U posljednje vrijeme ?esto me pitaju o marami. Za�to sam pokrivena, �ta za mene zna?i marama i da li imam problema jer je nosim. Za one koji znaju barem osnove vjere jasno je da je marama za �enu farz i u to nema nikakve sumnje. Me?utim, ono �to ljude koji mi postavljaju pomenuta pitnja su�tinski zanima je kako je do�lo do toga da se jedna osoba poput mene uop?e odlu?i na takav korak. Su�tina njihovog problema je u onom "osoba poput mene", �to naj?e�?e zna?i -obrazovana, umjetnica, samostalna, uspje�na - a to su sve atributi koji se ne povezuju s nekim ko nosi maramu.

Percepcija pokrivene �ene je naj?e�?e zasnovana na predrasudama i stereotipu. Danas se automatski uz maramu ve�e - primitivizam, prisila, neki stra�an doga?aj, poreme?aj, regresija, ispiranje mozga, politi?ko opredjeljenje i potpuna izolacija od vanjskog svijeta i savremenih tokova. Ako analiziramo sve negativne konotacije i asocijacije vezane za pokrivanje, onda ?emo vidjeti da �ena s maramom po tome nema identitet, da je njena li?nost i slobodna volja potpuno isklju?ena. Kako onda da neko ko ipak misli svojom glavom na tu istu glavu stavi maramu?

?udno je kako se nikad ne postavi pitanje kako neko ko misli svojom glavom popije fla�u loze ili kako su one koje misle svojom glavom do�le u poziciju da obavljaju ono �to je posao prostitutki, a da za to jo� ne dobiju nikakvu nov?anu naknadu? Kako se dogodilo da se tako brzo promijeni slika sretne �ene i mjerila vrijednosti? Da ono �to je logi?no postane nelogi?no, a da se normalno smatra nenormalnim? Razloga ima mnogo, a jedan od njih su uzori koje nam name?u mediji.

Moje pranane su nosile marame i niko ih nije smatrao nazadnim. Bile su za�ti?ene od svega �to mi danas moramo prolaziti. Mo�da je njihova sre?a bila ve?a jer nisu imale TV, niti su i�le u kino, niti su ?itale "modernu" literaturu. Uzori su im, valjda, bile ugledne �ene iz kom�iluka i porodice i to je bilo to. Onda je do�ao napredak, uzori ljudima servirani su medijima i stvari su se vrtoglavo po?ele mijenjati.
Posmatraju?i �ivot jedne od mojih nana i njenog mu�a, dakle, mog dede, shvatila sam da je nana uvijek bila blago nesretna, jer nije od njega dobivala ono �to je htjela.

A �ta je htjela i odakle je znala �ta ho?e?

Naime, u vrijeme njene mladosti, ?etrdesetih i pedesetih godina popularni su bili filmovi "Casablanka", "Prohujalo s vihorom" i knjige sli?nih sadr�aja. U tim filmovima i knjigama �ene su bile fatalne, a mu�karci romanti?ni, zgodni i nepobjedivi. Svojim nevjen?anim �enama ili ljubavnicama su donosili cvije?e, nosili elegantna odijela i ve?erali uz svije?e. Moj rahmetli dedo je nosio elegantna odijela kada je i�ao na posao, ali pored svih svojih briga i troje djece nije dolazio ku?i sa cvije?em, ve? sa kesama krompira, kupusa i urijetko mesa. Nana je odijelom i frizurom podsje?ala na holivudsku divu, ali je za razliku od njih ku?i heklala, ?istila do iznemoglosti i potajno patila za nekim poput Clarka Gablea. Svoju tu�nu sudbinu je skrivala od djece, ali je k?erkama �eljela da prona?u sre?u koju ona nije imala.

K?erke su u svojim �ivotima na�le sve osim romanse sa ekrana, a nana je mislila da je za to kriva njihova brzopletost pri izboru i neposluh prema majci. Nikada nije ni pomislila da su filmovi i knjige la� i da su filmske romanse nedosti�ne, jer su nerealne i nepostoje?e.

Naninim k?erkama, dakle mojoj majci i tetkama su uzori postale napredne revolucionarke, �ene koje di�u svoj glas na partijskim sastancima, a Alen Delon tiha patnja, ali nedovoljno jak da bi naru�io na?ela onih koje su svoj �ivot �eljele provesti u sretnom i po�tenom komunisti?kom braku. K?erke su zavr�ile fakultete i svoj �ivot smatrale uspje�nim jer ga ne provode kod ku?e, ve? same tegare kese s pijace, nakon �to pokupe dijete iz obdani�ta. Doma?e uzore sa ekrana niko nije dovodio u pitanje, svi su bili sretni i nosili iste frizure i blejzere dre?avih boja.

Danas, kad su Nanine k?erke nane, a unuke odrasle i imaju porodice, nana na �ivot gleda "realnije", jer su joj na TV-u, kroz sapunice lijepo prikazali da sre?e nema, da su �ene "svakakve", a mu�karci predmet �enskih spletki, po profesiji naj?e�?e kriminalci ili korumpirani politi?ari. Niko nikom vi�e ne donosi cvije?e, ali svak svakog vara i ubija, pa je nana sretna kad vidi da njene unuke nisu do gu�e u spletkama, a da zetovi ipak imaju karakter i moral. Jest da maramu smatra "pretjerivanjem", ali i to ?e nekako progutati kad pomisli kakva je dana�nja omladina.

Eh, tako to sad nana vidi, sad kad je mudra i stara i kad se ne nada romansama i cvije?u, a one koje su mlade, "moderne" i "napredne", te slijede nove uzore s TV ekrana obla?e dekoltee, kite se zlatom, slu�aju turbo-folk, skupljaju pare da ugrade silikone i ?ekaju svog princa u BMW-u koji ?e ih voljeti i s kojim ?e biti sretne sve dok ga policija ne uhapsi i zatvori u zatvor. Shvatilo se da u fakultetu nije sre?a, ve? u izgledu, pa ?e one koje budu dobro izgledale sigurno zaslu�iti sre?u, a ona je jednostavna i ogleda se u markiranoj odje?i, dobrom autu, "napucanom" stanu i pokojem gramu kokaina.

E, sad se ja pitam, ko normalan danas ne bi stavio maramu na glavu i poku�ao prona?i smisao i smiraj izvan zvjerinjaka zvanog "moderni svijet"!?

Autor: Aida Begi?-Zub?evi?

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites