimo u situaciju da ih iznova moramo definisati i obi?no idemo u drugu krajnost , tj. oni postaju 100% lo�i.

 

To obja�njava vjersko-politi?ku fragmentaciju unutar muslimanskih dru�tava generalno, a bo�nja?kog dru�tva posebno, koja je rezultat me?usobno uslovljenih zamki idealizacije i sataniziranja.

 

Tako npr. mladi? koji idealizira odre?enu djevojku ne pretpostavljaju?i u samom po?etku njihove veze da ?e ta djevojka vremenom uraditi odre?ene stvari zbog kojih ?e mu trenutno pasti u o?ima, u momentu njene demonstracije najobi?nijih ljudskih slabosti, ona po?inje da prestaje da postoji kao dobro bi?e u njegovim o?ima. Stoga, ne ?udi brzina kojom moderne djevojke u svijesti mnogih mu�karaca prelaze put od princeze do vje�tice.

Me?utim, ukoliko usvojimo puno realisti?niji pristup tj. iznijansiranije gledanje na �ivot, pa nekoga defini�emo kao osobu sa npr. 70% dobra u sebi, istovremeno ostavljamo toj osobi 30% prostora za eventualna razo?arenja.

 

Ukoliko vlastitog pasivnog neprijatelja, npr. za koga mislimo da potajno u�iva u nekim na�im patnjama, defini�emo kao 15% dobru osobu, mi mu ostavljamo 85% slobodnog manevarskog prostora da nas (raz)o?ara nekim vlastitim postupkom, te tako darujemo i vlastitoj du�i i umu neslu?enu �irinu.

Ovakvim gledanjem na ljude mi, ne samo da minimiziramo stresne situacije, nego i pokazujemo odli?nu osnovu za razvoj socijalne inteligencije koja ne mo�e do?i do izra�aja ukoliko ljude pojednostavljeno okivamo u zvijezde ili bacamo u blato. Ako defini�emo nekog pojedinca ili ustanovu kao samo 5% dobru,  to je odli?na osnova za odre?enu saradnju na bazi prepoznatog dobra.

 

Osoba mo�e bra?nog druga definisati samo kao 3% dobrog i opet imati lijep su�ivot te iscrpiti kvalitetan maksimum iz takve zajednice, kao �to neko drugi mo�e definisati bra?nog druga kao 99% dobru osobu, a provesti vrijeme u nepotrebnim sva?ama i u tome nazadovati.

 

Ljudi do kojih nam je najvi�e stalo zaslu�uju i najvi�e ostavljenog prostora za razli?ite �ivotne posrtaje. Tako da stavovima tipa "njemu/njoj 100% vjerujem!" ili "znam da na to prijateljstvo uvijek mogu ra?unati!" - rizikujemo stresne krize dugogodi�njeg njegovanog prijateljstva.

Fragmentacija politi?kih partija ili islamskih zajednica na iznutra suprotstavljene lobije, u kojima vjersko-politi?ki autoriteti nevjerovatno brzo iz statusa "dr�avnika" i "uleme" pre?u u status "izdajica" i "novotara", direktna je posljedica crno-bijele idealizacije ?ovjeka svojstvene zaostav�tinama natruhlih ideologija koje su ostale nepro?i�?ene iz (muslimanskih) srca.

 

Naravno, ta fragmentacija nema nikakve veze sa vrlo prakti?nim i realisti?nim u?enjima islama, koja nas u?e da smo kao ljudi krhki ("...a stvoren je ?ovjek slabim." En-Nisa, 28), da ni sebi ni drugima ne trebamo previ�e vjerovati (propisi zabrane osamljivanja), te da je ?ovjek kvarljiv ("...a ?ovjek je brzoplet." El-Isra, 11), neodvojiv od grije�enja i onaj kome treba  pomo?i da izrazi svoju dobrotu (npr. akika kao propis ?ija je dru�tveno-psiholo�ka dimenzija sredstvo za eliminaciju ljubomore kod �ireg dru�tva itd.).

Postmoderni ?ovjek se, u dana�njem, dinami?nom dru�tvu, �ali na mno�tvo obaveza, termina, zada?a, nedovr�enih poslova, neshvataju?i da izvor njegovog stresa nije mno�tvo obaveza u burnoj svakodnevnici, nego negativno zna?enje koje je dao tim obavezama. S druge strane, imamo ljude kojima je najve?i izvor stresa upravo suprotan od spomentog, a to je nedostatak bilo kakvog posla putem kojeg bi osjetili osje?aj vlastite bitnost i doprinosa svom mjestu i vremenu. Naravno, izvor njihovog stresa nije nedostatak posla nego negativno zna?enje koje su dali svom slobodnom vremenu. Najtragi?nije u svemu tome je da je jedina prepreka na putu pozitivnijeg definisanja datosti vlastitog �ivota - nedostatak duha i ma�te. Tako?er, imamo osobe koje su rastresene zbog prevelike brige za vlastitu budu?nosti,a ne zbog same budu?nosti kojoj su mogli dati puno vedrije boje.

 

Cijele generacije mladih ljudi mogu odrasti gledaju?i odre?eni geopoliti?ki prostor �ivljenja, npr. Balkan, kao crnu rupu planete, aktivni vulkan sukoba i problema, slijepo crijevo svijeta itd., te tako protratiti dragocjeno vrijeme i energiju na samooplakivanje i �aljenje zbog lo�eg izbora vlastitih roditelja za svoje seksualne aktivnosti. �ta sprje?ava ?ovjeka da Balkan, tj. postdejtonsku BiH, posmatra kao odli?an poligon za vje�bu?! Od medijskih nastupa, volonterizma, izgradnje i uspostavljanja dru�tveno-politi?kih mehanizama pa do poligona za fantasti?an psiho-fizi?ki dril kroz egzistencijalnu neizvjesnost, politi?ku nesigurnost, socijalnu nepravdu... tako neophodnu za stasavanje lidera za malo turbulentnija vremena.

Allah, d�.�., isti?e i ovaj fenomen:

"Obo�avate mimo Njega samo imena koja ste nadjenuli vi i preci va�i - nije objavio Allah za njih nikakav dokaz. Sud je samo Allahov. Naredio je da obo�avate jedino Njega. To je vjera prava, ali, ve?ina ljudi ne zna." (Jusuf, 40)

Va�nost ju?era�njih totema, naravno, nije bila u njihovim oblicima, te�ini ili materijalu od kojeg su klesani ili tesani, nego je njihova jedina "vrijednost" bila u zna?enjima koja su im pridavali ljudi. Uzvi�eni Svjedok bez okoli�anja obznanjuje psihologiju skrivenu iza pomenute idolatrije, isti?u?i da su idolopoklonici, ustvari, samo obo�avaoci imena, zna?enja i definicija koja su sami dali opipljivim pojavama i predmetima bez obzira da li imaju za to validan dokaz. Zna?i da je njihova skru�enost i strahopo�tovanje pred nekarizmati?nim kipovima ru�nog oblika direktan rezultat iluzije koju su ideolo�ki sami razradili.

 

Moderni idolopoklonici su mutirali u razne oblike, ali su ostali �rtve potpuno iste gre�ke. Bilo da se radi o strahu od ljudi ?ijim funkcijama, titulama ili odorama su pripisali potpuno nezaslu�en status te postali robovi zna?enja koje su zatekli ili sami dali; ili se radilo o raznim fobijama zbog kojih im klecaju noge, ste�u se prsa i zbog kojih se osje?aju kao kukavice i nesposobnjakovi?i, ne znaju?i da su to fantomski strahovi koji bi isparili samo da hrabro krenu u pohod i realnije ih defini�u.

Izvori islama tretiraju stres kroz koncept "tevhida" tj. jedno?e Stvoritelja, koji jedini zaslu�uje na�u 100% ljubav i povjerenje, dok se stvorenja po tom pitanju razlikuju i ti procenti nikada nisu stati?ni niti okrugli. Ispravno shva?en i primjenjen koncept jedno?e Stvoritelja u svim segmentima dru�tva elimini�e pomenutu ra�irenu, modernu idolatriju, a samim tim i korupciju i socijalnu nepravdu.On u?i ?ovjeka tako?er da ne postoje "problemi" nego samo izazovi, pitalice, parnice i upitnici koje su savr�ene prilike za u?enje i razvoj.

 

Islam nudi i prakti?ne izdu�ne ventile za nagomilani stres kroz preporu?ene fizi?ke aktivnosti (npr. plivanje, strelja�tvo, alpinizam, agrikulturu, itd.), smislena putovanja (mi'rad�, npr., imperativ "putujte" je spomenut na osam razli?itih mjesta u Kur'anu) i pla? u zadnjoj tre?ini no?i kao proces uklanjanja toksi?nih tvari koje su se nakupile u organizmu kroz stresan period.

 

Iskrena islamska praksa nas u?i da se prakti?an musliman/ka svakodnevno bori protiv stresa zikrom tj. sistemom neurolingvisti?kog autoprogramiranja vlastite svijesti kroz smisleno ponavljanje sugestivnih poruka s kojima poru?ujemo: Allah je ve?i od svakog straha, Allah je ve?i od svake neizvjesnosti, Allah je ve?i od svakog neprijatelja, Allah je ve?i od svake krize, Allah je ve?i od svakog isku�enja, Allah je ve?i od svake slabosti, Allah je ve?i od izazova svakog vremena, Allah je ve?i od mentora svih na�ih neprijatelja, zajedno, Allah je ve?i od svakog zadatka na koji mo�emo pomisliti itd.

 

Ili poru?ujemo sebi i drugima zikrom: elhamdulillahi na novom danu, elhamdulillahi na novom nebeskom reljefu, elhamdulillahi na gladnim ?ulima, elhamdulillahi na svakom funkcionalnom zglobu u na�em tijelu, elhamdulillahi na prijateljima od kojih u?imo, elhamdulillahi na neprijateljima koji nas ja?aju, elhamdulillahi na ljudima razli?itih obrazovanja jer je sva?ije obrazovanje zanimljivo, elhamdulillahi na �ivotu u vrlo zanimljivim vremenima, itd.

"One koji vjeruju i one ?ija se srca spomenom Allaha smiruju. Zar se spomenom Allaha srca ne smiruju?" (Er-Rad, 28)

Kur'an je knjiga s realnim pri?ama koje su ma�tovitije od svih svjetskih bajki zajedno, pa �ta nas spre?ava da datost vlastitog �ivota ukrasimo kvalitetnim i zanimljivim zna?enjima punim realne neustra�ivosti, dje?ijeg elana i zdravog entuzijazma?!

 

Edin Tule