U savremeno doba je bez ikakve sumnje dokazano, da je struktura mozga promjenjiva. Ta struktura se mijenja sa na�im iskustvima i formira puteve i veze koji korespondiraju onome �to gledamo, slu�amo i u?imo. Od filozofskih rasprava na predavanjima do upoznavanja ulica u novom gradu u kome se nalazimo; ?ak naizgled pasivno sjedenje i slu�anje muzike, ili gledanje TV-a dovodi do formiranja novih veza u mozgu koje nas, u kona?nici, ?ine onim �to jesmo.  Veliki problem, iako izuzetno prikriven, koji je dosegao razmjere epidemije jeste gledanje pornografije i poga?a mnogo vi�e mu�karce nego �ene.

Za�to je gledanje pornografije izuzetno veliki problem? Ve?ina ?lanaka o problemati?noj naravi ove teme obi?no govore o tome iz psiholo�ke i/ili sociolo�ke perspektive.  Ovaj ?lanak ?e, me?utim, poku�ati objasniti u?inke gledanja pornografije iz perspektive neuroznanosti.

Aktuelni model koji obja�njava kako u?imo i pamtimo stvari na razini mozga, uzima sinapti?ku prilagodljivost kao osnovu. Sinapti?ka prilagodljivost je sposobnost mozga da promijeni snagu u vezama izme?u neurona (mo�danih stanica) kao odgovor na odre?eno iskustvo.  To uklju?uje promjenu koli?ine i vrste odre?enih receptora, kao i koli?ine oslobo?enih neurotransmitera.

Jedan od najbitnijih neurotransmitera u mozgu je dopamin. On ima mnogo va�nih uloga u mozgu poput onih u regulaciji voljnih pokreta, motivacije, nagrade, kazne i u?enja. Nedostatak dopamina je povezan sa poreme?ajem pa�nje kod djece (ADHD), padom kognitivnih sposobnosti kod starijih osoba i depresijom. Upoznavanje javnosti sa utjecajem dopamina na zdravlje ljudi je naj?e�?e kroz slu?ajeve poznatih li?nosti kao �to su Muhameda Ali i Michael J. Fox, koji boluju od Parkinsonove bolesti, koja je usko povezana sa disfunkcijom dopamina u mozgu.

Dopamin ima va�nu ulogu kod do�ivljaja u�itka, nagrade i u?enja. Droge kao �to je kokain, poga?aju dopaminergi?ni sistem �to vodi  osloba?anju velike koli?ine dopamina i rezultira osje?ajem izuzetnog zadovoljstva, ali �to ?esto dovodi do ovisnosti. Brojne studije dovode dopamin u vezu sa i�?ekivanjem ili samim do�ivljajem u�itka. Ovisno o podru?ju mozga, dopamin mo�e biti oslobo?en prije ili tokom samog do�ivljaja u�itka. Kada je oslobo?en, dopamin ja?a i u?vr�?uje veze u mozgu nastale kao rezultat aktivnosti koja se provodi. Ovo je prvi korak koji vodi pojednca ka ponavljanju aktivnosti, kako bi osjetio isto zadovoljstvo jo� jednom.

Na koji na?in je sve ovo vezano za pornografiju? Kako se slike projiciraju na displeju, to izaziva uzbu?enje koje aktivira dopaminergi?ni sistem na isti na?in kako ga aktivira i djelovanja kokaina.  Novoformirane veze u mozgu nastale gledanjem pornografskih slika, ili video materijala uveliko postaju oja?ane od strane ogromne koli?ine oslobo?enog dopamina. Umjesto da slike koje gledamo idu u kratkoro?nu memoriju gdje bi bile zaboravljenje nakon �to ugasimo displej, u?e�?e dopamina osigurava da se one presele u dugoro?nu memoriju i opsjedaju um osobe konstantnim reprojiciranjem.  Uznemiruju?a je ?injenica da �to se vi�e ne?ega prisje?amo to ?vr�?e ostaje u na�oj memoriji. Sjetite se svojih studentskih dana i procesa pripremanja ispita-neprestano ponavljanje gradiva sve dok ?vrsto ne ostane u memoriji.

Pornografija je fantazija. Razli?ite scene sa uvijek drugim akterima daju onome koji gleda iluziju imanja odnosa sa novom osobom svaki put. Ove �zvijezde� dopu�taju razne vrste poni�enja od strane mu�karaca u eksplicitnim scenama. Same te radnje su apsolutno odvratne ve?ini mentalno zdravih osoba. Me?utim, samo dizajniranje i osmi�ljavanje pornografskih scena ide ka povezivanju nekoliko normalnih stvari glede seksualnosti sa elementima koji to nisu. Ovo je na?in na koji onaj koji gleda sti?e novo iskustvo i �elju za eksperimentisanjem u privatnom �ivotu. Elektromagnetni talasi koji se emitiraju sa displeja izazivaju promjene u mozgu, koje rezultiraju osloba?anjem dopamina, �to dovodi do osje?aja stvarnog, ali u osnovi iluzivnog, stanja ugode i zadovoljstva. Dopamin oja?ava novonastale veze i ste?ena seksualna iskustva i sljede?a stvar koja  se de�ava je da ?ovjek tra�i od svoje �ene da se upusti u seksualne fantazije koje je on preuzeo u svoju podsvijest gledanjem pornografskih materijala.

Slijed doga?aja u mozgu je zabrinjavaju?e jednostavan. Kroz sinapti?ku prilagodljivost nove veze se stvaraju kao rezultat gledanja pornografije i skladi�te u memoriju. Budu?i da je iskustvo izuzetno uzbudljivo, koli?ina oslobo?enog dopamina je ogromna i uti?e na kreiranje izuzetno jakih neuronskih veza.

Kada je slika smje�tena u dugoro?nu memoriju, javljaju se dvije posljedice:

1. Budu?i da se isti sistem pokre?e kao i kod upotrebe kokaina, razvija se ovisnost,

2. Osoba koja je gledala pornografske materijale poku�ava opona�ati vi?eno, �to vodi razo?arenju.

Umjesto brojnih �ena koja se mogu vidjeti u pornografskim materijalima sada je samo jedna i �to je jo� gore, ta �ena ne zvu?i, ?ini niti izgleda kao one koje su u�le u podsvjest osobe preko gledanja pornografije.

Na�alost, to nije kraj pri?e. Nakon razo?arenja u stvarnosti zbog nerealnih, na iluziji zasnovanih o?ekivanja, mozak ne samo da prestaje otpu�tanje dopamina pri reafirmaciji tih situacija, nego ga spu�ta ispod po?etne razine. To vodi ka depresiji nastaloj kao rezultat razo?arenja i nezadovljstva bra?nim drugom kao nekim ko nije ono �to smo o?ekivali da ?e biti. Uprkos naporima mnogih �ena da �za?ine stvari�, pa ?ak i da se same podvrgnu poni�avaju?im aktima koji su umjetno preuzeti u mozgove njihovih mu�eva, o pornografiji ovisni mu�evi samo ?e vrlo kratko u�ivati u tome prije nego �to izgube interes. U me?uvremenu, �ena se osje?a neprivla?no i emocionalno napu�teno, uprkos njezinim naporima, ne znaju?i da se ona ne mo�e takmi?iti s dopaminskom eksplozijom u mozgu koju nudi pornografija.

Izuzetno zna?ajna ?injenica je da mozak djeluje kao cjelina. Promjena u jednom podru?ju mozga utje?e na druga podru?ja. To je sistem umre�enosti mo�danih neurona gdje se rezultati gledanja pornografije prenose na cijeli mozak. Opseg utjecaja na druge dijelove mozga i kognitivne procese je podru?je istra�ivanja koje zahtijeva detaljniji pristup i ve?u pa�nju.

Iako neuroznanost prikazuje veoma uznemiruju?u sliku onih koji su pod utjecajem pornografije, to nisu sve lo�e vijesti. Ve? smo spomenuli da se prilikom gledanja pornografije aktivira isti sistem kao i prilikom uzimanja droge kao �to je kokain, me?utim sama osnova nije ista. Ovisnik o kokainu mora pro?i kroz izuzetno te�ak proces detoksifikacije svoga tijela, u suprotnom izla�e se opasnosti da izgubi �ivot usljed konstantne upotrebe droge.

S druge strane, mu�karci koji su saznali za negativne strane gledanja pornografije mogu prestati istoga trena bez zna?ajnih psihi?kih posljedica. Naravno da to zahtijeva izuzetnu snagu volje i nala�enje drugih stvari koje interesuju pojedinca i s kojima ?e upra�njavati svoje vrijeme.

U po?etku, kao i kod svake ovisnosti, slike ve? gledanih pornografskih sadr�aja se pojavljuju pred o?ima i testiraju volju pojedinca da ustraje. Sre?om, mozak koji se odlikuje izuzetnom prilagodljivo�?u, kako je jednom bio prilago?en pornografiji, isto tako se mo�e vratiti na po?etno stanje ?isto?e. To je iznimno u?inkovit organ koji se vrlo efikasno rje�ava neuronskih veza koje se vi�e ne koriste. �to du�e osoba ne gleda pornografiju to je vi�e vjerovatno da ?e mozak odbaciti ve? postoje?e sadr�aje koji opsijedaju ?ovjeka. Sudjelovanje u novim iskustvima i anga�ovanje mozga u razli?itim aktivnostima, prisilit ?e mozak da zanemari druge stvari. Samo je potrebno vremena i potrebno je ponuditi adekvatan izbor mozgu, mozak ?e uvijek izabrati ono �to osoba aktivira ?e�?e.

Autor: Mohamed Ghilan

Izvor: suhaibwebb.com

Za Akos.ba preveo: Mahir Kevri?

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites