PRETJERIVANJE U HRANI I PI?U
Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji ne govori po svome hiru, obavijestio nas je u vjerodostojnoj predaji, koju bilježe imam Tirmizi i Ibn Madže, Allah im se smilovao, da je izuzetno loše da ?ovjek u potpunosti napuni svoj želudac i da mu je dosta koli?ina hrane koja ?e ga ''održavati'', a ukoliko mora da uzme ve?u koli?inu hrane od spomenutoga ili ukoliko ga nadvlada njegova strast i duša, onda neka podijeli svoj želudac na tri tre?ine: jedna za hranu, druga za pi?e i tre?a za zrak. (Bilježi Tirmizi, Ibn Madže, hadis je sahih, vidjeti Sahihu Džami'a Albani broj 5674) Tako?er je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u prethodno spomenutom hadisu ukazao je na nekoliko ?injenica:
? U potpunosti napuniti želudac (''posudu'' kako je došlo u hadisu) mnoštvom hrane predstavlja zlo za ljudsko bi?e, stoga je savjetovao je da se uzme hrana shodno potrebama organizma.
? Poslanik je podijelio želudac na tri dijela i obavijestio nas da osoba može uzeti najve?u koli?inu hrane i pi?a, prilikom nužde, u tolikoj koli?ini koja ?e ispuniti dvije tre?ine želuca.
? Tako?er nas je obavijestio da moramo ostaviti jednu tre?inu želuda praznu, odnosno za zrak – disanje.
Moderna nauka dokazala je prethodne ?injenice i ova podjela želuca na tri tre?ine: dvije za hranu i pi?e i jednu za zrak – disanje, nije uzaludno spomenuta u hadisu, ve? zbog velike i jasne mudrosti koja je postala jasna u sadašnje vrijeme. Oblici razumijevanja hadisa su sljede?i:
1) Pretjerivanje u hrani i pi?u je zlo i opasnost po ljudsko zdravlje. U sadašnjem vremenu, razvijanjem i usavršavanjem preciznih dijagnosti?kih sredstava, saznalo se da je ovo zlo prisutno i manifestira se pojavom teških i smrtonosnih bolesti, uzrokovanih pretjeranim jedenjem. Dok su muslimanski u?enjaci upozoravali na opasnosti slabe probave i pretjeranoga jela prije mnogo vijekova, oslanjaju?i se na spomenuti hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, drugi su vjerovali da je pretjerano jedenje korisno i da nije štetno, ?ak štaviše natjecali su se da ispune svoje stomake hranom i pi?em.
2) Ljudsko održavanje i minimalna potrebna koli?ina hrane. Potrebe za hranom razlikuju se od jedne do druge osobe, ovisno o prirodi njihovog posla, i sa vremena na vrijeme zavisno od samoga pojedinca. S tim da je, uop?eno, ista potreba kod ljudi za kalorijama, ?ija je koli?ina konstantna i to je ustvari energija koju treba svaka punoljetna osoba kako bi sa?uvala rad vitalnih bioloških procesa unutar tijela, kao što je rad srca, krvotoka i sli?no. Ukupna koli?ina potrebne energije dostiže dvije hiljade kilograma kalorija, s tim da se dodatne potrebe za kalorijama razlikuju shodno prirodi posla, tako da, najvjerovatnije, dio hadisa ''zalogaji koji održavaju ?ovjeka'' ukazuju na tu potrebnu konstantnu koli?inu kalorija.
3) Krajnja granica za popunjavanje želuca je dvije tre?ine njegovog obima. Najvjerovatnije da je mogu?e dodatnu potrebu za energijom – kalorijama uvrstiti pod dio hadisa ''i ukoliko bude morao to da radi'' (da jede iznad onoga što mu je dovoljno), pa neka bude tre?ina za hranu i tre?ina za pi?e''. Tako?er se ova dodatna potreba može razumjeti od minimalne do najviše granice koju trebaju radnici teških poslova, s tim da ne prelazi krajnju koli?inu za hranu i pi?e ograni?enu u dvije tre?ine.
5) Ravnoteža u ishrani. Svi nau?ni krugovi koji se brinu o ishrani i ljudskome zdravlju, ukazuju na obaveznost pridavanja pažnje ravnoteži u ishrani i to izme?u energije koja se troši i koja se unosi u organizam kroz hranu, a hadis jasno ukazuje na tu ?injenicu.
6) Popunjavanje želuca utje?e na druge organe ljudskoga tijela. Potpuno zasi?enje hranom i pi?em dovodi do poreme?aja rada srca.
7) Tre?ina želuca u potpunosti odgovara koli?ini zraka za disanje.
(Doktor Abdul-Dževad Savi)
< « | » > |
---|