Zar nije lijepo biti zena muslimanka...
Allah nam u Kur'anu kae da je ljudskim bi?ima dao slavu (Kur'an, 23;71). On daje prosperitet svima koji praktikuju islamski moral i koji slijede put koji je On objavio u Kur'anu. A jedini na?in na koji neke ene mogu pobje?i od svih problema kojima se izlau u neukim drutvima i na koji mogu dobiti potovanje koje zasluuju, nalazi se u Kur'anu, objavljenom naem Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem da bi ljudska bi?a nala put iz mraka do svjetlosti.
U mnogim kur'anskim ajetima, Allah titi ene i brani njihova prava, otklanja pogrene ideje o enama u sadanjim neukim drutvima, i garantuje im status potovanja u drutvu. Kur'an nam kae da mjera vrijednosti ljudskog bi?a pred Bogom nije u rodu; nego u strahu od Boga, u vjeri, moralnom savrenstvu, iskrenosti prema Bogu i pobonosti. Svi ovi ajeti su dokaz Boije neuporedive velikodunosti prema enama.
O ljudi, Mi vas od jednog ?ovjeka i jedne ene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najvie boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno nita. (Kur'an, 49:13)
O sinovi Ademovi, dali smo vam odje?u koja ?e pokrivati stidna mjesta vaa, a i raskona odijela, ali, odje?a ?estitosti, to je ono najbolje. - to su neki Allahovi dokazi da bi se oni opametili. (Kur'an, 7:26)
Na drugim mjestima u Kur'anu, Allah kae A za dobro koje u?inite Allah zna. I onim, to vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni! (Kur'an, 2:197). On nam kae da najbolji kvalitet koje ljudsko bi?e moe posjedovati jeste pobonost. Dakle, pobonost je osobina koja ljudima daje njihovu osnovnu vrijednost i superiornost pred Bogom. U Kur'anu, Bog kae: Onima koji milostinju budu udjeljivali i onima koje je budu udjeljivale, i koji drage volje Allahu budu zajam davali - mnogostruko ?e se vratiti i njih ?eka nagrada plemenita. (Kur'an, 57:18)
Ovaj ajet podsje?a i ene i mukarce da ?e dobiti istinsku nagradu najvie ?asti ako budu ivjeli moralnim ivotom kako je Bog odredio. ene i mukarci imaju razli?ite fizi?ke karakteristike, ali to nije razlog da ijedno od njih bude superiornije u odnosu na drugo. U drugom ajetu, Bog kae da je bogatstvo postalo mjera superiornosti za neke ljude, ali je bolje da traimo od Boga velikodunost: I ne poelite ono ?ime je Allah neke od vas odlikovao. Mukarcima pripada nagrada za ono to oni urade, a enama nagrada za ono to one urade. I Allaha iz izoblja njegova molite. - Allah, zaista, sve dobro zna! (Kur'an, 4:32)
U Kur'anu,Allah nam je rekao ta se treba u?initi da bi se zatitile i ?uvale ene u drutvu i da bi im se odalo potovanje koje zasluuju. Sve ove mjere su u interesu ena, da im se ne bi ?inila nepravda ili ih se ugnjetavalo.
U Kur'anu,Allah je ?ovje?anstvu pokazao istinski put i ukazao na pogrene postupke nevjerovanja. Prema islamskom moralu, nije vano roditi se kao muko ili ensko, ve? je vano biti privren Bogu dubokim vjerovanjem i strahom. Paljiva pokornost Boijim naredbama i zabranama zna?i pokuavati ivjeti u skladu sa moralnim u?enjem Kur'ana. Ovakva li?nost je istinska vrijednost ?ovjeka pred Bogom.
U Kur'anu, Bog objanjava osnovne osobine koje svaki vjernik mora posjedovati, bilo muko ili ensko: A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ?ine dobra djela, a od nevaljalih odvra?aju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku njegovu se pokoravaju. To su oni kojima ?e se Allah, sigurno, smilovati. - Allah je doista silan i mudar. (Kur'an, 9:71)
ene i mukarci ?e odgovarati za oboavanje, ivot u skladu sa moralnim u?enjem Kur'ana, podsticanje drugih da ?ine dobro, a odvra?anje od zla i izvravanje svih naredaba i propisa u Kur'anu. Bog je obe?ao dati svim ljudima, i mukarcima i enama, sposobnost da rastavljaju istinu od neistine (Kur'an, 8:29). Zauzvrat vjerovanju i iskrenosti ljudi, Bog ?e upu?ivati sve individue na svakom polju ivota i uputiti ih na pravi put ka Sebi. On ?e im pomo?i da donose prave odluke i da se ponaaju pravilno; i On ?e im dati inteligenciju, razumijevanje i percepciju. Dakle, inteligencija nema veze sa rodom; ona dolazi potpuno iz straha od Boga i iskrene privrenosti i bliskosti sa Njim.
Svaka ena ili mukarac koji se ponaa u skladu sa inteligencijom koju dobije iz vjere moe nadmaiti mnoge druge i posti?i sre?u u ivotu. Ovo zavisi potpuno od volje, predanosti i odlu?nosti osobe. Prema islamskom moralu, nijedan vjernik ne?e sebe smatrati savrenim na bilo koji na?in. Umjesto toga, uvijek ?e teiti da bude inteligentniji, sposobniji, odgovorniji, da stalno razvija svoju li?nost i da bude uspjeniji u vo?enju moralnog ivota. Kolikogod moe, ulagat ?e sve napore da razvije sebe na svakom polju. U Kur'anu, Bog kae da Ga vjernici mole da budu primjeri dobre li?nosti onima oko sebe: A robovi milostivog su i oni koji govore: "Gospodaru na, podari nam u enama naim i djeci naoj radost i u?ini da se ?estiti na nas ugledaju!" (Kur'an, 25:74)
ena muslimanka koja daje sve od tebe u svemu i koja tei da bude dobar primjer svima svojom li?no?u, moralnom ?estito?u i voljom, Bog ?e dati i visoku poziciju u drutvu. Takva ena izvrava svaku dunost na najbolji mogu?i na?in, donosi primjerene odluke, nalazi najbolja rjeenja za probleme i primjenjuje najbolje mjere.
Moemo vidjeti da su prema moralnoj praksi islama mukarci i ene potpuno jednaki u drutvu. Putem Kur'ana, Allah Milostivi je ponitio sve razlike koje neuki sistemi vjerovanja ?ine izme?u mukaraca i ena; i naredio je da se enama da vrijednost koju one zasluuju. Ovo sve zavisi potpuno od snage vjerovanja mukaraca - i ena - u Boga, kao i od njihovog moralnog karaktera i odgovornosti koje nose. Stoga, ene koje prihvate islamski moral se nikad ne moraju boriti za jednakost sa mukarcima; ulaze, umjesto toga, u moralno "takmi?enje" vrijednosti. U takmi?enju dobrote, vjernici moraju uloiti sve od sebe da zaslue Boije zadovoljstvo u svakom momentu svog ivota.
Sa ovim ciljem na umu, oni se bore na takmi?enju dobrote da postanu osoba najblia Bogu i osoba koju Bog najvie voli. Me?utim, ovo takmi?enje je isklju?ivo u cilju Boijeg zadovoljstva. Bog kae u Kur'anu da je jedna od glavnih osobina vjernika koja ih izdie na ovom i na onom svijetu jeste njihov trud da postignu taj cilj:
Oni hitaju da ?ine dobra djela, i radi njih druge preti?u. (Kur'an, 23:61)
Mi ?emo u?initi da Knjigu poslije naslijede oni nai robovi koje mi izaberemo; bi?e onih koji ?e se prema sebi ogrijeiti, bi?e onih ?ija ?e dobra i loa djela podjednako teka biti, i bi?e i onih koji ?e, Allahovom voljom, svojim dobrim djelima druge nadmaiti - za to ?e veliku nagradu dobiti. (Kur'an, 35:32)
U drugom ajetu, Bog nas podsje?a da se nikome - bio mukarac ili ena - ne?e u?initi nepravda ni na ovom ni na onom svijetu, nego ?e svi dobiti ta?no ono to zasluuju: Onome ko ?ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi ?emo dati da proivi lijep ivot i doista ?emo ih nagraditi boljom nagradom nego to su zasluili. (Kur'an, 16:97)
Sve ove stvari su dokaz milosti koje Bog pokazuje prema Svojim vjernim robovima. U drutvima gdje se ne praktikuju moralna u?enja Kur'ana, ene se jo uvijek tretiraju kao gra?ani drugog reda. Ali poto je Bog "Samilosni", On titi sve ene i daje im slavu i po?ast.
< « | » > |
---|