Petak, DECEMBER 13, 2024
tekstovi_logo


Upitan je ejh Usejmin, rahimehullah, o stanjivanju obrva pa je rekao: "Ako se stanjivanje obrva ostvaruje ?upanjem onda je to haram i jedan od velikih grijeha, jer je to nems ?ijeg po?initelja je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo. A ako se ostvaruje kra?enjem ili brijanjem, onda je to poku?eno kod nekih u?enjaka a drugi su to zabranili i smatraju ga nemsom. Ipak, nems nije ograni?en samo na ?upanje nego obuhvata svako mijenjanje dlaka lica na na?in koji Allah nije dozvolio. Smatramo da bi ena trebala, ako i kaemo da je kra?enje ili brijanje dozvoljeno, da to ne ?ini osim ako bi obrve bile jako guste i duge tako da silaze na o?i i ometaju vid, u tom slu?aju je dozvoljeno ukloniti ono to smeta od obrva."

U prethodnom broju govorilo se o fikhskim pitanjima vezanim za kosu i njeno ukraavanje a u narednim redovima je govor o ukraavanju depilacijom.

Ukraavanje obrva

Tanke obrve, u o?ima mnogih, daju ljepi izgled lica. Zbog toga se na razne na?ine pokuavaju stanjiti obrve i oblikovati u eljenom izgledu. To se postie njihovim djelomi?nim ili potpunim ?upanjem kako bi se nakon toga nacrtale obrve u eljenom izgledu, ili pak brijanjem i kra?enjem istih. Uljepavanje depilacijom obrva nije tipi?no samo za nae vrijeme nego je poznato od davnina, stoga nalazimo i predaje koje o tome izravno govore. Biljei imam Muslim od Ibnu Mesuda, radijallahu anhu, da je rekao: Allah je prokleo ene koje tetoviraju i koje trae da im se to radi, ene koje ?upaju dlake sa lica i one koje trae da im se to radi i ene koje, ele?i da budu ljepe, razdvajaju zube, one koje mijenjaju Allahovo stvaranje. Te rije?i su doprle do jedne ene iz plemena Benu Esed koja se zvala Ummu Jakub a bila je od onih koji u?e Kur'an. Rekla je Ibnu Mesudu, radijallahu anhu: ?ujem da si prokleo ene koje tetoviraju i one koje to trae, one koje trae da im se ?upaju obrve i koje razdvajaju zube radi ljepote i tako mijenjaju Allahovo stvaranje!? Na to je Abdullah, radijallahu anhu, rekao: A zato da ne proklinjem onog koga je prokleo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, a to je spomenuto i u Allahovoj knjizi! ena je na to rekla: Pro?itala sam sve to ima izme?u dvije korice mushafa ali to nisam nala! Odgovorio je: Ako si pro?itala nala si! Allah je rekao:"Ono to vam Poslanik da to uzmite a ono to vam zabrani ostavite!"(Prijevod zna?enja El-Har, 7.) Na to je ena rekla: Primjetila sam na tvojoj eni da neto od toga radi? Abdulah na to re?e: U?i kod nje i pogledaj! Ula je kod Abdullahove supruge ali nita na njoj nije primjetila. Nakon toga je dola Abdullahu i rekla: Nita nisam vidjela! Abdullah na to re?e: Da je na njoj bilo tako neto ne bi bila uz mene! (Muslim) Iz predaje se razumije da je depilacija dlaka sa lica zabranjena jer se proklinje onaj ko to ?ini, a proklinjanje onog ko ?ini dozvoljeno je haram. U predaji su spomenute ene koje ?upaju dlake sa lica i one koje trae da im se to ?ini, a to je prijevod arapskih rije?i "namise" i "mutenemmise" izvedene iz rije?i nemese to zna?i ?upati dlake. U?enjaci su sloni da je "nems" spomenut u predaji zabranjen ali se razilaze oko njegovog tuma?enja, u smislu: da li je zabranjeno isklju?ivo ?upanje ili se zabrana odnosi i na brijanje i kra?enje, da li se zabrana odnosi samo na obrve ili obuhvata i druge dlake lica, te ima li razlike kada to radi udata ena kako bi se uljepala za svoga mua i kada to radi neudata ena. U svakom slu?aju u?enjaci su sloni da je eni, koja se uljepava radi nekog drugog mimo svog mua, tanjenje obrva ?upanjem zabranjeno, a to se ti?e ostalih slu?ajeva slijedi detaljnije iznoenje miljenja u?enjaka i njihovih dokaza.

Da li se zabrana odnosi samo na obrve ili obuhvata i druge dlake lica?

Ve?ina u?enjaka tuma?i "nems" kao ?upanje dlaka sa lica. Od tih u?enjaka je Ibnu Esir, rahimehullah, koji u svojoj knjizi En-Nihaje kae: "Namisa je ona koja ?upa dlake sa svog lica." (5/119). Nevevi, rahimehullahu, je rekao: "Zabrana se odnosi na obrve i na krajeve lica." (Komentar Muslimovog sahiha, 14/106.) Ebu Davud, rahimehullah, naglaava da se zabrana odnosi na obrve, rekao je: "Namisa je ona koja ?upa obrve kako bi ih stanjila." (Avnul-Mabudi erhu sunen Ebi Davud, 11/228.), me?utim ejh Albani, rahimehullah, je negirao da Ebu Davud zabranu ograni?ava samo na obrve i potvrdio da nema razlike izme?u rije?i Ebu Davuda i Ibnu Esira. (Pogledati: Gajetul-Meram, 77-78) ejh Dibrin, rahimehullah, zabranu ipak ograni?ava na obrve, a na pitanje o depilaciji dlaka sa lica osim obrva odgovorio je: "Nema smetnje da se ?upaju dlake sa lica ene ili da se uklone sa brade, ispod usne, obraza ili ?ela, a to se ti?e obrva nije ih dozvoljeno ?upati niti odstranjivati, zbog zabrane "nemsa" a to je ?upanje obrva ili njihovo skra?ivanje." (Fetava Dibrin, 20/14.) Kada je ejh Salih El-Fevzan upitan o depilaciji lica rekao je: "Obrve nije dozvoljeno otklanjati na bilo koji na?in, ?upanjem, kra?enjem ili nekim drugim sredstvom jer je to "nems" ?ijeg po?initelja je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo. Prokleo je "namisu" a to je ona koja otklanja dlake sa sebe ili sa druge, i "mutenemmisu" a to je ona koja trai od druge osobe da otkloni njene obrve. To je jedan od velikih grijeha; jer kada se proklete po?inilac nekog djela to je znak da je to djelo veliki grijeh. U tome je i mijenjanje Allahovog stvaranja, a Allah je obavijestio da je to ejtanova naredba: "Doista ?u im nare?ivati pa ?e mijenjati Allahovo stvaranje."(Prijevod zna?enja En-Nisa, 119.) Otklanjanja dlaka sa ostalog lica (mimo obrva) naziva se kod fekiha "haff". Ako se radi o dlakama koje ?ine lice izopa?enim nema smetnje da se otklone, a ako izgledaju prirodno tako da ne privla?e panju u tom slu?aju su se u?enjaci razili po pitanju otklanjanja takvih dlaka. Neki su to zabranili i smatraju ga nemsom, a drugi su to dozvolili. Sigurnije je i bolje, ako ne daje izopa?en izgled lica, da se takve dla?ice ne otklanjaju, nego da se ostave kao to jesu; jer nema koristi ako se otklone niti u njihovom ostanku ima tete." (El-Munteka min fetava El-Fevzan, 61/14.) to se pak ti?e dlaka koje izrastu na licu ene na neprirodan na?in, poput brade i brkova, nema sumnje da ih je dozvoljeno otkloniti ?upanjem ili brijanjem. U?enjaci hanefijskog i afijskog mezheba vide to pohvalnim, jer je to, kada je ena u pitanju, unakaenost za razliku od mukarca. (Haijetu Ibnu Abidin, 5/239 i El-Medmu', 1/349-422, erhu sahihi Muslim, Nevevi, 14/106.)

Ima li razlike izme?u ?upanja i brijanja?

Rekao je Ibnu Kudame, rahimehullah: "Namisa je ona koja ?upa dlake sa lica a mutenemmisa ona kojoj se to njenom naredbom radi. To nije dozvoljeno zbog predaje, a ako bi obrijala dlake to ne bi smetalo, jer je u predaji spomenuto ?upanje, to je rekao Ahmed." (Mugni, 1/94.) O?igledno je da ovi hanbelijski u?enjaci prave razliku izme?u ?upanja kojim se dlake vade iz korijena i time moda uzrokuje neugodnosti i tetu za razliku od kra?enja ili brijanja koje to ne uzrokuje i ne ostvlja trag, kao to se brijanjem ili kra?enjem postie uljepavanje ene za mua bez da se izloi bolu ?upanja, zbog svega toga su rekli da je zabranjeno ?upanje a dozvoljeno brijanje jer je u hadisu izri?ito spomenuto ?upanje pa se brijenje razlikuje u propisu od njega. Kao dokaz ovog miljenja uzima se i predaja koju biljei Taberi od Ebu Ishaka da je njegova ena ula kod Aie, radijallahu anha, a bila je mlada i voljela je ljepotu, pa je upitala Aiu: Da li ?e ena obrijati dlake sa svog ?ela radi svog mua? Na to je Aia, radijallahu anha, rekla: "Otkloni od sebe neugodnost koliko vie moe." (Fethul-Bari, 10/378.) Ipak ovakvo razumijevanje je u koliziji sa razlogom zabrane kojeg je spomenuo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je "one koje mijenjaju Allahovo stvaranje." To zna?enje je prisutno u brijanju kao i u ?upanju, jer brijanjem se, kao i sa ?upanjem mijenja Allahovo stvaranje. to se pak ti?e spomenute predaje od Aie radijallahu anha, ona je slaba po ocjeni ejha Albanija i ne smatra se validnim dokazom. (Gajetul-Meram, 76.) Me?utim, moe se napraviti razlika izme?u obrva i ostalog lica, u smislu da se brijanjem obrva briu obiljeja lica ?ime se mijenja Allahovo stvaranje a to je zabranjeno djelo, dok se brijanjem ostalog lica ne briu njegova obiljeja nego se naprotiv isti?u i vie izraavaju.

Da li je dozvoljeno kratiti obrve ako su duge?

Rekao je Ibnu Derir et-Taberi: "eni nije dozvoljeno da mijenja bilo ta od svog izgleda u kojem ju je Allah stvorio, nije joj dozvoljeno da neto doda ili da oduzme, ele?i time postati ljepa, svejedno radila to radi svog mua ili nekog drugog." (Fethul-Bari, 10/378.) Rekao je Nevevi: "to se ti?e kra?enja obrva ako su duge, nisam naao da su nai u?enjaci o tome govorili a trebalo bi da je poku?eno jer je u tome promjena Allahovog stvaranja o kojem nije nita preneeno, pa je poku?eno. Neki hanbelijski u?enjaci su rekli da u tome nema smetnje a Ahmed je to ?inio kao to se to tako?er prenosi od Hasana El-Basrija." (El-Medmu', 1/349.) Kao to su raniji u?enjaci imali razli?ita miljenja po pitanju kra?enja obrva isto tako dananji u?enjaci imaju razli?ite stavove po ovom pitanju. Upitan je Ibnu Baz, rahimehullahu, o skra?ivanju dugih obrva pa je odgovorio: "Nije dozvoljeno umanjivati obrve niti ih kratiti, jer je vjerodostojno preneeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je prokleo namise i mutenemmise (ene koje ?upaju dlake sa lica i one koje trae da im se to radi), a u?enjaci su pojasnili da je umanjivanje obrva vrsta nemsa." (Fetava Ibnu Baz, 10/51.) Upitan je ejh Usejmin, rahimehullah, o stanjivanju obrva pa je rekao: "Ako se stanjivanje obrva ostvaruje ?upanjem onda je to haram i jedan od velikih grijeha, jer je to nems ?ijeg po?initelja je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo. A ako se ostvaruje kra?enjem ili brijanjem, onda je to poku?eno kod nekih u?enjaka a drugi su to zabranili i smatraju ga nemsom. Ipak, nems nije ograni?en samo na ?upanje nego obuhvata svako mijenjanje dlaka lica na na?in koji Allah nije dozvolio. Smatramo da bi ena trebala, ako i kaemo da je kra?enje ili brijanje dozvoljeno, da to ne ?ini osim ako bi obrve bile jako guste i duge tako da silaze na o?i i ometaju vid, u tom slu?aju je dozvoljeno ukloniti ono to smeta od obrva." (Fetava Usejmin, 11/89.) U?enjaci koji vide dozvoljenim kra?enje obrva kada postanu duge kako bi izgledale prirodno u pogledu gusto?e i duine, argumentuju svoj stav time da se zabrana odnosi na ?upanje koje se razlikuje od kra?enja, kao to se na takav na?in ena uljepava za svog mua. Istovremeno time se ne mijenja Allahovo stvaranje nego se obrva samo vra?a u svoje prirodno stanje, jer da je u tome mijenjanje stvaranja ne bi bilo dozvoljeno ni ianje kose. (El-Mufesal, Abdulkerim Zejdan, 3/387.)

Uljepavanje ene muu

Dio u?enjaka smatra da se zabrana "nemsa" ograni?ava na zabranu otklanjanja dlaka kojim se eli posti?i ljepi izgled pred stranim osobama a ne kada bi se to ?inilo radi mua, jer je uljepavanje ene muu traeno i poeljno, osim ako bi se zabrana odnosila na ?upanje za kojim nije prijeka potreba jer je u tome nepotreban ezijet i bol. Spomenuto je u Haijetu-bni Abidin: "Mogu?e je da se zabrana odnosi na slu?aj ako bi to ena ?inila kako bi se uljepala nekom strancu, jer ako bi na njenom licu bile dleke koje uznemiravaju njenog mua zabrana uklanjanja istih je daleka, jer je uljepavanje ene muu poeljno kako bi se postigla ?ednost" (5/239.) Prema ovom miljenju dozvoljeno je udatoj eni da se za svog mua uljepa ?upanjem dlaka sa lica, ukoliko to mu trai ili odobrava. Uvjetuje se da u tome nema obmane i da to nije obiljeje bludnica i grenica. (Pogledati: Ahkamun-nisa, ibnu-l-Devzi, str. 342, Fethul-Bari, 10/378 i Umdetu-l-Kari, 2/193, Haijetul-Demel, 1/418, Keafl-Kina', 1/82.)

KOMENTAR: Kao odgovor na ovo miljenje moemo se prisjetiti na po?etku citirane predaje Abdullaha ibnu Mesuda, radijallahu anhu. Neprihvatljivo je i daleko da bi se ena Ibnu Mesuda, radijallahu anhu, ukraavala radi nekog drugog osim svog mua, me?utim, Ibnu Mesud, radijallahu anhu, je porekao da to ona uop?e ?ini, nije rekao da je to dozvoljeno ako se ?ini radi mua nego je izrazio spremnost da je ostavi ako bi ?inila ono to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sllem, zabranio. Isto tako mu ne moe dozvoliti ono to je vjerom zabranjeno, jer ne pokorava se stvorenju u nepokornosti Stvoritelju i mueva dozvola ne ?ini ono to je zabranjeno dozvoljenim.

Depilacija nogu i ruku

Zabranjeni "nems" se ne odnosi na depilaciju nogu i ruku. ejh Usejmin, rahimehullah, je upitan o otklanjanju dlaka sa ruku i nogu, a odgovor je glasio: "Ako su dlake guste nema smetnje da se otklone, jer daju ruan izgled. A ako su prirodne neki u?enjaci su miljenja da se ne otklanjaju jer je u tome mijenjanje Allahovog stvaranja, a drugi su miljenja da se mogu otkloniti jer je o tome preu?eno, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je kazao: 'Ono to je Allah preutio je dozvoljeno.'(Hakim, Darakutni, Bezar i Taberani u Kebiru od Ebu Derda, radijallahu anhu, sa dobrim senedom, pogledati: Medmeuz-zevaid, Hejsemi, 1/208.) tj. nije vam obavezno niti je zabranjeno. Pobornici ovog miljenja su kazali da ljudskih dlaka ima tri vrste:

? dlake ?ije otklanjanje je vjera jasno zabranila.

? dlake na ?ije otklanjanje je vjera podstakla.

? dlake o kojima je vjera preutjela.

Dlake koje je vjera zabranila da se otklanjaju, poput brade kod mukaraca i obrva kod ena i mukaraca, ne smiju se otklanjati. Dlake na koje je vjera podstakla da se otklone, poput onih ispod pazuha, oko stidnog mjesta i brkova za mukarca, trebaju se otkloniti. Dlake o kojima vjera nije nita rekla je dozvoljeno otkloniti jer da je Allah htio da se otklone to bi naredio, a da je htio da se ne otklanjaju to bi zabranio, pa poto o tome nita nije re?eno vra?a se ljudskom izboru, ako ho?e otklonit ?e ih a ako ho?e ostavit ?e ih." (Kutub ve resail Usejmin, 148/16.) Uzvieni Allah najbolje zna.

 

 

 



Add this page to your favorite Social Bookmarking websites
Reddit! Del.icio.us! Mixx! Free and Open Source Software News Google! Live! Facebook! StumbleUpon! TwitThis Joomla Free PHP
Share

BUDIMO PRIJATELJI

ZA SESTRE

POSJETITE MINBER.BA

  • Titulizam i populizam
    Piše: Muhamed Ikanović  “…pitajte učenjake ako to vi ne znate.” (En-Nahl, 43) Ovaj kur’anski ajet dao je jasnu smjernicu kada je u pitanju rješavanje određenih...
  • Pohvalno je nazvati selam pri ulasku u svoju kuću
    Rekao je Uzvišeni Allah: “A kada uđete u kuće, vi ukućane njene pozdravite pozdravom od Allaha propisanim, blagoslovljenim i lijepim.” (En-Nur, 61) Ovaj ajet prokomentirali...
  • Emotivna obazrivost i suosjećanje
    Priredio: Mr. Osman Smajlović Dobročinstvo ima svoje stepene i vrste. Jedna od tih vrsta je ono što se naziva emotivna obazrivost i suosjećanje, što u...