Nedjelja, DECEMBER 01, 2024
tekstovi_logo

Na sta te sestro poziva Sejtan a na sta Islam-razmisli?


HeartBismillahir-Rahmanir-Rahim
Neka je hvala Allahu subhanehu ve teala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalu?kog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih u?inio spokojnim i smirenim u duama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, ?ije su rije?i i djela na uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu ?asnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji kora?aju njihovim putem, ive islam i upu?uju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve teala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomaga?ima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Na sto te sestro poziva Sejtan a na sto Islam razmisli?

Ljudski ivot na ovom svijetu nije uzalud i bez smisla. On je dat u kontekstu vieg ivota, ivota koji dolikuje covjeku. To je ivot sa simbolom pobjede nad svim destruktivnim, ivot koji se razlikuje od animalnog. Moralni zakoni to ih je Kur'an proklamovao, covjekov ivot cine osmiljenim i dostojnim respekta. Socijalna strana covjeka bitan je faktor za ideal pravog ivota, a ispravnost pojedinca sudbinski je vezana za ispravnost zajednice.

Pod parolom blistave slobode i pozivom ka potpunoj jednakosti me?u polovima, zagovara?i raspada moralnih vrijednosti, seksualne slobode i zapadne anarhije ele od tebe ako se preda njihovoj podloj propagandi i njihovim zahtjevima da otkrije svoje tijelo, da se mijea sa mukarcima i da prkosi nare?enjima Uzvienog Allaha sljede?e:

1. Da bude najopasnije sredstvo za irenje razvrata i glavni element unitavanja porodice, drutva pa i cijele zajednice muslimana (ummeta), kao to je rekao jedan od istaknutih vo?a: "?aa i pjeva?ica ?e sruiti muhammedansku zajednicu vie nego hiljadu topova! Zato ih navedite da se ludo odaju strastima!"

2. Da bude poluga ruenja ?ednosti, ?istote i svih ostalih islamsko moralnih vrijednosti kako bi nai neprijatelji zavladali naim prostorima i plja?kali naa dobra, jer je poznato da je lahko ovladati drutvom koje je razjedinjeno i rascjepkano.

3. Da ti, koja si dragocijeni dragulj, bude jeftina roba, pa da taj olo i njihova gospoda trguju tvojim tijelom na dananjim pijacama robljem, te da im ti poslui kao poniavaju?a propaganda kojom privla?e muterije i da tvojim golim ili polugolim slikama uljepavaju svoje raznorazne reklame.

4. Da bude lahak plijen i sladak i ukusan zalogaj razjarenim vukovima koji izgaraju od elje da unite tvoju ?ednost i oskrnave tvoju ?ast.

5. Da bude lijepa lutka s kojom ?e se oni sa nezasitim strastima poigravati kako god oni ho?e, u koje god vrijeme ho?e i po cijeni koju god oni ho?e! Pa kada te se zasite to ?e se sigurno brzo desiti sa ponienjem ?e te odbaciti, da bi se poigrali sa drugom lutkom. I kada za?e u godine, pa uvehne tvoja ljepota to ?e se sigurno desiti bit ?e ostavljena i zaboravljena, bez mua koji bi ti pravio drutvo, bez djece koja bi te pazila i bez unu?adi koja bi se s tobom igrala.

Zato se ?uvaj, sestro, takvog tragi?nog zavretka i toga mra?nog tunela, u koji nije dospjela nijedna djevojka ili ena, a da nije zalutala i pohitala da izvri samoubistvo, kao to je to prije izvjesnog broja godina uradila Dalila, francuska pjeva?ica koja je dostigla vrhunac navodne umjetni?ke slave. Prije nje samoubistvo je izvrila i Merlin Monro, najpoznatija, najljepa i najizazovnija glumica Holivuda! Prije nego to je skon?ala svoj ivot, ona je napisala u svom oprotajnom pismu: "Ja sam najnesre?nija ena na Zemlji, jer nisam mogla biti mati! ?astan porodi?ni ivot smatram vrijednijim od svega drugog, jer se enina stvarna sre?a krije upravo u tom ?istom ivotu" Na kraju pisma ona poru?uje: "Angaman bilo koje ene u filmu ?ini je jeftinom i bezvrijednom robom, bez obzira na to koliko lane slave i ugleda stekla! Savjetujem svim djevojkama da se nebave glumom, kako ne bi skon?ale poput mene."

To su samo dva od stotina gorkih primjera i iskustava kroz koje su prole te poznate ene koje su imale sve ono o ?emu ti sanja i u snu i na javi. Me?utim, uprkos tome velikom bogatstvu, slavi i op?injenosti miliona ljudi njima, one su sve vie bile nesretne, kao rezultat zastranjivanja od prave ljudske prirode i udaljavanja od Boije staze. Zato, sestro, uzmi pouku iz toga, jer, kao to se kae: Sretan je onaj ko uzme pouku od drugog. Jo jednom te upozoravamo da ne padne u to strano ejtansko leglo i savjetujemo te da bude bogobojazna i da se pripremi za susret sa Allahom prije nego to te zadesi Njegova strana kazna.

ta mi ho?emo od tebe?

Mi pozivamo islamu, pozivamo istini, dobru, uputi i svjetlu. Mi od tebe ne traimo nikakvu materijalnu korist, nego mi iz milosti i saosje?anja sa tobom, te iz elje da te spasimo od raznoraznih ponienja i patnji iz dubine naih srca elimo:

1. Da bude dobra vjernica, da istinski ?ini ibadet svome Gospodaru, da izvrava Njegove naredbe i kloni se Njegovih zabrana, da bude ?estita i potena, da imadne uzoran ivot i lijepo ponaanje i da bude to dalje od onoga to je sumnjivo i od bestidnih, nemoralnih i razvratnih mjesta.

2. Da bude neovisna li?nost, da ima snanu volju, da se oslobodi od pritisaka pokvarenog na?ina ivota, da se oslobodi slije?enja nevjernica, da se oslobodi obmana i varki lanog ugleda i sre?e i da se podrava principa svoje prirodne vjer, pogotovo hidaba. Ovo je zgodna prilika da ti pojasnimo da hidab nije samo komotna odje?a koja pokriva tvoje drai, nego je on simbol mnogih Allahovih propisa koji eni muslimanki daju posebne odlike i ?ine je dobrim i korisnim ?lanom islamskog dutva, u kojem nema nevolja poput raskalaenosti, golotinje i mijeanja sa mukarcima

Nema nikakve sumnje da su upravo te nevolje uzrok problema ove slijepe materijalisti?ke civilizacije i uzrok porastu broja zlo?ina, silovanja, nastranosti i stranih polnih bolesti, od kojih "SIDA" sigurno ne?e biti zadnja. Jo gore od toga jeste to to su te nevolje uzrok prokletstvu, sramoti i propasti na ahiretu da nas Allah subhanehu ve te'ala sa?uva od takvog zavretka.

3. Da svojim roditeljima ?ini dobro, da nastoji izvriti svoje obaveze prema njima i ispuniti njihove zahtjeve, da bude odana svome muu, da nastoji pridobiti njegovu ljubav i da mu bude pokorna, da u?estvuje u njegovoj i radosti i tuzi, da ?ini ono to ?e ga smiriti, rashladiti i odmoriti, da se samo njemu uljepava i da iznalazi razne na?ine da bude zadovoljan sa tobom, kako ne bi obra?ao panju ni na jednu drugu enu i kako ne bi razmiljao o onome to je haram.

4. Da bue dostojanstvena i ?asna, da bude obrazovana i da zna sve ono to ?e ti koristiti za vjeru i ivot, pa ?ak i da druge podu?ava i da rtvuje sve to je potrbno na putu promicanja svoje vjere.

5. Da ra?a junake i uspjeno odgaja nove generacije i da u?estvuje u izgradnji civilizacije na visokim moralnim i ?vrstim materijalnim temeljima.

I na kraju: Uzvieni Allah te po?astio daju?i ti razum i darovao ti je mogu?nost izbora, pa izaberi:

-Ili ?e se prikloniti taboru naih neprijatelja koji putem onih koji rade za njih uljepavaju nastranost i pokvarenost kako bi te lake ulovili. U tom slu?aju gubitnik ne?e biti samo ti, nego i cijeli na ummet i ne?e izgubiti samo ovaj svijet negi i ahiret, to je tek pravi gubitak!

- Ili ?e se sa punom svije?u prikloniti naem islamskom identitetu i ponositi se principima nae prirodne vjere i pridravati se svih tih principa, ?ime ?e obezbijediti sebi sretan i lijep ivot i spasiti samu sebe od nesre?e na ovom svijetu i poniavaju?e kazne na ahiretu.

Komentar 26. ajeta sure El-E'araf)

Allah Uzvieni u Kur'anu casnom je rekao:

O sinovi Ademovi, dali smo vam odjecu koja ce pokrivati stidna mjesta vaa, a i raskona odijela, ali, odjeca cestitosti; to je ono najbolje. To su neki Allahovi dokazi da bi se oni opametili.

Ljudski ivot na ovom svijetu nije uzalud i bez smisla. On je dat u kontekstu vieg ivota, ivota koji dolikuje covjeku. To je ivot sa simbolom pobjede nad svim destruktivnim, ivot koji se razlikuje od animalnog. Moralni zakoni to ih je Kur'an proklamovao, covjekov ivot cine osmiljenim i dostojnim respekta. Socijalna strana covjeka bitan je faktor za ideal pravog ivota, a ispravnost pojedinca sudbinski je vezana za ispravnost zajednice. Stoga Allah, subhanehu ve te'ala, Kur'anom uspostavlja pravila ponaanja koja su optimalno rjeenje za osmiljen ivot na Zemlji.
Ciniti dobro a suprotstavljti se zlu, jedan je od najviih principa islamskog ucenja. On se odnosi na svaku poru ljudskog ivota: porodicu, susjedstvo i iru drutvenu zajednicu. Cijelim tim kodeksom provejava osnovna kur'anska intencija da dobro moe trijumfovati nad zlom, samo ako se covjek zalae za te principe i ivi u skladu s njima. Na taj nacin on ostvaruje dimenziju ovosvjetskog ivota koja ga razlikuje od animalnog, s kojim se uklapa u harmoniju zakona koji vladaju u kosmosu.

Uspostavljanje moralne zajednice

U cilju uspostavljanja moralne zajednice Kur'an, pored ostalog, spominje i odjevanje kao jedan od bitnih faktora za sklad i funkcionisanje zajednice. Shodno covjekovoj prirodi Uzvieni Tvorac propisao je norme ponaanja, medu njima i odijevanje, koje ga upucuju na krepostan ivot i distanciraju od svih oblika nastranosti i grijeenja, ucinivi ga uz to namjesnikom na Zemlji i podredivi mu na njoj sve potrebno za ivot, Uzvieni mu je time iskazao pocast i visoki stepen milosti. Stoga, suprotstavljanje Njegovoj volji, covjeka vodi u zabludu i grijeh koji, u konacnici, rezultira njegovom propacu i na ovom i na buducem svijetu.
Navedenim ajetom sure El-E'araf, Svevinji trai od muslimana da paze na svoj izgled, da budu propisno odjeveni, da cuvaju svoje dostojanstvo i da uivaju u odjeci i ukrasima koje im je On stavio na raspolaganje. Tim ajetom ljudima je objanjena svrha propisa o odjeci koja se ogleda u: pokrivanju tijela (el-'avre) i uljepavanju licnog izgleda. Uz ovaj ajet, u istoj suri s istovjetnim nacinom obracanja, Uzvieni zapocinje jo dva ajeta sinovima Ademovim (ljudima uopce), u kojima ih upozorava na golotinju i zaputanje izgleda kao znakove povodenja za ejtanom:
O, sinovi Ademovi, neka vas nikako ne zavede ejtan kao to je roditelje vae iz Denneta izveo, skinuvi s njih odjecu njihovu da bi im stidna mjesta njihova pokazao! On vas vidi, on i vojske njegove, odakle vi njih ne vidite. Mi smo ucinili ejtane zatitnicima onih koji ne vjeruju.
O, sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hocete da namaz obavite! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju.

Odjeca cestitosti

U predmetnom ajetu Allah, delle anuhu, spominje odjecu cestititosti, (libasut-takva) naglaavajuci da je to, ono najbolje, kao to za opskrbu potrebnu za hadd kae: Za put se opskrbite, a najbolja opskrba je bogobojaznost (fe inne hajrez-zadit-takva)! Osjecaj bogobojaznosti je vjerniku osnovni pokretac na putu cinjenja dobrih djela koja ce mu biti opskrba za drugi svijet. Odjeca bogobojaznosti je ogledalo covjekove due i njegovog sveukupnog stanja.
Odjevni predmet od materijala pokriva sram covjeka i krasi njegovo fizicko tijelo; na taj nacin on pridonosi da covjek izgleda skromno i ugodno. To je vanjska strana covjeka. Medutim, izrazito je vana haljina poniznosti koja ukraava njegovo unutarnje bice i oplemenjuje ga duhovno i moralno. Haljina unutarnje poniznosti satkana je od konca straha pred Allahom, d.., i najfinijeg smisla skromnosti i poniznosti. Vanost ove unutarnje haljine se moe vidjeti u tome da je vanjska, materijalna haljina iskrojena prema njezinom modelu. Ponizan covjek ce se oblaciti trijezno i pristojno.
Odjecu bogobojaznosti (libasut-takva) komentatori Kur'ana razlicito razumijevaju. Ikrime kae: To je ono cime ce biti obuceni bogobojazni na Sudnjem danu, dok neki pod ovom kur'anskom sintagmom podrazumijevaju iman, dobra djela, ili lijep izgled lica.

Odjeca cestitosti pokriva slabosti srca i ukraava ga, kao to vanjska odjeca, pokriva slabosti tijela i ukraava ga. Obje su nune i uzajamno se dopunjuju i potpomau. Stoga nas na Gospodar, delle anuhu, podsjeca na Svoju milost prema Ademovoj djeci, koja Ga je potaknula da im dadne haljine i nakit. Ljudi su jedina bica kojima je propisana odjeca kojom oni pokrivaju svoja tijela i zbog toga oni treba da budu zahvalni svome Stvoritelju.
Hazreti Alija je otiao u ducan i kupio koulju koju je platio tri dirhema. Obukao ju je i ona mu je pokrivala sve do aka i clanaka. Tom prilikom je izgovorio: Hvala Allahu, Koji me opskrbio ukrasom kojim se mogu uljepati medu ljudima i pokriti svoj sramotni dio. Neko ga je upitao: Jesili li to cuo od Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, ili to ti kae? On odgovori: Cuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako prilikom oblacenja izgovara: Hvala Allahu koji me opskrbio ukrasom kojim se mogu uljepati medu ljudima i pokriti svoj sramotni dio.

Pokrivanje tijela znak je stida

Norma kojom se regulie islamski nacin odijevanja, uz ostalo, u funkciji je suzbijanja strasti koja se moe javiti u pogreno vrijeme i na pogrenom mjestu. To je, ustvari, efikasna preventivna mjera protiv zloupotrebe covjekovog prirodnog nagona koji je u biti milost Njegova, ukoliko se upotrijebi na vjerom dozvoljen nacin. Spolni nagon, kao blagodat i uitak, ima svoju viu funkciju u ivotu covjeka. Covjek njime osigurava produenje vrste na zemlji. Zato stidna mjesta mukarca i ene, sama po sebi, nisu zlo, ali njihova upotreba suprotna Allahovim, d.., zakonima rada zlo. Stoga, ko porice obligatnost pokrivanja stidnih mjesta i uljepavanje izgleda, skrenuo je s puta islama na put ejtana prokletnika.
Da bi se iskrene vjernice na javnim mjestima razlikovale od lahkomislenih ena, Allah, delle anuhu, im je propisao odjecu koja ce pokrivati njihova tijela i tako onemoguciti tude mukarce od neprilicnog mijeanja i udvaranja. Propisom odijevanja Uzveeni nije ogranicio slobodu ene, nego ju je zatitio od eventualnih neugodnosti koje joj se mogu desiti ukoliko je nepristojno odjevena, kao to se navodi u Kur'ani-kerimu:
O, Vjerovjesnice, reci enama svojim, i kcerkama svojim i enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako ce se najlake prepoznati pa nece napastovane biti.
Propisno odjevena muslimanka bit ce u drutvu prepoznatljiva kao plemenita i cista osoba koja dri do svoje cednosti, morala i potenja, a ne kao ona cije je tijelo obnaeno i koja kod pokvarenih ljudi pobuduje pogrena ocekivanja i grene misli. Njena odjeca bit ce ujedno barijera nemoralnim i besposlicarima koji bi je rado zavodili i uznemiravali.

ta se smatra avretom za mukarca i enu?

Vecina ucenjaka smatra da je stidni dio tijela (avret) za mukarca predio od pupka do koljena, dok pojedini imami kao npr. Ibn Hazm i neke hanefije i malikije, misle da bedra ne spadaju u avret. Avret ene, u odnosu na tudeg mukarca, je cijelo njeno tijelo, osim lica i aka, shodno hadisu u kojem se Alejhisselam obratio svojoj svastici Esmi, nakon to je ula kod njega u prozirnoj odjeci: O Esma, kada ena dobije prvu menstruaciju, (to jeste kad postane punoljetna) nije dozvoljeno da se na njenom tijelu vidi ita osim ovoga i ovoga (i on pokaza na svoje lice i ake). Dakle, i mukarcima i enama dozvoljeno je vidjeti na tijelu, i mukarca i ene, one dijelove koji se ne smatraju avretom, s tim to to gledanje, kao to smo ranije istakli, ne smije biti poudno.
U citiranom ajetu stoji: I neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je ionako spoljanje. Ukras ene je sve ono to je cini ljepom i privlacnijom, svejedno da li se radi o tjelesnim ljepotama, kao to su lice, kosa i fizicka grada tijela, ili odjeci, nakitu, minki i sl.
Medu islamskim ucenjacima nije usaglaen stav o pitanju razumijevanja rijeci iz dijela ajeta osim onoga to je ionako spoljanje, odnosno sve to se ubraja u eninu vanjtinu koju je doputeno vidjeti. Po vecini, to su njeno lice, surma, ake i prstenje. Taj stav zastupaju Ibn Abbas, Enes, Seid bin Dubejr, Ata', Evzai' i dr. Hazreti Aia, Katade i jo neki tome pridodaju i narukvice. Kasniji mufessiri kao to su Taberi, Kurtubi, Zamaheri Razi i drugi takode podravaju taj stav.
Poslije podsjecanja na prijestup naih roditelja, Allah, subhanehu ve teala, istice svoju blagodat prema sinovima Ademovim u vidu odredivanja odjece i pokrivanja tijela s ciljem zatite njihove ljudskosti kako se ne bi sunovratili na stepen ivotinje: da bi se oni opametili.

Otuda musliman vidi vezu izmedu velikog napada i kampanje usmjerene protiv stida i morala i otvorenog propagiranja tjelesnog razgolicavanja, uime ljepote, civilizacije i ljubavi, s jedne strane, i ciononistickog plana, ruenja njihovog ljudskog dostojanstva i brze destrukcije kako bi se utro put njihovom porobljavanju od strane cionisticke vlasti. (...) Ljudski ukras i ljepota je u pokrivanju, a ivotinjski ukras i ljepota je u razgolicenosti. Ali ljudi (bica u ljudskim likovima) u ovom vremenu vracaju se nazad u dahilijjetsko doba koje ih opet vraca u svijet ivotinja, pa se ne prisjecaju Allahove, d.., blagodati prema njima, koja titi njihovo ljudsko dostojanstvo i dignitet.

ta se krije iza takozvane emancipacije ene?

U svjetlu intenzivne kampanje protiv morala i stida treba posmatrati zabludjelost i otudenost savremenog covjeka od izvorne boanske objave. U eri seksualnih sloboda i razvrata, posebno se namece problem tzv. emancipacije ene. Cari kojima je obdarena, nakit i koketni odnos spram sredine cine je ekscentricnom. Emancipacija za koju se izborila omogucila joj je prodor u sve pore ljudskog ivljenja. Na putu borbe za svoj realni i ravnopravni tretman ena je imala veliki broj pristalica. Organizatori modnih revija, glamuroznih izbora za miss, filmskih i muzickih festivala, zatim pisani i elektronski mediji, mogucnost zaposlenja na skoro svim radnim mjestima, omogucili su joj neslavni izlazak na pozornicu ivota.
Ona je postala rtvom teorije da ivot treba ivjeti po nalozima due. Zagovornici takvih stavova isforsirali su njenu razgolicenost u kojoj su prepoznali uspjeh za nju i izlazak iz okova konvencionalne sredine. U svemu tome oni nisu zaboravili ni svoje interese. Uz njih i oni su uhvaceni u ivotni vrtlog koji ih nemilosrdno kovitla. Rezultat takvog iskoraka u njenu ravnopravnost jeste: ugroenost porodice, enormno veliki procenat razvoda brakova, reduciranje potomstva, vanbracni odnosi, rairenost prostitucije, bispolni brak, seksualne nastranosti, zarazne bolesti i jo mnogo toga. Sida, koju su nazvali, kugom modernog doba, direktni je produkt takvog, razvratnog nacina ivota. Ta opaka, i zasad neizlijeciva bolest, svakodnevno ubija hiljade ljudi irom svijeta. Zaista je cudno da oni koji se pozivaju na krcansku religiju u svijet izvoze razgolicenost i obnaenost tijela, krenje onoga to je zabranjeno, nudizam, pornografiju, vulgarnost, seksualne perverzije svake vrste... Ja mislim da historija covjecanstva nije vidjela gori razvrat od onoga koji danas ire takvi ljudi.

Indikativna je izjava jedne poznate glumice koja je, bez imalo ustrucavanja, izala gola pred novinare kako bi dala intervju. Upitana: Osjeca li nelagodu zbog takvog izgleda, odgovorila je: Zar se treba stidjeti onoga s cim nas je priroda obdarila. Da svoja stidna mjesta trebamo skrivati priroda bi se pobrinula da ona obrastu perjem ili dlakom. Naalost ta izoblicena svijest zadobija sve veci broj pristalica, tako da je savremeni covjek sve blii stepenu animalnog nacina ivota.

Muslimanka i njena emancipacija

Naalost, talas modernog dahilijjeta dobrano je zapljusnuo i muslimanska drutva. Ponukana borbom za licnu emancipaciju i naa muslimanka je direktni sudionik tih ivotnih bura koje nimalo ne slute na dobro. Direktni dodir sa Zapadom i zapleteni drutveni ivot, koji je u mnogim elementima unazadio muslimane, donio je promjene i na planu moralne anarhije. Na istaknuti intelektualac Mustafa Busuladic (1914-1945), rahmetullahi alejh, jo prije pedeset godina ukazivao je na taj problem. Tako je u svom clanku Kult golotinje izmedu ostalog rekao: Muslimanka se pocela odavati prostituciji. Zaredala su brakolomstva, pobacaji, cedomorstva i poroci koji nuno proisticu otuda. Ovome nisu iskljucivo krivi slabi gospodarski uvjeti ivota naeg poslijeratnog covjeka, nego i drugi momenti. Mi cemo ih odmah navesti. Val opce seksualne pokvarenosti i tjelesne golotinje, noen mahnitanjem feministickog pokreta koji se razmahao u europskim zemljama teeci da umjetno premosti nikad nepremostive duboke psihicke i tjelesne razlike u bicu mukarca i ene, zahvatio je djelimicno muslimanku, koja je sve vie zanemarujuci poziv majke postala rob drugarica u Evropi.
Stoga je naa obitelj kako u gradu tako i na selu u cijelosti ugroena. Sada tek moemo prosuditi koliko su bila kratkovidna, ali istodobno za nas pogibeljna poslijeratna mahnitanja romanticarskog modernizma naih mahom poluinteligenata sa svim osobinama osrednjosti, koji su uprezali sve svoje snage da muslimanku emancipiraju i izjednace sa Europejkom, da je uvedu u vrtlog suvremenog ivota, kako bi sudjelovala u izgradnji drutva.
Na osnovu kazanog, pogreno bi bilo zakljuciti da su ene jedini vinovnici moralne anarhije. Svakako da i one snose veliki dio odgovornosti, ali, objektivno gledajuci, na ovaj kompleksni problem, krivca treba traiti, prije svih, u mukarcima. Nepobitna je cinjenica da su u povijesti, uglavnom, ene bivale onakve kakvim su ih mukarci eljeli vidjeti. Oni su skoro uvijek igrali dominantnu ulogu i utjecali na norme drutvenog pomanaanja.


Busuladiceva upozorenja kao da su juce izrecena a ne prije pedesetak godina. Dananja muslimanka, po uzoru na druge, javnosti izlae sve to se moe izloiti. Mini suknja je premalo da bi istaknula drai svoga tijela. Ona je maksimalno obnaila svoje tijelo, a od odjece to ima na sebi sve je i tijesno i prozirno. Vecina ena su obucene, a ustvari su polunage. Posebna prica su ljetovanja na morskim plaama na kojima se i mukarci i ene maksimalno razgolicuju, a nerijetka su mjesta predvidena za nudiste, gdje covjek dokazuje svoj moralni pad i krajnji stepen arogancije spram boanskih propisa.

Suncanje i zdravlje

Uz nabrojane anomalije koje uzrokuje golotinja, ovom prilikom, smatramo prikladnim iznijeti istraivanja britanskog medicinskog urnala BMJ, koje je prenio kuvajtski casopis El-Va'jul-islami a koji pie o pojavi jedne vrste raka koe koja zahvata upravo ona mjesta, najcece, na tijelu ene, koja se izlau suncu, a koja bi, s aspekta erijata, trebalo da budu pokrivena. U tom casopisu se, pored ostalog, kae:
Maligni karcinom melanoma, bio je rijetko oboljenje koe, a sada je poceo da se iri i da se broj oboljenje kod djevojaka u zrelijoj dobi umnogostrucava. Najvie obolijevaju noge, a glavni razlog irenja je rasprostranjenost mini mode zbog koje su enska tijela izloena suncevim zracima dui vremenski period tokom godine. (...) Ova bolest nastaje izlaganjem tijela suncevim ultraljubicastim zracima, ponajvie tokom suncanja na morskim plaama i pogada oba spola u razlicitim procentima. Bolest se javlja u obliku malih crnih pjega, razlicitih velicina, prvo na stopalu ili potkoljenici, a ponekad i na oku. Zatim se pocne iriti i povecavati po cijelom tijelu, napadajuci limfne lijezde i krv, zaustavljajuci se u jetri koju pocne razarati. Ponekad dospijeva i u druge dijelove tijela kao to su kosti, bubrezi i drugi unutranji organi, iza cega slijedi izmokravanje crne mokrace koja unitava bubrene celije. On cak moe dospjeti i do embriona u utrobi majke. irenje ove opake bolesti praceno je jakim bolovima. Ova bolest bolesnika ne ostavlja dugo u ivotu, a operativni zahvati ne pomau kao u slucajevima drugih vrsta raka, kao ni zracenje.

Obaranje pogleda

Islam tei da uspostavi cisto drutvo u kome se ne bude strasti svakog momenta. ena ne smije biti predmetom skretanja panje na sebe i pobudivati strasti mukaraca. U tom smislu propisano je odijevanje i pravila ponaanja koja ljude vode ka tome cilju. Uzvieni kae:
Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojima; to im je bolje, jer Allah, uistinu, zna ono to oni rade. A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je i onako spoljanje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima...
U cilju kontrolisanja seksualnog nagona, islam je navedenim ajetima, na prvom mjestu, ogranicio gledanje i mukarcima i enama, zbog toga to je oko kljuc srca, a pogled je vjesnik zavodenja i glasnik preljube. Strastveni pogled Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je okarakterisao kao blud ociju rekavi: I oci cine preljubu, a njihova preljuba je strastveno gledanje. Drugom prilikom Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obratio se hazreti Aliji, radijallahu anhu, rijecima: O Alija, ne pruaj pogled za pogledom, jer samo prvi pogled je tvoj, a svi ostali nisu tvoji.
Stidne dijelove tijela mukarca i ene haram je gledati i mukarcima i enama, pa makar se radilo o mukarcu u odnosu na mukarca ili eni u odnosu na enu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je rekao: Mukarcu je zabranjeno da gleda u avret mukarca, a eni je zabranjeno da gleda u avret ene. Neka se ne priljubljuje mukarac uz mukarca pod jednim pokrivacem, a ni ena uz enu pod jednim pokrivacem.
Potom je Uzvieni zabranio eni isticanje ukrasa i naredio sputanje vela niz grudi, dakle prikladnu odjecu. Da bi odjeca udovoljila svojoj svrsi, zabranjeno je da bude kratka, tijesna, prozirna, slicna odjeci suprotnog spola i odjeci koja je karakteristicna za nemuslimanke, izraajnih boja i ekstravagantnog izgleda, kao i to da bude namirisana. Buduci da islam uvaava obicaj sredine, ukoliko se ne kosi sa propisima islama, shodno podneblju i klimatskim uslovima, medu muslimankama svijeta postoje razliciti stilovi odjevanja. Odjeca Pakistanke bitno se razlikuje od odjeca ene Kavkaza ili ene Srednje Afrike, kao to se odjeca africke ene bitno ralikuje od odjece evropske muslimanke.

Pokrivanje tijela je erijatski propis a ne pitanje slobodnog izbora. To nije puki adet i obicaj sredine, kako tvrde promotori sistematskog kvarenja svijeta s ciljem unitenja cednosti i temeljnih ljudskih vrijednosti. Iz osjecaja bogobojaznosti i stida proistjece osjecaj odvratnosti i prezrenosti razgolicavanja. Ko se ne stidi, ne vidi da ima iceg runog u tome.Takav bezobzirno i beskrupulozno propagira razgolicenost, razvrat i razne oblike perverzije.
Postoje i oni (cak medu muslimanima) koji zagovaraju pristojno odijevanje nastojeci na taj nacin reducirati islamske propise o pokrivanju. Za njih je mahrama i duga haljina s dugim rukavima previe za nae prilike pa govore dovoljno je da bude pristojno odjevena. Ne smijemo gubiti iz vida cinjenicu da je pristojno odijevanje samo ono koje su Allah, d.., i Njegov Poslanik propisali Kur'anom i sunnetom.

Na kraju, potovana sestro, prestani razmiljati hoce li i kada ce udovoljiti ovoj vjerskoj obavezi! to prije donese odluku bit ce bolje za tebe, i na ovom i buducem svijetu! Budi ponosna na svoj hidab s kojim te je Svevinji odlikovao nad ostalim enama svijeta! Pokai da ljepote svoga tijela eli isticati samo pred onim kojeg ti je Allah ucinio dozvoljenim! Znaj da svojim hidabom javno manifestuje islam i doprinosi suzbijanju zapadne golotinje koja vec uveliko rastace nau zajednicu! Ne dozvoli da tvoje tijelo, kojim si odlikovana, slici robi koja se izlae u izlogu! Neka tvoj hidab bude koljka u kojoj se krije tajanstveni i dragocjeni biser! Budi predvodnica u cestitosti i nastoj da se u tebe druge ugledaju! Molim Allaha Uzvienog da te u tome pomogne. Amin!

Po?asti ene u islamu

Islam je po?astio enu veli?anstvenim po?astima i dao joj sva erijatska prava i izjedna?io je sa mukarcem u ibadetima, obavezama, nagradi i kazni. Osnova u dokazima erijatskih obaveza je
izjedna?avanje izme?u oba spola, osim u nekim slu?ajevima za kojeje dokaz ?ine?i to striktnim obavezama mukarca kao to je namjesnitvo, predvo?enje u namazu, dihad i sli?no tome od ibadeta koji prili?e mukarcu i njegovoj prirodi.

Islam gleda na enu, prilikom njenog kontakta sa drugima, sa strane njene biti, ?iji je osnov da je ona sva avret (stidna) i razlogom eventualne smutnje. Rekao je Poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas, u nekoliko razli?itih predaja: "ena je avret, kada iza?e uljepa je ejtan u o?ima mukaraca" (Tirmizija, hadis sahih, Damiu Sahih, 6690, Albani), ili: "Nisam ostavio poslije sebe fitnu opasniju za ljude od ena" (Mutefekun alejhi, Buhari, 5096; Muslim 2740), ili: "Bojte se ena zaista je prva fitna Beni Israila bila u enama" (Muslim, 2742). Rekao je Allah, subhanehu ve te 'ala, kao to stoji u prijevodu zna?enja: "Ljudima se ?ini da je lijepo samo ono za ?im ude: ene, sinovi, gomile zlata i srebra, divni konji, stoka i usjevi" (Alu-Imran, 14)

Na osnovu predhodno spomenutog erijat je postavio pravila, principe i edebe eni u njenom ponaanju sa drugima, kako bi se izbjegla smutnja i ostvarile vrijednosti, te kako bi se sa?uvala od runih stvari i poroka. U nekoliko narednih redova spomenut ?emo neke erijatske propise vezane za ene koji u sebi sadre njenu po?ast i zatitu njene ?asti. Iako ?e neprijatelji ove vjere ovo razumijeti i protuma?iti strogim naredbama, zabranama i lienja ene njenih "prava", njihova istinska sutina spozna se prilikom temeljnog prou?avanja i prakti?nog primjenjivanja.

Boravak u ku?i Uzvieni je rekao: "U ku?ama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne pokazujte, i molitvu obavljajte i zekat dajite, i Allaha i Poslanika Njegova sluajte! Allah eli da od vas, o porodico Poslanikova, grijehe odstrani, i da vas potpuno o?isti." (Prijevod zna?enja Al-Ahzab, 33)

Rekao je Imam El-Kurtubi: "Zna?enje ovog ajeta je naredba za neophodnim boravakom u ku?i. Iako se u ovom ajetu Uzvieni obra?a enama Poslanika, neka je na njega Allahov mir i spas, ajet obuhvata i druge ene sa svojim zna?enjem. Ajet nije izri?it da se odnosi na sve ene, me?utim, erijat je prepun dokaza koji nare?uju eni da boravi u ku?i i da je ne naputa osim u nudi." (Tefsir El-Kurtubi, kod ajeta u suri Al-Ahzab,33)

Naredba pokrivanja - hidab

Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: "O Vjerovjesni?e, reci enama svojim, i k?erima svojim, i enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako ?e se najlake prepoznati pa ne?e napastvovane biti. A Allah prata i samilostan je." (Prijevod zna?enja Al-Ahzab, 59)

Imam Ibn-Kesir, Allah mu se smilovao, je rekao: "Uzvieni nare?uje svome Poslaniku da naredi enama vjernika, te posebno svojim enama i k?erkama, zbog njihovog ugleda da spuste niza se njihove haljine, kako bi se raspoznale od dahilijetskih ena i od obiljeja ropkinja, a dilbab je ogrta? preko marame." (Tefsir Ibn Kesir kod spomenutog ajeta) Prokomentirao je Ibn-Atije, Allah mu se smilovao, ovaj ajet: U to vrijeme je bio obi?aj arapkinja, kako ropkinja tako i mnogih drugih ena, po pitanju zna?enja hidaba, da otkrivaju lica, to je vodilo tome da su ih mukarci gledali i razmiljali o njima. Allah, subhanehu ve te 'ala, je naredio Svome, Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, da naredi enama da spuste svoje dilbabe, kako bi se prekrile, te se tako raspoznale od drugih (El Muharer El-Vediz kod tefsira spomenutog ajeta).

Zabrana pokazivanja ljepote i ukrasa

Allah, subhanehu ve te 'ala, je rekao: "U ku?ama svojim boravite i ljepotu svoju kao u davno pagansko doba ne pokazujte!" (Prijevod zna?enja Al-Ahzab,33)

ejh Ibn-Baz, Allah mu se smilovao, je rekao: Zabranjuje se njima otkrivanje kao u paganskog doba, a to je pokazivanje ukrasa i ljepote kao to je kosa, lice, vrat, grudi, potkoljenica ili sli?no tome to je od ukrasa. Jer je u tome veliki nemoral i iskuenje to podsti?e srca mukaraca da upranjavaju razloge prostitucije. Ukoliko Uzvieni Allah, upozorava majke svih vjernika od ovih stvari sa njihovom ?isto?om i imanom, pa druge ene su pre?e da se upozoravaju i bojati se je za njih vie od razloga smutnje. (Hukmu Sufuri ve El-Hidab, Medelletu el-buhus el-islamije, br. 14)

Naredba obaranja pogleda i ?uvanja stidnih mjesta

Uzvieni je rekao: "A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim ..." (Prijevod zna?enja An-Nur, 31)

Ibn-Kesir je rekao: "Ovo je naredba od Uzvienog Allaha enama vjernicama, zbog Njegove ljubomore prema enama vjernika, kako bi se razlikovale od ena paganskog doba i radnji mnogobokinja. (Tefsir Ibn-Kesir kod spomenutog ajeta)

ejh Ibn-Baz, Allah mu se smilovao, je rekao: Nare?eno je vjernicama da obaraju njihove poglede i ?uvaju stidna mjesta, isto kako je to nare?eno mukarcima, kako bi se sa?uvale od razloga fitne i iskuenja i da bi se podstakle na ?ednost i ispravnost.(Hukmu Es-Sufuri ve El-Hidab, Medelletu elbuhus el-islamije)

Zabrana pokazivanja ukrasa osim njenim blinjim

Uzvieni Allah je rekao: "... I neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je i onako spoljanje. (Prijevod zna?enja An Nur,31)

Ibn-Kesir je rekao: "Zna?i da ne otkrivaju neto od ukrasa strancima osim ono to se ne moe sakriti. Ibn-Mes'ud, Allah sa njim bio zadovoljan, je rekao: 'Kao to je ogrta? i odje?a, ono to su obla?ile arapske ene od pregrta?a, s kojim su prekrivale njenu odje?u. Dok ono to bi se otkrilo od donjih krajeva odje?e ne bi bio grijeh, jer se to ne moe sakriti'" (Tefsir Ibn-Kesir kod pomenutog ajeta) Sejid Kutb, Allah mu se smilovao, je rekao: Dozvoljeno je eni ukraavanje, odazivaju?i se njenoj prirodi. Svako ensko je oduevljeveno da bude lijepo i da izgleda lijepo, s tim da se ukraavanje razlikuje od vremena do vremena. Osim to su njeni razlozi po prirodi isti, a to je elja za sticanjem ljepote i njenog upotpunjavanja i isticanja ljudima. Islam se ne suprostavlja toj prirodnoj elji, nego je on ure?uje i oblikuje i ?ini je da se usmjerava u ispravnom pravcu, ka jednom mukarcu svom sudrugu. Gleda kod nje ono to nitko ne gleda mimo njega i njeni srodnici mogu, oni koji su u ajetu spomenuti, da vide samo neke dijelove od njenih ukrasa i ljepote, kojima ne pobu?uje strast to gledanje.' (Fi zilali Kur`ani kod spomenutog ajeta)

Zabrana skretanja panje na sebe sa svojim govorom

Allah, subhanehu ve te`ala, je rekao: "O ene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge ene! Ako se Allaha bojite, na sebe panju govorom ne skre?ite, pa da u napast do?e onaj ?ije je srce bolesno, i neusiljeno govorite" (Prijevod zna?enja Al-Ahzab, 32)

Ibn-Kesir, Allah sa njim bio zadovoljan, je rekao: Zna?i kad bude morala da pri?a sa strancima, da se ne osjeti u njenom glasu njenost, da ena ne pri?a sa strancima onako kako pri?a sa svojim suprugom. (Tefsir Ibn-Kesir kod spomenutog ajeta)

Imam evkani, Allah mu se smilovao, je rekao: Svoj govor ne ?ini njenim kada se obra?a ljudima, kako to rade one koje su pod sumnjom od ena, jer je to uzrok velike smutnje koja je spomenuta u rije?ima: '... pa da u napast do?e onaj ?ije je srce bolesno ...' (Al- Ahzab, 32), tj. pokvarenost, sumnja i licemjerstvo. (Fethu El-Kadir kod spomenutog ajeta)

Zabrana osamljivanja sa strancima i putovanje samoj bez mahrema

Prenosi se od Ibn-Abbasa, Allah sa njim bio zadovoljan, da je ?uo Vjerovjesnika, neka je na njega Allahov mir i spas, da je rekao: "Neka se ne osamljuje ?ovjek sa enom, osim da je sa njom njen mahrem(blii srodnik) i ne putuje ena osim sa njenim mahremom.", pa je ustao ?ovjek i rekao: O Allahov poslani?e, moja ena se zaputila na hadd, a ja sam se upisao u tu i tu bitku, na to je odgovorio: "Idii i obavi hadd sa svojom enom" (Buhari, 1862; Muslim, 1341) Ibn-Hader, Allah mu se smilovao, je rekao: "U ovom hadisu je zabrana osamljivanja sa strankinjom i to je Idma`a saglasnost u?enjaka!" (Fethul-Bari) K'adi I'jjad,Allah mu se smilovao, je rekao: ena je kunja i zabranjeno je osamljivanje sa njom, jer su ljudske due sklone elji prema enama. ejtan je zavladao sa mukarcima putem ena i one su avert koji zahtjeva da se pazi i ?uva, zbog toga je potreban ljubomoran blii srodnik, koji ih titi i one su bezbijedne na putu u njegovom prisustvu od onoga, od ?ega se pobojavaju. (Ikmal El-mua`lim, 4/448)

Upozorenje na ulazak kod ena bez prisustva mahrema

Prenosi Ukbe sin Amirov, radijallahu 'anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve selem, rekao: "?uvajte se od ulaska kod ena.", pa je rekao ?ovjek od Ensarija: O Allahov Poslani?e a ta je sa hammom (muev srodnik, brat)?, rekao je: "Djever je kao smrt!" (Buhari, 5232;Muslim, 2083) Komentarie El-Kurtubi, Allah mu se smilovao: Poslanikove, sallallahu 'alejhi ve selem, rije?i: "Djever je kao smrt!", zna?e da njegov ulazak kod bratove ene sli?i smrti u runo?i i pokvarenosti, to je haram. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je ukazao na tu zabranu i poistovjetio ga sa smr?u, jer ga ljudi toleriraju sa strane supruga i supruge, zbog me?usobne prisnosti, kao da on nije stranac u odnosu na enu, to je sli?no arapskoj uzre?ici: "Lav je smrt!",i "Rat je smrt", to zna?i da lavov susret vodi u smrt, isto tako je ulazak djevera kod ene vodi ka smrti vjere ili u njenu smrt zbog rastave koja ?e do?i zbog mueve ljubomore, ili do njenog kamenovanja na smrt, ukoliko bi po?inila sa njim zinaluk. (El-Mufhim, 5/501)

Udaljavanje od mijeanja sa mukarcima ?ak i u ibadetima

Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Najbolji saffovi mukaraca su prvi, a najgori zadnji, a najbolji saffovi ena su zadnji, a najgori prvi." (Sahihu Muslim, erhu Nevevi, 132)

El-Kurtubi je rekao: Prokomentirao je Imam Nevevi, Allah mu se smilovao: 'I zaista je data prednost zadnjim safovima ena, koje su prisutne sa ljudima, zbog njihovog udaljavanja od mijeanja sa ljudima i njihovog gledanja, te zbog toga to se srce uzbudi prilikom njihovih pokreta ili sluanja govora, a pokudio je prve safove ena zbog toga to su oni suprotni od toga!' (erhu sahihu Muslim, 4/133)

ejh Ibn-Baz, Allah mu se smilovao, je rekao: U vrijeme Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, nisu se ene mijeale sa mukarcima, ni u mesdidima ni na pijacama mijeanjem na kojeg danas upozoravaju dananji reformatori. Kur'an i Sunnet usmjeravaju u?enjake ummeta da upozoravaju na to mijeanje, boje?i se njegove smutnje. I ene koje su klanjale u Poslanikovom, sallallahu 'alejhi ve sellem, mesdidu, klanjale su u saffovima udaljenim od saffova mukaraca, a Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je obi?avao re?i: "Najbolji saffovi ljudi su prvi, a najloiji zadnji i najbolji saffovi ena su zadnji, a najloiji prvi", zbog opreznosti da se ne iskuaju zadnji saffovi ljudi sa prvim saffovima ena. U svoje vrijeme Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je nare?ivao ljudima da sa?ekaju u izlasku kako bi prole ene i izale, te kako se ne bih pomijeale sa ljudima na kapijama mesdida i pored toga to su svi oni, mukarci i ene, bili na imanu i bogobojaznosti, pa kakvo je stanje onih poslije njih? enama je bilo zabranjivano da istraivaju puteve, naprotiv nare?eno im je da se dre krajeva puta,kako ne bi dolo do kontakta sa ljudima i radi fitne prilikom me?usobnog doticaja u trenutcima kretanja. (Hukmu ihtilat fi ta`limi, Medelletu el-buhus el-islamije)

Zabrana izlaska namirisane ene

Prenosi Ebu- Musa El-Ea'ri, radijallahu 'anhu, da je Allahov poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas, rekao: "Koja god se ena namirie i pro?e pored ljudi, pa oni osjete njen miris, ona je bludnica! (Ebu-Davud, 4167; Tirmizi, 2937; hadis sahih,Dami Sahihu, 323, Albani) Mubarekfuri,

Allah sa njim bio zadovoljan, je rekao: Zbog toga to je ona pokrenula strast kod mukaraca i u?inila ih da je gledaju, a onaj koji pogleda u nju u?inio je blud sa njegovim o?ima, ona je razlog bluda o?iju pa je zbog toga grijena. (Tuhfetu El- Ahvezi, 8/58)

Ljubomora prema enama

ejh Muhamed Ahmed El-Mukadem kae: Zaista je od tragova po?asti Islama prema eni to to je On zasijao ljubomoru u duama muslimana i cilj sa ljubomorom je naklonjenost koja prisiljava mukarca da ?uva enu od svakog harama, izobli?enosti i sramote. Islam smatra odbranu ?asti i ljubomoru prema porodici dihadom, zbog ?ega se rtvuje krv i na ?ijem se putu rtvuje ivot, pa onaj koji tako radi nagra?uje se stepenima ehida u Dennetu.

Prenosi Seid sin Zejdov, radijallahu 'anhu, da je Allahov poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas, rekao: "Ko pogine brane?i svoj imetak, on je ehid, i ko pogine brane?i svoj ivot, on je ehid, i ko pogine brane?i svoju vjeru, on je ehid, i ko pogine brane?i svoju porodicu, on je ehid!" (Tirmizi, Ebu- Davud, hadis-sahih, Dami Sahih, 6445,Albani) ta vie, islam smatra ljubomoru srom vjerskog odgoja, onaj koji nema ljubomore, nema ni imana (vjere). Zbog toga je Allahov poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas, bio najljubomornije stvorenje u ummetu. S'ad ibn Ubade, radijallahu 'anhu, je rekao: Kada bih vidio ?ovjeka sa svojom enom, udario bih ga sa otricom od sablje!, to je doprlo do Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, gdje je rekao: "?udite se S'adovoj ljubomori?! Tako mi Allaha, ja sam ljubomorniji od njega, a Allah je ljubomorniji od mene i zbog Allahove ljubomore zabranjena je javna i tajna bestidnost!" (Buhari, 6846; Muslim, 1499)

S druge strane nalazimo estoku prijetnju prema onome tko nema ljubomore.

Abdullah sin Omerov, Allah sa njima obojicom bio zadovoljan, prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Trojicu ne?e Allah, azze ve delle, ni pogledati na Sudnjem Danu, neposlunog prema njegovim roditeljima, enu koja oponaa mukarce i dejjusa (onoga koji nije ljubomoran)! (Ahmed 2/134, Nesa`i, 2561; Dami`u sahih, Albani, 3071) (Avdetu El-Hidab, 3/114-115,skra?eno)

Molimo Uzvienog Allaha da nas obuhvati Svojom milo?u, uputi nas ljubavi i pokornosti prema Njemu i uvede nas u Svoj dennet! Amin!

Naa posljednja dova jeste: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova



Potovana sestro, kad izabere da nosi hidab kao znak pokornosti svom Gospodaru, a ne zato to ti to mu ili otac nare?uju, i kad sa svim ponosom izabere da ivi kao prava muslimanka, tada si iznijela najve?i dokaz za svoj iman (vjerovanje).

Potovana sestro, kad se pridrava islamskih propisa za obla?enje onda drugima postane nemogu?e da te tretiraju kao komad mesa i ne preostaje im druga opcija nego da te ocijenjuju na osnovu tvoje sposobnosti, inteligencije i tvojih kvaliteta, a ne na osnovu tvog tijela i izgleda. Tebi pripada ogromna ?ast, ti si kao cvijet u pustinji, kao dga u no?i, onda kad se svojim pridravanjem Allahovih propisa razlikuje od drugih koji ih se ne pridravaju.

Mogu u ime svih muslimana re?i da si ti sa svojom ?ednosti, moralom i islamskim izgledom svjetlo u naim tamnim danima. Ti si sa svojom ?eli?nom voljom i ?vrstim ubje?enjem krenula istim putem kao i ene Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i svih ostalih vjernica iz njegovog doba. Ti si se otrgla i oslobodila od miljenja drugih, jedino ta je za tebe vano jeste zadovoljstvo tvog Gospodara. Jedino ta tebe brine jeste kakvom ?e mene Allah smatrati, jesam li ispunila Njegove naredbe?

Ti si izuzetna u svom pridravanju islamskih propisa. Ti si sebi postavila samo jedan cilj, a to je najve?a dereda u Dennetu; Dennetu-l-Firdevs. Ti si svijetlo koje osvjetljava put drugima. Ti uvijek nosi dobrotu sa sobom i njen sjaj prelazi na druge. Tvoj hidab, potovana sestro, nije simbol potla?enosti i ugnjetavanja, nego simbol slobode, slobode, i opet kaem slobode! Noenjem hidaba ti si izabrala da ne bude potla?ena zbog ideja i pretpostavki koje nam name?u smrtnici kao to smo ti i ja.

Sa noenjem hidaba ti si izabrala da odre?uje svoj na?in ivota u skladu sa Allahovim propisima. Ti si izabrala da ne bude vie robinja ljudima nego samo Allahu, Gospodaru ljudi. Sa noenjem hidaba ti si izabrala da uvijek bude u ibadetu. Svaka sekunda koju muslimanka provede dok nosi hidab je sekunda ibadeta. I potovana sestro, Islam je taj koji te potuje i cijeni. Ovo dolazi do izraaja u na?inu na kojim se bdije nad tvojim dostojanstvom i tvojom enstvenosti. Islam je taj koji se kao bedem ispre?io na putu onih koji ele da te kao jeftinu robu iskoriste za punjenje li?nog depa.

Islam je taj koji te titi zatvaraju?i vrata svakom ko ima kao cilj samo da te iskoristi i zloupotrijebi za svoj uitak i razonodu. Potovana sestro, najve?a nepravda koja ti se ?ini jeste kad se iskrivljuje istina i kad ti predo?avaju da su ?ednost i bogobojaznost znakovi zaostalosti i ugnjetavanja, dok nemoralnost, runa djela i pokvarenost predstavljaju kao znakove prosvijetljenja i napretka. Tako je to danas, ako se ena pridrava islamskih propisa za odijevanje onda je smatraju zaostalom, a kad se skine i naga hoda po ulici, onda je to u njihovom pogledu znak emancipacije i napretka.

I sestro, ako te neki mrze zbog tvoje ?ednosti, zbog tvog pridravanja Allahovih propisa, zbog tvog hidaba, znaj onda da Allah, Gospodar ovih ljudi, Svoje blagoslove na tebe alje. I znaj da su iritacije i mrnja koje oni u svojim srcima osje?aju zbog tvog morala razlog da se tebi pove?aju derede u Dennetu. Zna?i ako oni osje?aju mrnju prema tebi zato to se ti pridrava islamskih propisa za obla?enje onda je to razlog da se tvoj poloaj kod Allaha, subhanehu ve te'ala, stalno pove?a.

Ti si nada ovog ummeta! Ti si k?i Hatide, 'Aie, Hafse i Havle koje su ule u povijest. Zna?i, potovana sestro, ne dopusti da te izigravaju. Allah, subhanehu ve te'ala, ti je ukazao ?ast i dao ti visok poloaj i On bdije nad tvojom ?ednosti i zato je propisao te propise, zato ti je propisao hidab. I ako se ti toga pridrava, znaj da ?e zaraditi Allahovo, subhanehu ve te'ala, zadovoljstvo i da ?e mo?i biti od onih koji ?e zaraditi Dennet.



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

ZA SESTRE

POSJETITE MINBER.BA

  • Pohvalno je nazvati selam pri ulasku u svoju kuću
    Rekao je Uzvišeni Allah: “A kada uđete u kuće, vi ukućane njene pozdravite pozdravom od Allaha propisanim, blagoslovljenim i lijepim.” (En-Nur, 61) Ovaj ajet prokomentirali...
  • Emotivna obazrivost i suosjećanje
    Priredio: Mr. Osman Smajlović Dobročinstvo ima svoje stepene i vrste. Jedna od tih vrsta je ono što se naziva emotivna obazrivost i suosjećanje, što u...
  • Rad i prava radnika u islamu
    Islam je vjera, ali i sistem života. Privredni sistem u islamu sastavni je dio sveobuhvatnog sistema života, utječe i potpada pod utjecaj drugih sastavnih jedinica...