SA�ETAK PROPISA O POSTU

Ramazan je odabrani mjesec u toku godine, mjesec mnogobrojnih blagodati, stoga bi ga muslimani trebali spremno do?ekati, u svakom pogledu. S obzirom da je post mjeseca ramazana ibadet koji se ?ini jednom godi�nje, postoji velika mogu?nost da se zaborave odre?eni propisi posta, stoga je neophodno prije nastupanja mjeseca ramazana podsjetiti se najbitnijih propisa o ovom vrijednom ibadetu.

Uvjeti ispravnosti i obaveznosti posta mjeseca ramazana

Na po?etku, spomenut ?emo uvjete koji se moraju ispuniti da bi post mjeseca ramazana bio obavezan nekoj osobi.

Da bi post mjeseca ramazana bio obavezan odre?enoj osobi, treba da se ispune sljede?i uvjeti:

1-�Da je posta? musliman
Na to nam ukazuju rije?i Uzvi�enog Allaha: ''A prilozi njihovi ne?e biti primljeni zato �to u Allaha i u Njegova Poslanika ne vjeruju, �to s predano�?u molitve ne obavljaju i �to samo preko volje udjeljuju.'' (Tevbe, 45.)
Tako?er, na to ukazuje hadis u kojem je Allahov Poslanik rekao Muazu ibn D�ebelu, r.a., kada ga je slao u Jemen: ''Ti ide� ljudima koji su sljedbenici Knjige. Prvo u �to ?e� ih pozivati neka bude svjedo?enje da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov poslanik, pa ako prihvate, pojasni im da im je propisano obavljanje pet namaza u toku dana i no?i...'' (Buharija i Muslim od Ibn Abbasa, r.a.)
Iz spomenutih argumenata jasno se vidi da je uvjet za ispravnost djela da onaj ko ih ?ini bude musliman.

2-�Da je ''mukelef'' � �erijatski obveznik
Ovaj izraz u terminologiji pravnika obuhvata dvije stvari: da je �erijatski punoljetan i da je razuman � pametan. Na ova dva uvjeta ukazuju rije?i Allahovog Poslanika: ''Trojici se ne pi�u (lo�a) djela: spava?u dok se ne probudi, maloljetniku dok ne postane punoljetan, ludom dok se ne opameti � ozdravi.'' (Tirmizi, Ebu Davud, od Alije, r.a., vjerodostojnim ga je ocijenio �ejh Albani)

3-�Da je zdrav i fizi?ki sposoban da posti

4-�Da je u mjestu boravka, tj. da nije musafir � putnik

5-�Zadnji uvjet odnosi se samo za �ene: da ne postoji zapreka za ispravnost posta, tj. da �ena nije u hajzu ili nifasu.

Na osnovu spomenutih uvjeta saznajemo koje osobe nisu obavezne postiti, a ponekada njihov post nije validan kada bi i postile.
Kada smo naveli da je uvjet da posta? bude musliman, time smo negirali ispravnost posta nevjernika. Ako bi nevjernik postio, njegov post bio bi neispravan sve dok ne prihvati islam. Na to ukazuju rije?i Uzvi�enog: ''I Mi ?emo pristupiti djelima njihovim koja su u?inili i u prah i pepeo ih pretvoriti.'' (El-Furkan, 23.)
Ovdje treba naglasiti da �erijatske naredbe, koje su upu?ene muslimanima, obuhvataju i nevjernike, i oni ?e na Sudnjem danu biti pitani za njihovo ostavljanje. Na to nam ukazuju rije?i Uzvi�enog: "�ta vas je u Sekar dovelo?" "Nismo" � re?i ?e � "bili od onih koji su molitvu obavljali i od onih koji su siromahe hranili, i u besposlice smo se sa besposlenjacima upu�tali, i Sudnji dan smo poricali, sve dok nam smrt nije do�la." (El-Mudesir, 42-42.)
Ukoliko bi nevjernik primio islam u toku mjeseca ramazana, bio bi obavezan da posti ostatak mjeseca, dok mu nije obaveza da napa�ta dane koje nije postio dok je bio nevjernik. S druge strane, ako bi primio islam u toku dana, obaveza mu je da posti ostatak dana i da naposti taj dan. Ako bi primio islam samo nekoliko momenata prije zalaska sunca, obavezan je da posti do kraja dana i da naposti taj dan.
Kada smo naveli da je uvjet za obaveznost posta nekoj osobi da bude �erijatski punoljetna, time smo negirali obaveznost posta djece koja nisu punoljetna. Dakle, ovo je uvjet za obaveznost, a ne uvjet za ispravnost, kao u prvom slu?aju. �to zna?i, ako bi dijete koje nije �erijatski punoljetno postilo, njegov post bi bio ispravan. Islamski u?enjaci kazali su da je od sunneta da se djeca koja imaju snage i djeca kojima post ne �teti, navikavaju na post prije negoli postanu punoljetna. Na to nam ukazuje praksa ashaba Allahovog Poslanika. Imami Buharija i Muslim zabilje�ili su da su ashabi privikavali svoju djecu na post, te pravili im igra?ke od vune, pa kada bi neko od njih zaplakalo od gladi, dali bi mu tu igra?ku kako bi zaboravilo na glad do iftara. Ovako ?e se postupiti pod uvjetom da dijete mo�e da izdr�i post i da mu post ne �teti, a ako ne mo�e izdr�ati i ako bi mu post �tetio, ne?e se tra�iti od djeteta da posti.
Kada smo naveli da je uvjet za obaveznost posta nekoj osobi da bude razumna �pametna, time smo negirali obaveznost posta lu?aku. Ako bi se desilo da neko� poludi, a nakon toga da ozdravi, nije obavezan napa�tati propu�tene dane koje je izostavio u stanju ludila, jer ?ovjek u stanju ludila nije �erijatski obveznik.
Kada smo naveli da je uvjet za obaveznost posta da osoba bude zdrava i fizi?ki sposobna za post, time smo negirali obaveznost posta bolesnicima, osobama koje nisu fizi?ki u mogu?nosti da poste. Na to nam ukazuju rije?i Uzvi�enog: ''Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku?e, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti.'' (El-Bekare, 185.)
Bolesnici se mogu podijeliti u tri skupine:
A- Oni koji bi doveli svoj �ivot u pitanje ako bi postili. Takvima nije dozvoljeno postiti i njima je obaveza da ne poste. Na to nam ukazuju rije?i Uzvi�enog: ''I ne ubijajte sami sebe! Allah je, doista, prema vama milostiv.'' (En-Nisa, 29.)
B- Oni koji osje?aju veliku pote�ko?u kada poste, ali im to ne �teti. Takvima je dozvoljeno da ne poste jer potpadaju pod pojam ''bolesnika'' � onog kojem je dozvoljeno da mrsi. �tavi�e, njima je prioritetnije da mrse nego da poste, jer, na taj na?in koriste dozvoljene olak�ice, a Allah voli da se koriste olak�ice koje je On dozvolio. Rekao je Allahov Poslanik: ''Allah voli da se koriste Njegove olak�ice.'' (Ahmed od Ibn Omera, r.a., vjerodostojnim ga je ocijenio �ejh Albani)
C- Osoba koja je bolesnik, ali ne bi osje?ala nikakvu pote�ko?u ukoliko bi postila, niti bi joj post �tetio. Po ispravnijem mi�ljenju,� takvoj osobi obaveza je da posti, jer ostavljanjem posta ni�ta ne posti�e. Kao primjer mo�emo navesti onoga koji je slomio ruku i ne osje?a nikakve bolove od toga, osobu koja je prehla?ena itd. Takva osoba obuhva?ena je rije?ju bolesnik, ali po�to nema bolova i post joj ne �teti, obaveza joj je da posti.
Podjela bolesnika, gledano s aspekta napa�tanja propu�tenih dana
Bolesnike mo�emo podijeliti u dvije skupine gledano s aspekta napa�tanja propu�tenih dana:
-�Prva skupina su oni koji su oboljeli, ali se nadaju ozdravljenju (izlje?ive bolesti), takvi ?e napostiti propu�tene dane kada ozdrave.
-�Druga skupina ljudi su oni koji su oboljeli od neizlje?ivih bolesti. Takve osobe, ukoliko nisu postile i ne mogu da napa�taju, za svaki propu�teni dan nahranit ?e po jednog siromaha. Pod uvjetom da se iskup (fidja) izdvoji nakon �to pro?e dan koji nisu postili, a ne da se izdvaja unaprijed.
Kada smo naveli da je uvjet da bi post ramazana bio obavezan nekoj osobi da ta osoba bude u mjestu boravka, time smo negirali obavezu posta osobama koje su musafiri (putnici).
Kada govorimo o putniku, onda pod tim pojmom podrazumijevamo osobu koja se �erijatski smatra putnikom. Za putnika se vezuju mnogi propisi, a jedan od njih jeste i da mu je dozvoljeno da ne posti, s tim �to mu je obaveza da naposti dane koje nije postio.
Ako pogledamo u hadise Allahovog Poslanika koji govore o postu na putovanju, u?init ?e nam se kao da me?u njima, na prvi pogled, postoji opre?nost. Postavlja se pitanje kako pomiriti prividnu opre?nost i kontradiktornost me?u tim hadisima? Spomenut ?emo neke od tih hadisa, a zatim ponuditi odgovor na prividnu opre?nost.

1.� Od D�abira, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, jedne prilike dok je bio na putovanju, vidio ?ovjeka kako se skriva u hladu, pa je upitao: ''�ta je ovome?'' Kada su odgovorili da posti, Poslanik je rekao: ''Nije dobro?instvo postiti na putu.'' (Buharija i Muslim)
2. Od D�abira, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik u mjesecu ramazanu krenuo da osvoji Mekku, i postio je sve dok nije do�ao do mjesta koje se zove Kuraal-Gamim. Potom je Poslanik uzeo posudu sa vodom i napio se vode pred ashabima. Nakon toga mu je saop?eno da dio svijeta i dalje posti, pa je rekao: ''To su nepokornici, to su nepokornici.'' (Muslim)
3. Od Ibn Amra el-Eslemija, r.a., prenosi se da je pitao Poslanika o postu na putu, a ?esto je postio na putu, pa mu je Poslanik rekao: ''Ako �eli�, mo�e� posti, a ako ne �eli�, nemoj postiti.'' (Buharija i Muslim)�
4. Od Ebu Derdaa, r.a., prenosi se da je rekao: ''Putovali smo sa Allahovim Poslanikom, a bila je tolika vru?ina da smo zaklanjali svoje glave dlanovima. Niko od nas nije postio, osim Allahovog Poslanika i Abdullaha ibn Revvaha.'' (Buharija i Muslim)
Do pomirenja ovih naizgled opre?nih hadisa dolazi se podjelom stanja musafira u nekoliko situacija:
a) Putnik kojem je lak�e putovati ako ne posti ili ako osje?a pote�ko?u na putu zbog posta, njemu je bolje da ne posti. A ako bi mu post �tetio, u toj situaciji mu je zabranjeno postiti.
b) Putnik koji ne osje?a nikakvu pote�ko?u na putovanju, u toj situaciji mu je bolje da posti.
c) Kada za putnika ne postoji razlika u pogledu pote�ko?e, isto mu je postio ili ne, tada je bolje da posti. To iz vi�e razloga:
- jer je to post u mubarek vremenu, mjesecu ramazanu,
- jer je lak�e postiti kada svi ljudi poste nego kada ?ovjek naknadno mora postiti sam,
- zato �to je u tome po�urivanje u izvr�avanju obaveze posta.

Kada smo naveli uvjet nepostojanja zapreka za ispravnost posta, time smo negirali obaveznost i ispravnost posta �enama koje su u hajzu i nifasu. �enama koje su u hajzu ili nifasu nije dozvoljeno da poste u periodu mjese?nice ili postporo?ajnog ciklusa nifasa, a ako bi postile, njihov post ne bi bio ispravan, po konsenzusu islamskih u?enjaka, i obavezne su da naposte propu�tene dane.

Kada govorimo o osobama koje nisu obavezne postiti, treba spomenuti da u ovu skupinu � onih kojima je dozvoljeno da ne poste � spadaju dojilje i trudnice. Dozvoljeno je dojilji i trudnici da ne poste.

U pogledu napa�tanja dana koje je izostavila dojilja ili trudnica postoji veliko razila�enje me?u u?enjacima. Ve?ina u?enjaka smatrala je da ?e trudnica i dojilja, ako ostave post boje?i se za sebe ili boje?i se za sebe i dijete, napostiti samo propu�tene dane posta. Me?utim, ako su ostavile post boje?i se za dijete, tada ?e napostiti sve dane i za svaki dan nahraniti po jednog siromaha.
Tako?er, iznemoglim i starim osobama dozvoljeno je da ne poste u mjesecu ramazanu, kao i osobama koje su oboljele od bolesti za koje se smatra da su neizlje?ive. Jednoglasan stav ve?ine islamskih u?enjaka jeste da starim i iznemoglim osobama, koje te�ko podnose post, nije obaveza postiti. Oni ?e za svaki propu�teni dan nahraniti jednog siromaha.
Treba spomenuti da nije dozvoljeno da ?ovjek izdvoji iskup za dane koji jo� nisu nastupili, naprimjer da na po?etku mjeseca izdvoji iskup za cijeli mjesec.
Dozvoljena su dva na?ina iskupljivanja:
1)�da ?ovjek pripremi hranu i da pozove siromahe na ru?ak,
2)�da siromasima udijeli odre?ene namirnice ili artikle, pa da oni sami sebi pripreme hranu.
Kada je u pitanju koli?ina koja se izdvaja za iskup, u?enjaci po tom pitanju imaju opre?ne stavove. Neki su kazali da ?e se svakom siromahu za svaki dan dati pregr�t (mud) odre?enog artikla, a neki su kazali da je to dva pregr�ta (pola sa'a, a jedan sa'a su ?etiri pregr�ta). Ovaj stav su zauzeli analogno iskupljivanju za prijestup koje po?ini had�ija u ihramima, za koji je Allahov Poslanik rekao Ka'bu ibn Ud�ri: ''Nahrani �est siromaha, svakom od njih (daj) po pola sa'a.'' (Ebu Davud, vjerodostojnim ga je ocijenio �ejh Albani)
Nakon �to smo naveli kategorije osoba kojima je post obavezan i one kojima je dozvoljeno da ne poste, u nastavku ?emo spomenuti uvjete koji se moraju ispuniti kako bi post bio validan:
1.�Namjera
Prvi uvjet za ispravnost posta je namjera ili nijjet. Mjesto nijjeta je u srcu i nije propisano izgovaranje nijjeta rije?ima.
Posta? je obavezan donijeti nijjet da ?e postiti prije nastupanja zore ako je u pitanju obavezni post � post mjeseca ramazana, dok je za dobrovoljni post dozvoljeno donijeti odluku i nakon zore. Na to nam ukazuju rije?i Allahovog Poslanika: ''Ne vrijedi post osobi koja nije od no?i donijela odluku da ?e postiti.'' (Nesai od Hafse, r.a., vjerodostojnim ga je ocijenio �ejh Albani)
Postavlja se pitanje: Da li je obaveza posta?u da svake ve?eri donosi odluku da ?e postiti sutra�nji dan ili je, pak, dovoljno da na po?etku ramazana donese op?u odluku i namjeru da ?e postiti ?itav ramazan?
Po tom pitanju u?enjaci imaju opre?ne stavove. Neki su kazali da je obaveza da se nijjet donosi svake ve?eri, jer je svaki dan zaseban ibadet. Drugi su kazali da je obaveza da se namjera donosi na po?etku ramazana i da je to dovoljno, pod uvjetom da se ne desi prekidanje posta, kada postaje obavezno ponavljanje nijjeta. Prvo mi�ljenje je sigurnije i zbog toga prioritetnije.
Islamski u?enjaci kazali su da je ?ovjekovo ustajanje na sehur ili namjera da ?e se ustati na sehur, dovoljna kao namjera za post nastupaju?eg dana.
Dono�enje nijjeta po?inje sa zalaskom sunca, tj. cijela no? je vrijeme u kojem se mo�e zanijetiti post.
Islamski u?enjaci zauzeli su opre?ne stavove po pitanju da li bi ?ovjeku bio pokvaren post ukoliko bi on donio ?vrstu odluku da ?e prekinuti post, ali ipak ne pojede ili ne popije ni�ta. Mi ?emo samo kazati da se zbog ja?ine razila�enja islamskih u?enjaka po ovom pitanju ne bismo se smjeli poigravati s tim.

2.�Sustezanje od jela, pi?a i svega �to kvari post
Drugi uvjet ispravnosti posta je sustezanje od svega �to kvari post u vremenu od pojave zore pa do zalaska sunca, shodno rije?ima Uzvi�enog: ''Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite sve do no?i.'' (El-Bekare, 187.)
Ako se zna da se ezan u?i na vrijeme, tada ?e ?ovjek po?injati i prekidati post kada ?uje u?enje ezana. A ako se sigurno zna da se ezan ne u?i na po?etku zore, onda je ?ovjek obavezan da zapo?ne post nakon nastupanja zore bez obaziranja na vrijeme u?enje ezana. Isto tako je i sa propisom iftara.

�TA KVARI POST
1.�Ako se ne�to svjesno pojede ili popije i spolno op?enje
Da nije dozvoljeno jesti i piti u toku posta ukazuju nam rije?i Uzvi�enog: ''Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite � upotpunite post � sve do no?i.''
A da nije dozvoljeno spolno op?iti u toku posta ukazuje nam doga?aj u kojem je� jedan ?ovjek do�ao Allahovom Poslaniku i rekao: ''Propao sam.'' Poslanik ga upita: ''�ta te upropastilo?'' ''Op?io sam sa suprugom u toku posta'', odgovori on... (Buharija i Muslim od Ebu Hurejre, r.a.)
Onaj ko namjerno (svjesno) spolno op?i u toku posta, obavezan je da se iskupi na sljede?i na?in: da naposti taj dan, da oslobodi roba ako mo�e, a ako ne mo�e treba da posti �ezdeset dana uzastopno, a ako i to ne mo�e, onda ?e nahraniti� �ezdeset siromaha.
Islamski u?enjaci jednoglasni su u tome da osobama koje su obavezne postiti nije dozvoljeno svjesno jedenje, pijenje, spolno op?enje u danima ramazana, i da to kvari post.
Jelo i pi?e obuhvata sve vrste jela i pi?a, bez razlike bila �tetna ili korisna, hranjiva ili ne, tako?er, bez razlike o kojoj se koli?ini radilo, maloj ili velikoj, i bez obzira bile unesene u tijelo kroz usta ili nos.
Ako bi posta? namjerno popio samo jednu kap vode, time bi pokvario post po konsenzusu u?enjaka.
2.�Namjerno povra?anje
Ako bi povra?anje nadvladalo posta?a, tj. ako bi povratio nenamjerno, njegov post je ispravan, a ako bi povratio namjerno, njegov post ?e biti pokvaren i obavezan je da naposti taj dan. Na to nam ukazuje hadis Allahovog Poslanika: ''Koga nadvlada povra?anje, ne treba napa�tati, a ko namjerno povrati, neka naposti.'' (Tirmizi od Ebu Hurejre, r.a., sa vjerodostojnim lancem prenosilaca, kao �to je to potvrdio �ejh Albani)
Namjerno povra?anje obuhvata svaki vid izazivanja povra?anja: gledanje u ono �to ?e izazvati povra?anje, mirisanje onoga �to ?e izazvati povra?anje, stezanje stomaka, uno�enje prsta u grlo, slu�anje onoga �to ?e izazvati povra?anje itd.
3.�Masturbacija � onanisanje
Ako posta? na bilo koji na?in prouzrokuje ejakulaciju, njegov post ?e biti pokvaren, bez obzira da li to bilo prouzrokovano rukom, poljupcem, zagrljajem, pogledom, mirisanjem onoga �to uzrokuje ejakulaciju ili dr.
Na to nam ukazuje hadisi-kudsijj: ''Moj rob ostavlja svoju hranu, pi?e i pohote (prohtjeve) zbog Mene.'' (Buharija i Muslim od Ebu Hurejre)
�ejh Muhammed Salih el-Usejmin spomenuo je da post ne bi bio pokvaren ?ovjeku koji bi, eventualno, do�ivio ejakulaciju zbog prvog pogleda, jer je u osnovi prvi pogled, koji se desi nenamjerno, dozvoljen. To potvr?uje� hadisom Alije, r.a., da mu je Poslanik rekao: ''Neka ti poslije prvog pogleda ne uslijedi drugi pogled, jer dozvoljen ti je prvi pogled (koji se desi nenamjerno), a nije ti dozvoljen drugi.'' (Ebu Davud sa vjerodostojnim lancem prenosilaca, kao �to je to potvrdio �ejh Albani)
�ejh Usejmin je, tako?er, spomenuo da ?ovjek ne bi pokvario svoj post ako bi razmi�ljanjem izazvao ejakulaciju, zbog op?enitosti hadisa u kojem stoji da ovaj ummet ne?e biti pitan za ono �to mu du�a do�aptava sve dok ne progovori ili ne u?ini.
4. Hajz i nifas
Ako �ena dobije mjese?nicu (hajz) nekoliko trenutaka prije zalaska sunca, njen post je pokvaren i obavezna je da naposti taj dan. �eni u periodu mjese?nice nije dozvoljeno da posti, a ako bi postila, njen post bi bio neispravan i obavezna je da naposti propu�tene dane ramazana, kako se navodi u hadisu od Ai�e, r.a: ''Nare?eno nam je da napostimo dane koje smo izostavile u toku mjese?nice, a nije nam nare?eno da naklanjavamo propu�tene namaze iz tog perioda.'' (Buharija i Muslim)
Da li ?injenje hid�ame kvari post?
Ve?ina islamskih u?enjaka smatrala je da hid�ama ne kvari post, bez razlike da li je u pitanju onaj kome se radi ili onaj ko radi, argumentiraju?i to mnogim hadisima. Jedan od njih je i hadis koji je zabilje�io imam Buharija od Ibn Abbasa, r.a., da je Poslaniku ra?ena hid�ama dok je postio.
Imam Ahmed, �ejhul-islam Ibn Tejmijje i neki u?enjaci ovog doba smatrali su da hid�ama kvari post, i onome ko radi i onome kome se radi. Svoj stav potkrepljivali su hadisom Sevbana, r.a., da je Allahov Poslanik rekao: ''Pokvario je post onaj ko ?ini i onaj kome se ?ini hid�ama.'' (Ebu Davud, vjerodostojnim su ga ocijenili mnogi hadiski u?enjaci, kao imam Ahmed, Ibn Tejmijje, Albani i dr.)
Smatram da je mi�ljenje ve?ine u?enjaka prioritetnije. Hadis Sevbana, r.a., derogiran je, po mi�ljenju ve?ine islamskih u?enjaka, kao �to je spomenuto u vjerodostojnim predajama.
Oni u?enjaci koji su smatrali da ?injenje hid�ame kvari post osobi koja to ?ini, dodali su da svoj post ne bi pokvario ?ovjek koji to radi sa medicinskim aparatima, �to je uobi?ajeno u dana�njem vremenu, a ne sisaju?i krv. Me?utim, za onoga kome se hid�ama radi, po njima, propis ostaje isti, bez obzira na koji na?in se ?inila hid�ama.
Na osnovu spomenutog mo�e se zaklju?iti da nema smetnje da posta? dobrovoljno daruje krv, ili daje uzorke krvi za analizu, ako ne postoji bojazan da ?e mu to �tetiti ili uzrokovati slabost zbog koje ?e morati da prekine post.

�TA JE POHVALNO POSTA?U
1.�Ustajanje na sehur i odga?anje sehura do pred sami sabahski ezan
Mnogo je hadisa u kojima je Poslanik podsticao posta?e na ustajanje na sehur i na odga?anje sehura do pred sabahski ezan, ukoliko se ezan u?i sa nastupanjem namaskog vremena. Poslanik je kazao da je sehur mubarek (blagoslovljen) obrok, da je u sehuru razlika izme?u posta muslimana i posta ehlul-kitabija, te da Allah i Njegovi meleki donose salavate na one koji su ustali na sehur. U nekim hadisima Poslanik je ?ak naredio ustajanje na sehur �to, zasigurno, ukazuje na njegovu vrijednost. Toliko je ustrajavao u podsticanju na ustajanje na sehur da je govorio da bi posta? trebao ustajati na sehur ?ak i onda kada u to doba ne mo�e da jede, te da se tada, ako ni�ta drugo, napije vode.
2.�Po�urivanje sa iftarom
Poslanik je podsticao na po�urivanje sa iftarom, ukoliko je posta? siguran da je sunce za�lo. U tom kontekstu Poslanik je rekao: ''Ljudi ?e biti u dobru sve dok budu po�urivali sa iftarom.'' (Buharija i Muslim od Sehla ibn Sa'da, r.a.) Sunnet je da se posta? iftari svje�im datulama (rutabom), ako ih nema, onda suhim datulama, a ako ni njih nema, onda vodom. To je opisano u vjerodostojnom hadisu.

3.�Ako ga neko uvrijedi, da ka�e: ''Ja postim''
Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik rekao: ''Ako ga neko (posta?a) bude vrije?ao, neka ka�e: 'Ja postim.''' (Buharija i Muslim)

�TA JE DOZVOLJENO, POKU?ENO, TE ZABRANJENO� POSTA?U
U ovom dijelu sa�etka spomenut ?emo neke stvari koje su dozvoljene, poku?ene, te zabranjene ?initi posta?u. Mnogi ljudi ne poznaje te propise, a nerijetko se doga?a da ljudi u odre?enim pitanjima imaju pogre�na i neispravna ubje?enja.
A-�Upotreba misvaka
Posta?u je dozvoljeno tokom cijelog dana koristiti misvak, od pojave zore pa do zalaska sunca. Neki u?enjaci smatrali su poku?enim kori�tenje misvaka nakon zevala (trebalo bi staviti zna?enje zevala u zagradi), ali za to ne postoji jasan i vjerodostojan dokaz. Op?enitost argumenata koji ukazuju na propisanost misvaka obuhvata stanje i kada je ?ovjek posta? i kada to nije. Tako?er, obuhvata kori�tenje misvaka prije i poslije zevala. Poslanik je rekao: ''Da se ne bojim da ?u ote�ati svome ummetu, naredio bih im da koriste misvak prije svakog namaza.'' (Buharija i Muslim) Ovo je samo jedan od op?ih argumenata kojima se mo�e dokazivati propisanost kori�tenja misvaka posta?u u svakom dijelu dana. Vidimo da Poslanik nije izuzeo neki� namaz ili neko vrijeme, ve? je pohvalio upotrebu misvaka prije svakog namaza.
Analogno kori�tenju misvaka, dozvoljeno je u toku posta koristiti pastu i ?etkicu za zube, pod uvjetom da ni�ta od vode ili paste ne dospije u grlo. Mnogo je u?enjaka ovog vremena koji su dozvolili kori�tenje paste za zube u toku posta.
B-�Do?ekati nastupanje zore u� stanju d�unupluka i odgoditi kupanje nakon nastupanja zore
U hadisu koji su zabilje�ili Buharija i Muslim od Ummu Seleme stoji da je Poslanik znao do?ekati zoru kao d�unup, imav�i tokom no?i odnos sa nekom od svojih supruga, a potom bi se okupao i nastavio postiti.
Analogno ovome, dozvoljeno je �eni koja vidi znakove ?isto?e od mjese?nice ili nifasa prije zore (?ak i nekoliko trenutaka prije zore), da odgodi kupanje poslije prestanka mjese?nice nakon nastupanja zore, i njen post ?e biti ispravan pod uvjetom da je donijela odluku za post prije nastupanja zore.

C-�Dozvoljeno je posta?u da poljubi svoju suprugu i da se nasla?uje njenim tijelom, ako se ne boji ejakulacije

Mnogo je vjerodostojnih hadisa u kojima se prenosi da je Allahov Poslanik ljubio neku od svojih �ena u vremenu posta i da se nasla?ivao njenim tijelom. Jedna od tih predaja je predaja Ai�e, r.a.: ''Poslanik je ljubio i nasla?ivao se tijelom jedne od svojih supruga dok je postio.'' (Buharija i Muslim)

D-�Posta?u je dozvoljeno kupanje u toku posta i rashla?ivanje vodom

Jedan od argumenata koji se mo�e koristiti kao dokaz za spomenuto jeste prethodno spomenuti hadis Ummu Selame da je Bo�iji Poslanik odga?ao kupanje od d�unupluka do vremena poslije zore. Tako?er, u vjerodostojnim predajama zabilje�eno je da je Poslanik vi?en kako posipa vodu po glavi u toku posta.

E-�Ako bi posta? jeo ili pio iz zaborava, njegov post je ispravan

Na to ukazuju rije?i Allahovog Poslanika koje su zabilje�ili imami Buharija i Muslim od Ebu Hurejre: ''Ko zaboravi, pa jede ili pije, neka nastavi svoj post, to ga je Allah nahranio i napojio.'' Ovaj hadis je op?eg karaktera i ne pravi razliku u tome da li je ?ovjek pojeo ili popio malo ili mnogo, niti u kojem dijelu dana se to desilo.

F-�Poluciranje u snu

Ako se dogodi da posta? polucira u snu, njegov post je ispravan po konsenzusu islamskih u?enjaka. Na to ukazuju rije?i Allahovog Poslanika: ''Trojici se ne pi�u (lo�a) djela: onome ko spava dok se ne probudi, maloljetniku dok ne dostigne punoljetstvo, ludom dok ne ozdravi.''

G-�?injenje grijeha kao �to su la�, ogovaranje, gledanje u ono �to je zabranjeno i sl.

Ukoliko posta? po?ini neki grijehe kao �to su la�, ogovaranje, gledanje u ono �to mu nije dozvoljeno, post mu ne?e biti pokvaren, no to sigurno umanjuje nagradu njegovog posta.

Dokaz tome su rije?i Allahovog Poslanika: ''Ko ne ostavi la� i rad po njoj, niti vrije?anje drugih, Allahu nije potrebno da ostavlja hranu i pi?e.''� (Buharija od Ebu Hurejre)

H-�Sakupljanje i gutanje pljuva?ke

Neki u?enjaci smatrali su poku?enim sakupljanje pljuva?ke i njeno gutanje iz bilo kojeg razloga. No, jedan broj u?enjaka savremenog doba odbacio je ovaj stav (da je gutanje pljuva?ke poku?eno), jer za to ne postoje validni dokazi. Tako?er su se razi�li da li gutanje slina kvari post ili ne. Neki su smatrali da to kvari post, dok su neki smatrali da ne kvari. Zato je u svakom slu?aju pre?e da se posta? ?uva toga onoliko koliko je u mogu?nosti.

Na�a zadnja dova je: ''Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!''

---

Add this page to your favorite Social Bookmarking websites