Kazao je Allahov Poslanik, podsti?u?i muslimane na ?injenje dobra u ovim danima, u prvih deset dana zul-hidždžeta: ”Ne postoje dani u kojima je ?injenje dobrih djela draže Allahu od ovih dana”, misle?i na prvih deset dana zul-hidždžeta. Rekli su ashabi: ”Pa ?ak ni borba na Allahovom putu?” Rekao je: ”Ni borba na Allahovom putu!” Nastavio je: ”Osim ?ovjeka koji iza?e u borbu na Allahovom putu bore?i se svojim tijelom i imetkom, i ne vrati ništa od toga.” (Buharija i dr.) 

Da li smo sada svjesni veli?ine vremena koje nam je na pomolu? Vrijeme koje mnogi nisu doživjeli, a dali bi sve što su posjedovali da su samo još jednom doživjeli tu veliku sezonu. Da li je ovo jedini argument koji ukazuje na vrijednost ovih dana?, upitat ?e neko. Nije. Mnogo je drugih argumenata koji ukazuju na vrijednost ovih dana. Na vrijednost ovih dana ukazuje hadis Allahovog Poslanika: ”Ne postoje veli?anstveniji dani kod Allaha, niti dani u kojima su dobra djela draža Allahu od ovih deset dana, mnogo u njima Allaha spominjite et-tehlilom (izgovaraju?i rije?i la ilahe illellahu), et-tekbirom (veli?anjem Allaha izgovaraju?i rije?i Allahu ekber), et-tehmidom (zahvalom Allahu rije?ima elhamdulillahi).” (Hadis je zabilježio imam Taberani sa dobrim lancem prenosilaca, kao što je to potvrdio šejh Albani.)

Na vrijednost ovih dana ukazuje i ?injenica da se Uzvišeni Allah u Kur’anu zaklinje ovim vremenom: ”Tako mi zore i deset no?i” (Fedžr, 1.-2.). Ibn Kesir je spomenuo u komentaru ovog ajeta rije?i Ibn Abbasa, r.a., da su to no?i prvih deset dana zul-hidždžeta. Više puta u tekstovima smo spominjali da Allahova zakletva nekim od Njegovih stvorenja ukazuje na veli?inu tog stvorenja. Uzvišeni Allah se ne kune osim velikim i vrijednim stvorenjima. Uzvišenom Allahu je dozvoljeno da se zakune nekim od Svojih stvorenja, dok Njegovim stvorenjima nije dozvoljeno da se zakunu osim Allahom (bilo kojim Njegovim imenom) ili nekim od Njegovih svojstava.

Insan k’o insan, u svojoj radoznalosti postavi pitanje: Da li postoji neka mudrost u tome što je Allah odabrao baš ovih deset dana? Islamski u?enjaci pokušali su da daju odgovor na to. Kazao je hafiz Ibn Hadžer u ”Fethu”: ”Mislim da je razlog odlikovanja deset dana zul-hidždžeta zato što su u njima sakupljeni svi temeljni ibadeti: namaz, post, sadaka, hadždž, a to nije slu?aj ni sa bilo kojim drugim vremenom.”

Upitan je šejhul-islam Ibn Tejmijje o deset dana zul-hidždžeta da li su bolji od deset zadnjih dana mjeseca ramazana, pa je odgovorio: ”Dani deset dana zul-hidždžeta bolji su od zadnjih deset dana mjeseca ramazana, a no?i zadnje tre?ine ramazana bolje su od no?i deset dana zul-hidždžeta.” Zamislite da su dani koji su pred nama bolji od dana zadnje tre?ine ramazana, koje mi maksimalno pokušavamo iskoristiti!

Da li smo ikada postavili sebi pitanje: Da li sam zahvalan Allahu na tome što me je poživio do ove velike sezone, do vremena za koje bi umrli dali cijeli dunjaluk da ga požive? Nama u tome treba da bude pouka. Da li je iskazivanje zahvale na taj na?in što mjesec dana ranije planiramo gdje ?emo slaviti Novu godinu, praznik u kojem se toliko grijeha po?ini?! Toliko grijeha u danima koji su najodabraniji dani tokom cijele godine. Žalosno je da muslimani više pažnje posve?uju tom prazniku nego oni ?iji taj praznik i jeste. Naša djeca tokom cijele godine željno o?ekuju i sanjaju o Djedu Mrazu i novogodišnjem paketi?u. Nisu oni krivi! Krivi su njihovi roditelji što ih nisu nau?ili da se paketi?i kupuju za Bajram, a ne za Novu godinu.

Ako se u našim srcima probudila želja za iskorištavanjem ove velike sezone za koju nismo znali, i niko nam ne može garantovati da li ?emo je ponovo doživjeti, evo nekoliko savjeta kako da na najbolji na?in popunimo to vrijeme.

Prvo: ?ovjek koji vjeruje u Allaha nada se susretu s Njime i sprema se za Dan polaganja ra?una, trebao bi da u ovim danima pove?a ?injenje dobrih djela op?enito, bez razlike o kojem dobrom djelu se radilo, bilo veliko ili malo, prezreno u o?ima ljudi, treba maksimalno pokušati da vrijeme popuni ?injenjem dobrih djela. 
Na to nam ukazuje op?enitost rije?i Allahovog Poslanika: ”Ne postoje dani u kojima je ?injenje dobrih djela draže Allahu od ovih dana.” Svako dobro djelo je dobrodošlo u ovim danima. Problem je u nama i našim ambicijama, tj. kada se nama kaže da ?inimo bilo kakvo dobro djelo, mi to shvatamo da ne treba ?initi ništa.

Drugo: Ove dane treba iskoristiti u pokajanju Uzvišenom Allahu

Ove blagoslovljene dane ?ovjek bi trebao da iskoristi i da njima obnovi ugovor pokornosti sa Uzvišenim Allahom. Da se prisjeti koristi pokajanja i povratka Uzvišenom Allahu. Da se prisjeti da Allah voli pokajnike, da se raduje njihovom pokajanju, da je obe?ao da ?e loša djela pokajnika pretvoriti u dobra. Da se prisjetimo argumenata koji ukazuju na obaveznost pokajanja svim ljudima, bez razlike kojem staležu pripadali.

Tre?e: Obavljanje hadždža i ‘umre

Oni koji imaju mogu?nost u ovim danima da odu i da obave hadždž i ‘umru zasigurno bi u?inili veliko djelo. Koliko je samo hadisa u kojima Allahov Poslanik podsti?e na obavljanje hadždža i ‘umre! Allahov Poslanik je kazao: ”Za primljen hadždž ne postoji druga nagrada osim Džennet.” (Dobrim – hasen ga je smatrao šejh Albani.) Zar Allahov Poslanik nije, tako?er, kazao: ”Kontinuirano obavljajte hadždž i ‘umru, zaista oni brišu siromaštvo i grijehe kao što kova?ki mijeh ?isti željezo od ne?isto?e.” (Nesai od Ibn Abbasa, r.a., vjerodostojnim ga je smatrao šejh Albani.) Ako svemu tome pridodamo da ?e ?ovjek prilikom obavljanja hadždža i ‘umre imati priliku da klanja u haremu Kabe, u kojem je namaz vredniji od stotinu hiljada namaza obavljenih na drugom mjestu, to biva dodatni faktor koji u ?ovjeku budi želju za obavljanjem hadždža i ‘umre.

?etvrto: Velikim stepenom pohvaljenosti smatra se post ovih dana

Mnogo je argumenata koji ukazuju na vrijednost posta op?enito, ako na to dodamo blagoslov ovog vremena i da je bila praksa Allahovog Poslanika da posti ove dane, onda shvatamo zašto je ulema kazala da je post ovih dana na visokom stepenu pohvaljenosti. Preneseno je od supruga Allahovog Poslanika da je Poslanik postio devet dana zul-hidždžeta. Prenosi se od supruga Allahovog Poslanika da je Poslanik postio: dan Ašure, devet dana zul-hidždžeta i tri dana u svakom mjesecu. (Hadis je zabilježio imam Nesai, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.) A što se ti?e devetog dana zul-hidždžeta – dana Arefata – o postu tog dana došli su posebni hadisi. Kazao je Allahov Poslanik, kada je upitan o postu na dan Arefata (devetom danu zul-hidždžeta): ”Iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu.” (Muslim i dr.) Kako je Allahova milost prema nama velika, kako sa naizgled malehnim djelima možemo zaslužiti oprost malih grijeha kojih svako od nas ima i za izvoza!
Ako bi neko postavio pitanje: Šta je sa hadisom Aiše u kojem kaže da nikada nije vidjela Allahovog Poslanik da posti deset dana zul-hidždžeta? (Muslim i dr.) Odgovor je više nego jednostavan: ona je prenosila ono što je znala, i to ne zna?i negiranje suprotnog. Druge supruge prenose da su ga vidjele da posti u tim danima. Sli?no tome je pitanje mokrenja stoje?i. Aiša, r.a., kazala je: ”Ko vam bude kazao da je Poslanik mokrio stoje?i ne vjerujte mu, nije mokrio osim ?u?e?i.” (Nesai, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.) A Huzejfe, r.a., prenio je ono što je on vidio, da je Poslanik mokrio stoje?i. Svako prenosi ono što je vidio, i nema kontradiktornosti izme?u hadisa. Dozvoljeno je jedno i drugo, sa pojašnjenjima koja je spomenula ulema vezano za ovo pitanje i spajanje prividno kontradiktornih hadisa.
Deseti dan zul-hidždžeta je Bajram kada nije dozvoljeno postiti po konsenzusu islamskih u?enjaka. Na to ukazuje hadis Omera, r.a., da je Poslanik zabranio da se posti dan u kojem je Bajram. (Buharija i Muslim)

Peto: Donošenje tekbira

Ove blagoslovljene dane trebalo bi iskoristiti u donošenju tekbira, veli?anju Uzvišenog Allaha. Dvije su vrste donošenja tekbira u ovim danima.
Prva vrsta: op?i tekbiri, koji su propisani tokom cijelog ovog perioda. Imam Buharija zabilježio je predaju da su Ibn Omer i Ebu Hurejre, r.a., u ovim danima izlazili na pijacu, pa bi donosili tekbire, pa bi cijela pijaca po?ela sa njima da veli?a Allaha.
Druga vrsta: posebni tekbiri, koji se donose nakon farz-namaza. Po?evši od sabaha devetog dana zul-hidždžeta pa sve do ikindija-namaza zadnjega dana Mine. Po ovom pitanju postoji razilaženje me?u u?enjacima, ovo je, po meni, najja?e mišljenje.

Šesto: Klanje kurbana

Od dobrih djela koja se mogu u?initi u ovim blagoslovljenim danima je klanje kurbana. Dovoljno je vrijednosti za klanje kurbana što je to bila neprestana praksa Allahovog Poslanika. Tako?er, hadis Allahovog Poslanika: ”Ko ima mogu?nost pa ne zakolje kurban neka se ne približava našoj musalli (mjestu obavljanja namaza).” (Hadis je zabilježio imam Ibn Madže, dobrim – hasen ga je smatrao šejh Albani.)
Treba ukazati na ?injenicu da je u našem narodu proširen velik broj slabih hadisa koji ukazuju na vrijednost klanja kurbana, koji su mnogo više poznati nego oni koji su vjerodostojni. Jedan od njih je da ?e kurbani nositi njihove vlasnike preko Sirat-?uprije. Hadis o tome je mnogo slab (daif-džidden) i ne može se koristiti kao šerijatski argument, pa ?ak ni kod onih u?enjaka koji su dozvolili rad po slabim hadisima, jer su i oni postavili uvjete za postupanje po slabom hadisu, a jedan od uvjeta je da slabost hadisa nije velika. Tako?er, hadisi da ?e vlasnik kurbana imati za svaku dlaku dobro djelo, da za krv kurbana nagrada bude upisana prije nego što krv padne na zemlju, da je to najbolje djelo koje ?ovjek može u?initi prvog dana Kurban-bajrama.
Kolika je važnost klanja kurbana govori nam ?injenica da je ve?ina u?enjaka smatrala da je klanje kurbana pritvr?eni sunnet, dok je bilo i onih koji su smatrali da je to obaveza onima koji su imu?ni.
Mnogo je dobrih djela koja bi ?ovjek trebao da ?ini i da prakticira tokom ovih dana.

U nastavku ?emo spomenuti samo neka djela, podsje?anja radi, bez spominjanja dokaza koji ukazuju na njihovu vrijednost:
– mnogo upu?ivanje dove, ne zaboravljaju?i na bra?u, rodbinu, prijatelje, a posebna pažnja i dova za stanje ummeta,
– dobro?instvo roditeljima,
– obilazak rodbine, prijatelja, poznanika, bra?e u vjeri,
– u?enje Kur’ana i podu?avanje drugih Kur’anu,
– klanjanje dnevnih i no?nih nafila,
– sjedenje u džamiji izme?u namaza, a naro?ito sjedenje u džamiji od sabaha do izlaska sunca, i klanjanje dva rekata nakon izlaska sunca,
– u?enje zikrova, posebno poslije namaza, pred spavanje, jutarnji i ve?ernji,
– obilazak bolesnika,
– udjeljivanje sadake, posebna pažnja prema iznemoglim osobama, hudovicama i jetimima,
– pozivanje ljudi u Allahovu vjeru, pojašnjavanje propisa Allahove vjere onima kojima je potrebno,
– maksimalno ?uvanje od grijeha, naro?ito onih koji su veliki, a u o?ima mnogih postali su sitniji od mušice, kao što je gibet (ogovaranje), nemimet, laž, gledanje u ono što nije dozvoljeno, kamata, mito.

To su samo neka djela koja bismo mogli da ?inimo tokom ovih dana, a bitno u svemu tome jeste da ?ovjek o?isti namjere, odnosno da sve što ?ini bude iskreno radi Uzvišenog Allaha. Kazali su u?enjaci prvih generacija: ”Koliko je malih djela (u o?ima ljudi) a njih je iskrenost u?inila velikim, a koliko je velikih djela (u o?ima ljudi) a njih je neiskrenost u?inila malehnim.”

Priredio: Elvedin Pezi?

(minber.ba)

NAPOMENA: Budite i vi razlogom da neko nau?i i ?uje ove vrijednosti. Proslijedite i šerujte ovaj tekst. 'Onaj ko ukaže drugima na dobro djelo imat ?e nagradu kao i oni koji ga budu ?inili a da to ne?e umanjiti njihove nagrade' (Hadis)

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites