Utorak, MARCH 19, 2024
tekstovi_logo

Poslanikovo opho?enje prema nemuslimanima


muhammad-green

pie: Halil ef. Maki?

Njegovom milo?u i uzvienim ahlakom nisu po?a?eni samo oni koji su ga slijedili, ve? i njegovi najlju?i neprijatelji. Onaj ko je pristao da bude sa njim, ko je povjerovao njegovoj poruci i uspio se druiti sa njim, postao je velik i odabran. I tako rade veliki ljudi oni sve one koji pristanu da budu njihovi iskreni sljedbenici povedu stazama uzvienosti i promijene ih u predvodnike svega onoga to je dobro, a ne prave od njih robove, slijepe i gluhonijeme poslunike koji nita korisno da nau?e, ve? im je uloga da plje?u, navijaju i ?uvaju poziciju svom pretpostavljenom. Zar primjer Ebu Bekra, Omera, Osmana, Alije, Halida ibn Velida, Muaza ibn Debela i mnogih drugih ashaba, Allah svima njima bio zadovoljan, nije najbolja potvrda toga. Objava je postepeno sputana da njega, sallallahu alejhi ve sellem, odgaja, priprema i vodi ka uspjenom dostavljanju Boanske poruke ?ovje?anstvu. Tako je u tom svom pozivu poslanstva dosegao najuzvienije stepene i (p)ostao primjer svim generacijama u svim vremenima kako se ivi islam, kako se ophodi prema vjernicima i nevjernicima, imu?nima i siromasima, jakima i slabima, ivom i neivom... prema svemu to egzistira.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslan je kao milost svjetovima, odgajan od strane Uzvienog Stvoritelja te su svaka njegova radnja, rije? ili (ne)odobravanje imali za cilj podu?iti i usmjeriti ljude ka pravom putu. Njegovom milo?u i uzvienim ahlakom nisu po?a?eni samo oni koji su ga slijedili, ve? i njegovi najlju?i neprijatelji. Onaj ko je pristao da bude sa njim, ko je povjerovao njegovoj poruci i uspio se druiti sa njim, postao je velik i odabran. I tako rade veliki ljudi oni sve one koji pristanu da budu njihovi iskreni sljedbenici povedu stazama uzvienosti i promijene ih u predvodnike svega onoga to je dobro, a ne prave od njih robove, slijepe i gluhonijeme poslunike koji nita korisno da nau?e, ve? im je uloga da plje?u, navijaju i ?uvaju poziciju svom pretpostavljenom.

Zar primjer Ebu Bekra, Omera, Osmana, Alije, Halida ibn Velida, Muaza ibn Debela i mnogih drugih ashaba, Allah svima njima bio zadovoljan, nije najbolja potvrda toga. Objava je postepeno sputana da njega, sallallahu alejhi ve sellem, odgaja, priprema i vodi ka uspjenom dostavljanju Boanske poruke ?ovje?anstvu. Tako je u tom svom pozivu poslanstva dosegao najuzvienije stepene i (p)ostao primjer svim generacijama u svim vremenima kako se ivi islam, kako se ophodi prema vjernicima i nevjernicima, imu?nima i siromasima, jakima i slabima, ivom i neivom... prema svemu to egzistira. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je milost svim svjetovima.

To je Allahova obznana ljudima: ...a tebe smo samo kao milost svjetovima poslali (prijevod zna?enja El-Enbija, 107). Izraz svjetovima obuhvata sve osim Allaha. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je milost melekima, on je milost ljudima, dinnima, ivotinjama, neivoj i ivoj prirodi... Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ili ezdeset i nekoliko dijelova. Najbolji njegov dio je izgovoriti la ilahe illallah, a najmanji je uklanjanje sa puta ne?ega to smeta prolaznicima, a i stid je jedan dio imana." (Buhari i Muslim) On je milost biljkama i ivotinjama.

Dabir ibn Abdullah, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nijedan musliman ne zasadi nijednu sadnicu, a da sve to se sa nje pojede njemu ne bude sadaka; i ono to se sa nje ukrade je njemu sadaka, i ono to se od nje odlomi njemu je sadaka." (Muslim) U drugom njegovom rivajetu od Enesa, radijallahu anhu, stoji: "Nijedan musliman ne zasadi sadnicu, sa koje pojede ?ovjek, ili ivotinja, ili ptica, a da to njemu ne bude sadaka, sve do Kijametskog dana." A u drugom rivajetu stoji: "Nijedan musliman ne posadi sadnicu niti posije itaricu, sa koje pojede ?ovjek, ili ivotinja, ili bilo ta, a da to njemu ne bude sadaka." (Buhari i Muslim) Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uistinu sam vidio jednog ?ovjeka kako eta po Dennetu zbog jednog drveta koje je posjekao i uklonio s puta, jer je smetalo muslimanima." (Muslim) U drugom rivajetu stoji: "Jedan ?ovjek naiao je putem i ugledao granu velikog drveta kako se preprije?ila preko puta te je rekao: 'Tako mi Allaha, ja ?u ovu granu skloniti s puta, da ne smeta prolaznicima', pa ga zbog toga Allah, delle anuhu, uvede u Dennet."

U drugom rivajetu, opet, stoji: "Jedan je ?ovjek iao putem, i naiao na jednu trnovu granu, te je uklonio s puta, pa mu se Allah, delle anuhu, zahvalio tako to mu je oprostio njegove grijehe." Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neki ?ovjek je putovao, pa je jako oednio. Na putu je naiao na bunar te se spustio i napio se vode. Kada je izaao iz bunara, ugledao je jednog psa kako plazi jezik i jede blato od edi. ?ovjek tada re?e: 'Ovog psa je snala ed kao to je i mene bila snala. ' Zatim je ponovo siao u bunar i zagrabio vode svojom mestvom (obu?om), koju je drao u zubima, dok se ponovo popeo i napojio psa. Allah, delle anuhu, mu je, zahvaljuju?i tome, oprostio njegove grijehe. Ashabi tada upitae: 'Allahov Poslani?e, zar mi i u usluzi ivotinjama imamo nagradu?' 'U svemu to ima ivu jetru je nagrada."' (Buhari i Muslim) U jednom Buharijinom rivajetu stoji: "Allah, delle anuhu, mu je, zahvaljuju?i tome, oprostio njegove grijehe i u Dennet ga uveo."A po jednom drugom rivajetu i kod imama Buharije i kod imama Muslima stoji: "Jednog dana je jedan pas kruio oko bunara, e? ga je bila gotovo usmrtila.

Kada ga je ugledala jedna bludnica iz Benu Israila (Israeli?ana), skinula je svoju cipelu, njome zagrabila vode i napojila psa, na to joj Allah, delle anuhu, oprosti njene grijehe." (Muttefekun alejhi) Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ena ?e biti ba?ena u Dehennem ako svee ma?ku a ne bude je hranila niti pustila da se hrani zemaljskim gmizavcima.(Buharija i Muslim) On je milost jer je zabranio da se ivotinje uzimaju za cilj zabave.Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, jednom je proao pored ljudi koji su sebi kao metu postavili koko (u drugom rivajetu pticu), pa su je ga?ali strijelama. Vidjevi Ibn Omera, radijallahu anhu, ova skupina se razila, a on je upitao: ''Ko je ovo u?inio? Uistinu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo onoga ko ovo ?ini'', nakon ?ega je priao toj ptici i oslobodio je. (Muslim i Buhari) U drugom rivajetu stoji da je rekao: ''Zaista je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo onoga ko za cilj uzima ono to ima duu.'' (Buhari i Muslim) Tako?er, od Abdullaha ibn Omera se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Koji god ?ovjek bespravno ubije vrapca ili neto ve?e od njega, Allah ?e ga na Sudnjem danu o tome pitati.'' Upitae: ''A koje je njegovo pravo, Boiji poslani?e?'' On odgovori: ''Da ga prekolje i pojede, a ne da mu otkine glavu pa da ga baci.'' On je milost svim svjetovima jer ih je podu?io dobru prema sebi samima, prema drugima i prema svemu stvorenom. Ovo su bili samo neki primjeri Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, milosti prema svemu oko sebe. A sada o tome kako se Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, odnosio prema nemuslimanima. Kao uvod, navest ?emo nekoliko detalja iz Kur`ana kojima se nagovjetava taj prefinjeni ahlak kojem je podu?en na Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u opho?enju prema nemuslimanima.

Nevjerovatni ustupci u samom obra?anju nemuslimanima

Dovoljno je pogledati samo ove rije?i Uzvienog Gospodara: Reci: Ne?ete biti pitani za ono to smo mi skrivili, niti ?emo vi biti pitani za ono to smo mi radili." (Prijevod zna?enja Sebe`e, 25) Kako je samo precizno i pou?no obra?anje kojem nas, u komunikaciji sa nevjernicima, podu?ava na Uzvieni Gospodar.  U ovom ajetu Allah upu?uje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da svoja djela i djela vjernika oslovi sa zlo?inom (grijehom), a djela nevjernika sa radom. I ne samo to, nego je ono to se odnosi na vjernike izrazio glagolskim oblikom u prolom vremenu (edremna) kao da je to neto to je svren ?in, neto to se ve? desilo, dok je ono to se odnosi na nevjernike izrazio glagolskim oblikom u sadanjem vremenu (te`amelun) kao da se to jo nije ni desilo. Koliko se samo mudrosti i uputa krije u ovom na?inu obra?anja onima koji vjernike vide kao zlo?ince, opasnost po sebe!

Allah razgovara sa Iblisom

Zatim, Uzvieni Allah razgovara sa Iblisom, onda kada je Iblis odbio izvriti Njegovu naredbu. Zar u tome nije jasna uputa koliko Uzvieni Allah vodi ra?una o potrebi dijaloga i lijepog obra?anja?! Uzvieni ga je istog trena mogao unititi i u nitavilo pretvoriti, ali to ne ?ini, ve? sa njim vodi razgovor i udovoljava Iblisovom zahtjevu da ga ostavi u ivotu sve do odre?enog roka. Ovaj dijalog se navodi u nekoliko kur`anskih sura, a ovdje ?emo navesti ono to je objavljeno u suri El-Hidr. Kae Uzvieni Rabb: I kad Gospodar tvoj re?e melekima: Ja ?u stvoriti ?ovjeka od ilova?e, od blata ustajalog, i kad mu dam lik i u nj udahnem duu, vi mu se poklonite! Svi meleki su se, zajedno poklonili, osim Iblisa; on se nije htio s njima pokloniti. O Iblise, re?e On, zato se ti ne htjede pokloniti? Nije moje, re?e, da se poklonim ?ovjeku kojeg si stvorio od ilova?e, od blata ustajalog. Onda izlazi iz Denneta, re?e On, nek si proklet i neka se prokletstvo zadri na tebi do Dana sudnjeg! Gospodaru moj, re?e on, daj mi vremena do dana kada ?e oni biti oivljeni! Daje ti se rok, re?e On, do Dana ve? odre?enog. Gospodaru moj, re?e, zato to si me u zabludu doveo, ja ?u njima na Zemlji poroke lijepim predstaviti i potrudit ?u se da ih sve zavedem, osim me?u njima Tvojih robova iskrenih. Ove ?u se istine Ja drati, re?e On, ti ne?e imati nikakve vlasti nad robovima Mojim, osim nad onima koji te budu slijedili, od onih zalutalih. (Prijevod zna?enja El-Hidr, 28-42)

Musa, alejhis-selam, razgovara sa faraonom

Sljede?i je primjer Musaa i njegovog brata Haruna, alejhimes-selam, onda kada im Uzvieni Allah nare?uje da odu faraonu i da ga na lijep i blag na?in pozovu Allahovom putu. I tu je Uzvieni Allah datu situaciju mogao jednostavno okon?ati unitenjem faraona. No, nije tako htio. Htio je da ova Njegova dva odabrana poslanika 

odu tom nevjerniku i obrate mu se rije?ima punim blagosti: "Idite ti i brat tvoj sa znakovima Mojim, i ne poputajte u Mom spominjanju. Idite faraonu. Uistinu, on je prevrio, pa mu recite rije? blagu, da bi se on pou?io ili pobojao." (Prijevod zna?enja Taha, 42-44)

Ne smiju se vrije?ati tu?a boanstva

Uz to, Uzvieni Allah zabranio je vjernicima da vrije?aju boanstva nemuslimana: Ne grdite one kojima se oni, pored Allaha, klanjaju, da ne bi i oni nepravedno i ne misle?i ta govore Allaha grdili. Kao i ovima, tako smo svakom narodu lijepim postupke njihove predstavljali. Oni ?e se, na kraju, Gospodaru svome vratiti, pa ?e ih On o onom to su radili obavijestiti. (Prijevod zna?enja El-En`am, 108) Ibn Kesir u svom tefsiru navodi rije?i Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, kojima pojanjava povod objave ovog ajeta: Oni rekoe: O Muhammede, ili ti ?e prestati sa vrije?anjem naih bogova ili ?emo mi vrije?ati tvog Gospodara, pa im je Allah, delle anuhu, zabranio da vrije?aju njihove kipove: ...da ne bi i oni nepravedno i ne misle?i ta govore Allaha grdili."

Nema prisile u vjeru

Osvr?u?i se na kur`anski ajet: Nema prisiljavanja u vjeru! (El-Bekare, 256), komentatori Kur`ana navode nekoliko mogu?nosti povoda objave ovog ajeta. Imam Ibn Kesir, rahimehullah, u svom tefsiru izme?u ostalog navodi i sljede?e: Nema prisile u vjeru!...Muhammed ibn Ishak navodi od Ibn Abbasa da je ajet objavljen povodom slu?aja jednog ?ovjeka iz plemena Benu Salim ibn Avfa, po imenu Husajni, ?ija su se dva sina pokrstila dok je on bio musliman. On je rekao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem: Ho?u li ih prisiliti, jer oni su odbili bilo to drugo osim kr?anstva?, pa je Allah objavio navedeni ajet. Vo?en takvim uputama i odgajan pod nadzorom svoga Gospodara, na Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ostavio je briljantan primjer opho?enja prema onima koji nisu pripadnici njegove vjere. To su nenadmani primjeri koji su obiljeili i ukrasili tok historije. Jesmo li to zaista nemo?ni da prezentiramo ta blaga iz njegovog, sallallahu alejhi ve selleme, ivota ili smo nemarni prema onome to bi mnoge usre?ilo i na ovom i na onom svijetu?! Evo nekih detalja iz njegovog plemenitog ivota.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne proklinje. Prenosi Ebu Hurejre da je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, re?eno: O Allahov Poslani?e, dovi protiv murika, pa je rekao: "Nisam poslan da proklinjem, nego sam poslan kao milost." (Biljei ga Muslim u svom Sahihu u  knjizi El-Birr ve essille Dobro?instvo i rodbinske veza, poglavlje 24, hadis br. 6556)U istom poglavlju Muslim je zabiljeio i sljede?e dvije predaje: Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:Ne dolikuje siddiku (iskrenom) da bude onaj koji proklinje.Ebu Derda, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Na Sudnjem danu oni koji proklinju ne mogu biti ni zauzima?i (efadije), a ni ehidi.A u hadisu kod imama Ahmeda, Ebu Davuda, Hakima, Tirmizija i drugih stoji da je Semure ibn Dundub, radijallahu anhu, prenio od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Nemojte se me?usobno proklinjati Allahovim prokletstvom, niti Njegovom srdbom, niti Vatrom."Nakon to je naveo ovaj hadis u svom Sunenu (u knjizi El-Birr ve essille - Dobro?instvo i rodbinske veze, br. 1976), imam Tirmizi je rekao: Ovaj hadis je hasenu sahih.

?  Posje?uje bolesnike nemuslimane. Enes, radijallahu anhu, rekao je: Jedan dje?ak idov sluio je Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa se razboli. Poslanik,  sallallahu alejhi ve sellem, doao je da ga obi?e, sjeo je kod njegove glave i rekao mu: Primi islam!Dje?ak pogleda u svoga oca, koji bijae prisutan. Otac mu re?e: Posluaj Ebul-Kasima! Dje?ak primi islam, a Poslanik,  sallallahu alejhi ve sellem, iza?e govore?i:Hvala Allahu koji ga je izbavio od vatre dehennemske. (Buhari je ovaj hadis zabiljeio u Knjizi o denazama pod br. 1356)

?  Ne dozvoljava ubijanje staraca, ena i djece u ratu. Prenosi Burejde, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi nekoga odredio za vojskovo?u nad vojskom ili izvidnicom, posebno njemu i onim muslimanima koji su sa njim preporu?ivao dobro?instvo i bogobojaznost, a zatim bi  rekao: Borite se u ime Allaha i na Allahovom putu. Borite se protiv onih koji ne vjeruju u Allaha. Borite se, ali ne pretjerujte, ne bjeite, ne masakrirajte i ne ubijajte  djecu (koja se ne bore). Kada sretne svoje neprijatelje me?u muricima, ponudi im tri mogu?nosti, pa koju god da prihvate, i ti to prihvati od njih i nemoj ih napadati. Pozovi ih da prihvate islam, pa ako prihvate i ti to prihvati od njih i nemoj ih napadati. Zatim ih pozovi da se iz svojih domova presele kod muhadira i obavijesti ih da, ako to prihvate, njima pripada od prava i obaveza ono to pripada i muhadirima. Ako pak odlu?e da ostanu u svojim mjestima, bit ?e poput ostalih beduina, muslimana i imat ?e tretman kao i ostali vjernici, ne?e imati u?e?a u ratnom plijenu, osim ako budu u?estvovali u borbi sa muslimanima. Ako to odbiju, onda od njih trai dizju (glavarinu), pa ako ti je dadnu, ti je primi od njih i nemoj ih napadati. Ako i to odbiju da ti daju, onda se, uz Allahovu pomo?, bori protiv njih.Ako bude opsjedao neku tvr?avu, pa oni htjednu da im da garanciju od Allaha i Njegovog Poslanika, nemoj im davati garanciju od Allaha i garanciju Njegovog Poslanika, nego im dadni garanciju od sebe i od svojih drugova. Jer ako vi prekrite obe?anje koje ste dali od sebe, blae je nego da prekrite obe?anje koje ste dali od Allaha i Njegovog Poslanika. A ako bude opsjedao neko utvr?enje, pa oni odlu?e da se predaju, a da im ti presudi po Allahovoj presudi, ti to nemoj prihvatiti, nego prihvati da im presudi po svojoj presudi, jer ti ne zna ho?e li u tome potrefiti Allahovu presudu ili ne?e. (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Ibn Made)Ako je ovako u ratnim okolnostima, ta onda re?i za mirnodopske okolnosti?!

?  Ne eli da meleki unite njegove neprijatelje. Aia, radijallahu anha, upitala je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:Da li ti je ikada doao trenutak tei od onog poslije Bitke na Uhudu? Svata sam doivio od tvog naroda, re?e on, ali najtee to sam doivio od njih bilo je ono na dan Akabe, kad sam se obratio Ibn Abdu Jalilu ibn Abdu-Kulali, pa nije prihvatio ono to sam htio. Otiao sam veoma potiten i nisam se osvijestio sve dok nisam doao do Karni Se`alib. Tada sam podigao glavu i ugledao kako mi oblak pravi hlad. Pogledao sam (ga bolje), a ono u njemu Dibril. Poziva me i re?e: Allah je ?uo ono to ti je rekao tvoj narod i kako su te odbili. On ti je poslao meleka (koji je zaduen za brda) da mu naredi to god ho?e u vezi s njima. Potom me pozva melek brda, nazva mi selam, a zatim re?e: Muhammede, to je (tako), pa ta eli? Ako ho?e, ja ?u nad njima poklopiti dva brijega (Ebu Kubejse i Ahmer). Ne, rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ja se nadam da ?e Allah dati da od njih postanu oni koji ?e samo Njemu ibadet ?initi i ne?e Mu nita pripisivati kao druga.(Biljee Buhari i Muslim. Ovo je Buharijeva verzija iz knjige Po?etak stvaranja, hadis br. 3231)

?  Pla?a otkupninu i idove Hajbera pote?uje neugodnosti. Prenosi Sehl ibn Ebu Hasme i kae: Abdullah ibn Sehl i Muhajjisa su zbog siromatva i gladi koja ih je zadesila otili u Hajber. Muhajjisa je potom otkrio da je Abdullah ubijen i ba?en u jedan kanal ili u bunar. `Tako mi Allaha`, rekao je on tada idovima, vi ste ga ubili!!` `Tako nam Boga`, rekoe oni, `mi ga nismo ubili!`Nakon toga on se vratio svome narodu i ispri?ao (ta se dogodilo). On i njegov stariji brat Huvejjisa otili su potom Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, zajedno sa Abdurrahmanom ibn Sehlom, koji je bio na Hajberu, i koji je bio po?eo govoriti, ali je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Muhajjisi: `Starijem, starijem dajte da govori!` Onda je po?eo govoriti Huvejjisa, a potom i Muhajjisa. (Kad su zavrili), Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re?e: `Ili ?e vam isplatiti odtetu za vaeg ubijenog druga ili ?emo im objaviti rat!` Nakon toga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao je pismo s ovim zahtjevima, a oni su odgovorili:`Nismo ga mi ubili!` Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Huvejjisi, Muhajjisi i Abdurrahmanu rekao: `Ako se zakunete, imat ?ete pravo na iskup krvi vaeg druga.` `Ne`, rekoe oni. `A elite li da vam se zakunu idovi?`, upitao ih je. `Oni nisu muslimani!`, odgovorili su oni.Tako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, isplatio odtetu od sebe daju?i stotinu deva. Sehl kae: Jedna od tih deva udarila me je nogom. (Sahih Buhari, Kitabul-ahkam (presude), hadis br. 7192)

?  Prima u goste nevjernika i ?asti ga. Imam Muslim, Ahmed i Tirmizi biljee od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, koji kae:Jedan nevjernik doao je u goste Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredi da mu pomuzu jednu ovcu i da ga po?aste mlijekom. Ponudie mu i on popi, potom jo jednu i jo jednu sve dok ne popi mlijeko od sedam ovaca. Sutradan ujutro on primi islam. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredi da mu se pomuze ovca i da ga po?aste mlijekom. Poto ga popi, on naredi da mu se pomuze i druga ovca, me?utim, on od druge ne mogae popiti mlijeko. Tom prilikom Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re?e: Vjernik pije u jedno, a kafir u sedam crijeva.

?  Op?a amnestija na dan osvojenja Mekke. Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uao u Mekku na dan osvojenja, uao je u harem Kabe oko koje je stajalo tri stotine i ezdeset kipova koje je svojim tapom poruio, sve jedan za drugim, u?e?i: 'Dola je istina, a nestalo je lai; la, zaista, nestaje!' (Isra, 81) i "Dola je Istina, i ne?e se pojaviti neistina, niti se vratiti." (Seb`e, 49) Naredio je da se i unutranjost Kabe o?isti od kipova te je uao u nju i klanjao. Nakon toga je izaao i obratio se okupljenom svijetu. Izme?u ostalog rekao je i ovo: O narode Kureja, ta mislite ta ste zasluili i ta ?u ja sada vama u?initi? Oni odgovorie: 'Samo dobro, plemeniti brate i sine plemenitog brata.' Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, re?e: Re?i ?u vam kao to je Jusuf, alejhis-selam, rekao svojoj bra?i: Ja vas sada ne?u koriti, idite, vi ste slobodni. (Pogledati: Zape?a?eni dennetski napitak, str. 367 i 368, autora Safijurrahmana el-Mubarekfurija). Pa neka hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova.



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

SIRA

POSJETITE MINBER.BA