Znaj da ?e srce onoga ko se prepusti ovome svijetu, posveti njegovim varkama i preda strastima, sigurno, zaboraviti da se prisje?a smrti, a kada se na nju podsjeti, pokazati prezrenost prema njoj, okrenuti se i pobje?i. To su oni za koje je Uzvi�eni Allah rekao: Reci: "Smrt od koje bje�ite doista ?e vas sti?i. Zatim ?ete Onotne koji poznaje i vidljivi i nevidljivi svijet vra?eni biti i On ?e vas o onom �to ste radili obavijestiti." (El-D�umu'a, 8.)

Ljudi se u pogledu sje?anja na smrt dijele na tri vrste: a) one koji su se prepustili ovom svijetu, b) one koji se tek kaju c) one koji su ve? spoznali smisao smrti.

a)������������� Oni�� koji su se prepustili ovom svijetu smrti se gotovo
nikako i ne�� sje?aju, a kada se je i sjete, sjete se samo radi �aljenja za

ovim svijetom i�� kada je treba (smrt) grditi. Ovakve ljude sje?anje na
smrt samo jo� vi�e udaljava od Allaha.

b)������������ Oni koji se kaju ?esto se sje?aju smrti, kako bi u srcu
pobudili strah i bojazan, �koji opet kao takvi doprinose da ?ovjekovo
pokajanje�� bude potpuno. Takve osobe, mo�da ponekad i preziru
smrt, boje?i se da ih ne iznenadi prije nego se potpuno pokaju i za nju
pripreme,�� s tim �to im se prezir smrti ne uzima za zlo. Oni podsje?aju
na onoga ko voli da se pripremi za sastanak sa voljenim, makar na
sastanak� sa njim malo i zakasnio. Znakovi ovakvih pokajnika su da su
uvijek��� spremni��� za��� sastanak�� i�� da�� ni?im�� vi�e�� nego�� tim�� nisu
preokupirani.�� U suprotnom, ne spadaju u ovu vrstu, ve? u one koji su
se prepustili ovom svijetu.

c)� �to se, pak, ti?e onih koji su ve? spoznali smisao smrti,
njima smrt nikada ne silazi sa uma i u svako doba su spremni za susret
sa�� voljenim.�� Takvi�� su�� se,�� obi?no,�� umorili�� ?ekaju?i�� na�� smrt i
pri�eljkuju da im ona �to prije do?e,�� kako bi se, jednom zauvijek,
oslobodili dru�tva neposlu�nih na ovom svijetu i preselili u susjedstvo
Gospodara svjetova.

Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao:

� "Sje?ajte se sto vi�e Onoga koji prekida nasla?ivanja!" tj. zadavljujte nasla?ivanja ovog svijeta zalogajima sje?anja na smrt kako biste se lak�e oslobodili oslanjanja na njega i usredsredili sje?anje na Uzvi�enog Allaha!

Od Ibn Omera, r.a., se prenosi da je rekao: "Do�ao sam Allahovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem rekao, kao deseti u grupi, pa je jedan Ensarija upitao: 'Allahov Poslani?e, ko je od ljudi najbistriji i najplemenitiji ?ovjek?' - pa mu je rekao: 'Onaj ko se od njih naj?e�?e prisje?a smrti i ko je za nju najspremniji. To su najbistriji ljudi, jer sti?u ?ast ovog i po?ast onog svijeta."²⁸⁷

Na drugoj strani, Allah je smrt dao kao najve?e isku�enje i nazvao ju nesre?om ... pa vaspogodi nesre?a smrti. (El-Ma'ide, 106) jer ona predstavlja promjenu stanja i preseljenje iz jedne ku?e u drugu, a to doista i jeste velika neda?a. Jo� gore od toga je zanemariti je i o njoj uop?e ne misliti, ne spominjati je i za nju se sa dobrim djelima ne pripremati. Svi se sla�u da je smrt sama po sebi pouka za svakoga ko iole ozbiljno razmi�lja i ima imalo zdrave pameti.

Bra?o, znajte da surovo srce, s Bo�ijom pomo?i, omek�avaju: posje?ivanje grobova, prisustvo vazovima, dru�enje s dobrim ljudima, slu�anje kazivanja o ?estitim robovima i pobo�nim ljudima iz ranijih generacija i posebno, sje?anje na smrt, koja prekida u�ivanje u blagodatima na ovom svijetu, nakon lagodna �ivota, rastavlja dru�ine i nakon ponosa sa roditeljima, djecu ostavlja siro?adima."

U koristi od sje?anja na smrt, tako?er, spada: odvra?anje ?ovjeka od grijeha, prestanak radovanja ovom svijetu i lak�e podno�enje neda?a. Zamisli brate, onoga ko je bio spreman na izvr�enje i takvih grijeha, kao �to je ubistvo, pa se promijeni do te mjere da vi�e nema motiva za grije�enje, niti za osvrtanje na blagodati, ukrase i prohtjeve ovog svijeta, uz istovremenu spremnost da lak�e podnosi sve vrste neda?a koje ga mogu zadesiti! Kakve li razlike izme?u njega i onoga ko se nada u dug �ivot i radi potpuno suprotno!

U stvari koje omek�avaju srce i otupljuju njegovu surovost, svakako spada i posjeta bolesnika na samrti, jer se iz njihovih muka, patnji i borbe prilikom rastavljanja sa du�om, mo�e izvu?i �ivotna pouka, budu?i da svakoga uskoro ?eka ista sudbina. Ukratko, onaj ko iz smrti drugog za sebe ne izvu?e nikakvu pouku, taj je toliko ogrezao da mu nikakav savjet ne mo�e pomo?i.

El-Hasan je rekao: "Ni�tavnost ovog svijeta ne razotkriva ni�ta toliko kao smrt. Nikome ko ima imalo zdrava razuma, ona ne ostavlja nikakva prostora da se ovom svijetu raduje. Kada god se rob sjeti smrti, u njegovim o?ima ovaj svijet i sve �to je na njemu postanu bezvrijedni."

Ibn el-Muti' je jednoga dana pogledao u svoju ku?u pa mu se dopala. Zatim je zaplakao i rekao: "Tako mi Allaha, da nije smrti ja bih ti se radovao. Da nije tjeskobe grobova, radovali bi se ovom svijetu."

Omer b. Abdulaziz je rekao: "Zar ne vidite da svaki dan nekoga do?ekujete, spremate i ispra?ate na putu ka Uzvi�enom Allahu i da svaki dan nekoga stavljate u zemlju, zatrpavate i odvajate od prijatelja i imetka?"

Smisao smrti

Znaj da mnogi ljudi o smrti imaju pogre�no mi�ljenje! Jedni misle da je smrt ?ovjekov kraj zauvijek, da poslije nje nema pro�ivljenja niti bilo kakve nagrade ili kazne. Drugi misle da umrli ne u�iva nagradu za svoja dobra djela niti isku�ava kaznu za svoja nedjela. Tre?i misle da du�a ostaje i nastavlja da i dalje �ivi, a da tijelo propada, raspada se u zemlji i da vi�e nikada ne?e biti pro�ivljeno. Sva ova mi�ljenja su pogre�na i odudaraju od istine. Naprotiv, zdrava pamet nala�e, a brojni kur'anski ajeti i islamska tradicija potvr?uju da smrt nije ni�ta drugo do promjena stanja, te da du�a nastavlja �ivjeti i poslije odvajanja od tijela, bilo da se ka�njava u D�ehennemu ili u�iva u D�ennetu. Grob, tako?er, mo�e biti ili jedan od d�ennetskih vrtova, ili jedna od d�ehennemskih provalija.

Smrt je promjena stanja u dva pogleda

1. Smrt ?ovjeka li�ava njegovih o?iju, u�iju, ruku, nogu, jezika i svih drugih organa. Ona ga li�ava porodice, roditelja, ro?aka i ostalih prijatelja i poznanika. Ona ga, tako?er, lisava njegovih konja, stoke, sluga, ku?a, imanja, i drugih vidova bogatstva. Nema razlike u tome da li ?ovjek ostaje bez ovih stvari, ili ove stvari ostaju bez ?ovjeka. U svakom slu?aju rastanak je gorak i bolan. Ponekada se desi da ?ovjek ostane bez imetka tako �to mu se pokrade, a ponekada da imetak ostane bez vlasnika tako �to ?ovjek umre. I u jednom i u drugom slu?aju, bol za rastankom je �estok. U svakom slu?aju, smrt zna?i ?ovjekovo otrgnu?e od njegova imetka i njegovo preseljenje na drugi svijet, koji je druga?iji od ovog. Ukoliko ?ovjek na ovom svijetu ima ne�to �to mu je drago, �to mu je prionulo za srce ili ne�to ?ime se ponosi, te�ko ?e mu se biti rastati i sa smr?u ga napustiti. Ukoliko se, pak, na ovom svijetu, ?ovjek raduje samo spominjanju Allaha i u�iva u dru�enju sa Njim, njegovo u�ivanje i sre?a, poslije smrti, bi?e neizmjerni, jer izme?u njega i Voljenog ne?e vi�e biti nikakvih zapreka kao na ovom svijetu, a sve �urbe za svakodnevnim poslovima na ovome svijetu su neka vrsta zapreka. Ovo je jedna vrsta razlika izme?u stanja smrti i stanja �ivota.

2. Smrt ?ovjeku otkriva i pokazuje ono �to je u �ivotu na ovom svijetu bilo pokriveno i nepoznato, sli?no kao �to su budnome neke stvari na ovom svijetu bile poznate, za razliku od onoga ko spava. Drugim rije?ima, ljudi su u snu, pa se probude tek kada umru. Prvo �to ?e ?ovjeku biti otkriveno su koristi od njegovih dobrih djela i �tete od njegovih lo�ih djela, tako da ?e zbog svojih lo�ih djela za�aliti. Vjemiku ?e se, odmah nakon smrti, ukazati �irina onog svijeta u odnosu na ovaj i u?initi, kao da je na ovom svijetu bio zatvorenik i da je sa smr?u, iz tijesne i mra?ne zatvorske ?elije, na otvorena vrata, iza�ao u prostranu i nepreglednu ba�?u punu svakojakih plodova, drve?a, ptica i zelenila, tako da vi�e nikada ne?e po�eljeti da se vrati u mrak zatvorske ?elije.

�

�

�

�

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites