?esto pose�emo za udarcima jer ne znamo �ta drugo u?initi u napadima bijesa. Ispadi bijesa znak su da roditelj ne zna �ta radi, da je tako frustriran da ne mo�e jasno razmi�ljati i (ili) da roditelj ima problema sa kontrolisanjem bijesa i svog pona�anja. Pa kako ?e onda podu?iti dijete ispravnom pona�anju?! Djeca najvi�e, pogotovo mla?e dobi, u?e opona�anjem. Mi smo mu primjer rje�enja za �ivotne probleme.

Kako se mi nosimo sa frustracijama i kako reagujemo na njih ostavlja dubok uticaj na na�u djecu. Iako vjerski dozvoljeno, ali ne i preporu?eno, udaranje kao oblik ka�njavanja treba da bude zadnja opcija, kada ni�ta drugo ne upali, i svakako ne treba da bude odgovor u afektu nego dobro promi�ljena i kontrolisana kazna. Udaranje odnosno fizi?ko ka�njavanje ostavlja duboke psihi?ke posljedice na dijete (na�alost nekad i fizi?ke pa govorimo o zlostavljanju a ne o ka�njavanju) pa bi prije nego pristupimo takvom vidu odgoja trebali da dobro razmislimo. Ja navodim samo neke razloge za�to ne udariti dijete, za�to je bolje potra�iti alternativu:

1. Udarcima dijete u?ite udarati: djeca vole opona�ati, pogoto ljude koje vole i po�tuju. Do�ivljavaju kao ispravno sve �to oni ?ine. Trebamo uvijek imati na umu da mi odgajamo ne?ijeg supruga ili �enu, oca ili majku. Iste disciplinske mjere koje mi provodimo s njima i oni ?e, u ve?ini slu?ajeva, provoditi na svojoj djeci i bli�njima. Istra�ivanja su pokazala da djeca iz porodica u kojima se udaralo koriste agresiju za rje�avanje sukoba kad odrastu.

2. Udarcima se umanjuje djetetova vrijednost: da bi se dijete dobro pona�alo ono se mora i osje?ati dobro. Djetetova slika o sebi po?iva na tome kako smatra da ga drugi, uz roditelje, do�ivljavaju. Batine zbog razbijene ?a�e izraz su na�e ljutnje a dijete to shvata kao poruku:�Mama je ljuta na mene, ?a�a je vrijednija od mene.� Dijete u?i ali ne ono �to vi mislite. Ono u?i da zaslu�uje batine jer je lo�e. A lo�e dijete se i pona�a lo�e pa nas to tjera u za?arani krug.

3. Udarcima se umanjuje roditeljska vrijednost: roditelji koji kontroliraju djecu udarcima ili ih na druge na?ine zlostavljaju ?esto se i sami osje?aju manje vrijednima jer u dubini du�e nisu zadovoljni na?inom sprovo?enja discipline. Osje?aju se bespomo?ni. ?esrto ?e udariti dijete iz o?laja jer ne znaju �ta bi drugo u?inili, no osje?aju se jo� bespomo?nijima kad primjete da to nema u?inka. Udaranjem sedobiva bitka, ali ne i rat. Biti osoba sa autoritetom zna?i da vam se vjeruje i da vas se po�tuje, a ne da se od vas strahuje. Trajni autoritet se ne mo�e temeljiti na strahu. Poslanikov sunnet nam je i vi�e nego dobar primjer za to.

4.Udarci mogu dovesti do zlostavljanja: ka�njavanje se mo�e poja?ati. Opasnost fizi?kog ka�njavanja je prije svega u tome �to vam se mo�e u?initi da je vrijeme za ja?e oru�je: dlan posne �aka, �iba postane kai�, smotuljak novina postane drvena ka�ika� Ono �to je po?elo kao bezazleno pretvara se ,?esto, u zlostavljanje djeteta. Roditelji koji su programirani da �lupaju po guzi� po?inju prelaziti na ja?e kazne. Prije svega zato �to nisu nau?ili alternativna rje�enja.

5. Udarci ne popravljaju pona�anje: puno puta smo ?uli: ��to ga vi�e udaram a on sve gori!� Zna?i, udaranjem se dje?ije pona�anje ne popravlja, nego pogor�ava. Osnova za promicanje dobrog pona�anja je da dijete koje se osje?a dobro i prema kojem se postupa dobro i samo ?e se pona�ati dobro. Udaranje potkopava taj princim. Dijete koje dobije batine osje?a se lo�e i to pokazuje svojim pona�anjem. Vi�e batina = lo�ije pona�anje. Mi �elimo da dijete zna da je napravilo lo�e (a ne da je ono lo�e), da mu bude �ao zbog toga ali da i dalje vjeruje da je osoba koja vrijedi.

6. Udarci ne proizlaze iz sunneta: ne koristite sunnet i hadis o tjeranju djeteta na namaz pa makar i udaranjem kao izgovor. Hadis se odnosi na namaz a ne na svakodnevne �ivotne situacije. Osim toga, da li ste igdje pro?itali da je Poslanik, salallahu alejhi we selem, udario dijete!? Nije!!! Koristi je sve druge odgojne metode da bi odgojio, i preodgojio, najbolji narod na svijetu � svoje ashabe. Slijedimo Poslanikov, salallahu alejhi we selem, sunnet!!!

7. Udarci poti?u ljutnju: i kod djece i kod roditelja. Djeca do�ivljavaju fizi?ku kaznu kao nepravdu. Vjerovatnije je da ?e se pobuniti protiv udaranja nego protiv neke druge tehnike odgoja. Zbog osje?aja nepravde dolazi do razvoja osje?aja poni�enja. Kad kazna ponizi djecu ona se ili povuku ili pobune. Dok se mo�e ?initi da se dijete boji ponoviti pona�anje zbog udaranja, vjerovatnije je da se zapravo boji onog koji udara. Najbolji na?in da se suzdr�imo od impulsa udaranja je da u sebe ugradimo dva uvjerenja:1.ne?emo udarati djecu 2. disciplinirat ?emo ih

8. Udarci prizivaju ru�na osje?anja: ljudi se prisje?aju traumati?nih doga?aja vi�e nego ugodnih. Udarci ostavljaju utisak i na tijelo i na du�u. Neugodno sje?anje na udarce mo�e blokirati ugodna sje?anja.

9. Udarci imaju lo�e dugoro?ne posljedice: istra�ivanja su pokazala da udaranje mo�e ostaviti dubblje i dugotrajnjije o�iljke od bride?eg crvenila na guzi. Istra�ivanja su pokazala da djeca koja su fizi?ki ka�njavana/zlostavljana, postaju manje dru�tvena, fizi?ko nasilje postaje za njih prihva?ena norma kada postanu tinejd�eri, pokazuju vi�e psihi?kih smetnji, slabije napreduju u �koli, ?esto udaraju svoje potomke i bra?ne drugove, itd. Dokazi protiv udaraca preovladavaju. Stotine istra�ivanja dovela su do zaklju?aka: -�to se dijete vi�e fizi?ki ka�njava, postat ?e agresivnije -�to se djecu vi�e udara ve?a je vjerovatno?a da ?e i ona udarati svoju kad jednom postanu roditelji, a agresiju mogu prenijeti i na bra?ne drugove -udarci siju sjeme kasnijeg nasilnog pona�anja -udarci nisu u?inkoviti

10. Udarci nisu u?inkoviti: udaranje nema dobar u?inak ni na du�u ni na tijelo, ni na dijete ni na roditelja a ni na dru�tvo. Udaranje ne promi?e lijepo pona�anje, stvara udaljenost izme?u djece i roditelja i pridonosi nasilju u dru�tvu. Ako udaranje nije na?in, trebamo tra�iti alternative. Probajte u mnogobrojnim knjigama koje se nude na tr�i�tu na?i rje�enje, nau?ite nove na?ine discipliniranja djeteta i razmislite malo bolje o sunnetu i prije svega o Kur�anskim porukama.

Zaista, razgovor, razgovor i sve ostalo dolaze prije batine. Molim Allaha d�.�. da nam pomogne u te�kom zadatku odgajanja ummeta i da nas uputi na pravi put, i na djela s kojima ?e biti zadovoljan i od kojih ?emo imati koristi i na dunjaluku i na ahiretu. Amin!!!

(akos.ba/n-um.com)

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites